Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata

Poražavajuće! U većini kruha previše soli, kazne i 50.000 kn

Od 1. veljače ove godine za proizvođače kruha vrijede stroga pravila da u 100 grama kruha ne smije biti više od 1,4% soli, i to prema Pravilniku o žitaricama i proizvodima od žitarica

PRETPLATITE SE ZA JOŠ OVAKVOG SADRŽAJA:

Pravilo vrijedi samo za domaće proizvođače, ne i ako je kruh uvezen iz EU i Turske, čega također ima na našem tržištu. Ovo se uvelo kako bi se ograničio unos soli jer, prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije na dan bi se trebalo unijeti najviše 5 grama soli, koja jako utječe na pojavu kardiovaskularnih bolesti i problema s visokim krvnim tlakom. Iz Ministarstva poljoprivrede još nisu krenuli u inspekcije, ali će prema najavama uskoro. No zato su 24sata analizirala kruhove na našem tržištu.

POGLEDAJTE VIDEO VIJESTI:

U Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” 2. ožujka odnijeli smo na analizu nasumično odabrane kruhove različitog sastava i iz različitih trgovina. Tu su bili bijeli kruhovi, oni s krumpirom, različiti miješani kruhovi i oni bez glutena.

POGLEDAJTE VIDEO:

Od 11 analiziranih kruhova njih čak osam imalo je više od 1,4 grama soli na 100 grama proizvoda. Sedam ih je iz domaće proizvodnje i oni krše postojeći pravilnik, koji nalaže ograničavanje soli u njima. Jedan je iz Poljske, i to iz Kauflanda - kruh sa sjemenkama - koji je u sebi imao 1,6 grama soli, ali on ne mora udovoljavati pravilniku jer je iz druge zemlje EU.

Iz Ministarstva poljoprivrede potvrdili su kako kruhovi koji dolaze iz drugih zemalja EU i Turske ne moraju poštivati ovako strogo ograničenje vezano uz sol. Ipak, ako proizvođači u pripremi kruha koriste pekarske mješavine ili su polugotovi proizvodi iz drugih država članica, na njih se također odnosi ograničenje hrvatskog pravilnika. Ispada da uvozni kruhovi mogu biti i slaniji od domaćih i za to nitko ne snosi sankcije. A u Hrvatsku se uveze između pet i šest posto kruha. Analizirali smo dva Mlinarova kruha, raženi miješani imao 1,9 grama soli, kao i francuz bučin. Iz Konzuma smo analizirali chiabatu kukuruznu od 300 g i njoj je bilo 1,56 g soli, krumpirov kruh, koji je imao 1,7 g soli. Lidlovi kruhovi domaći bijeli i kruh s krumpirom prošli su test s 1,2 i 0,9 grama soli. U Intersparu kruh mali domaći bijeli bio je dobar jer je imao 1,34 g soli, ali Klarin kruh s njihovih polica Pak fini domaći imao je 1,52 g soli. Kazali su kako oni kruhove samo stavljaju na tržište, a za ispravnost odgovaraju proizvođači. U Kauflandu smo odabrali kukuruzni baguett koji je imao 1,57 g soli i ima nešto veće vrijednosti. No on ima 250 grama što se prema tumačenjima može smatrati i pecivom. Kruh sa sjemenkama iz te trgovine imao 1,6 g soli, no on je bio iz Poljske i ne podliježe pravilima o soli u Hrvatskoj.

Kazne za one koji ne poštuju ograničenja o soli su između 30.000 i 50.000 kuna za pravnu osobu te kazna između 5000 i 50.000 za fizičku osobu i osobu koja je odgovorna u pravnoj osobi. Iz Mlinara su odgovorili kako poštuju pravila o soli te da su svjesni svoje društvene odgovornosti. Iako je analiza koju smo naručili pokazala da u njihovu francuzu bučinom od 300 grama ima 1,9 g soli, odgovaraju da je njihova analiza od 1. ožujka pokazala da je ta razina 1,26 g, dakle u granicama dopuštenog.

- Napominjemo kako udio soli uvelike ovisi o udjelu vode (vlazi proizvoda), što dakako ovisi i o parametrima pečenja na prodajnome mjestu - odgovorili su. I iz Konzuma odgovaraju da su tražili očitovanje Mlinara, budući da smo u toj trgovini nasumično probrali također njihove proizvode, te su rekli kako su dostavili analize dva akreditirana laboratorija koji ukazuju na ispravnu količinu soli u njima.

A u borbu protiv soli krenulo se zbog zdravlja stanovnika jer svatko u Hrvatskoj svaki dan u prosjeku unese 11,6 g soli.

- Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije to ne bi smjelo biti više od pet grama, dok je preporuka Europske komisije 6 g soli na dan - kaže dr. Dario Lasić, voditelj laboratorija za kemijske analize hrane Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Proizvođači su imali 16 mjeseci da se prilagode novim pravilima. Osim kruha, analizirali smo punjena peciva, za koja ne vrijede pravila o ograničavanju količine soli. Ali smo mjerenjem utvrdili da su neka vrlo slana.

Najslanija su lisnata s hrenovkama i ponekad je dovoljno samo dva komada pojesti i unijet ćete soli za cijeli dan.

Message