Bivšu HDZ-ovu ministricu Gabrijelu Žalac, nekadašnjeg ravnatelja SAFU Tomislava Petrica te dvojicu poduzetnika, Mladena Šimunca i Marka Jukića terete za preplaćivanje softvera
PREMIJEROVA "MILJENICA"
Žalac ima dva i pol tjedna za pokušaj dogovora s EPPO: Evo što može dobiti, a što izgubiti
Čitanje članka:
2
min
Gabrijela Žalac godinama je bila stručnjak za EU fondove na različitim instancama u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ja sam je osobno upoznao dok sam 2010. kao državni tajnik obišao Hrvatsku. Nigdje drugdje nisam vidio nekoga s takvim znanjem, entuzijazmom, kvalitetom u poznavanju EU fondova. Mislim da je bila sjajna, branio je premijer Andrej Plenković svoju miljenicu, bivšu ministricu regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijelu Žalac, nakon njezina uhićenja zbog afere Softver u studenom 2021.
Nešto manje od četiri godine kasnije, Žalac, kako smo neslužbeno doznali, razmišlja o priznanju krivnje i sporazumu s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO). Naime, nakon što je Visoki kazneni sud početkom travnja odbio žalbu Gabrijele Žalac na odluku da je njezina prepiska s bivšom državnom tajnicom Josipom Pleslić ex Rimac, u kojoj se spominje i AP, zakonit dokaz, očekivalo se da će optužnica 20. svibnja biti potvrđena, no Žalac je zatražila odgodu.
Podsjetimo, bivša HDZ-ova ministrica, nekadašnji ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) Tomislav Petric, dvojica poduzetnika, Mladen Šimunac i Marko Jukić, te dvije tvrtke optuženi su za preplaćivanje softvera. Žalac je optužena za zlouporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem, Petric za zlouporabu položaja i ovlasti, dok su Šimunac i Jukić optuženi za poticanje, odnosno pomaganje u tim nedjelima. EPPO smatra da je softver preplaćen za oko 1,5 milijuna eura.
Hoće li do sporazuma doći, potpuno je neizvjesno, a Žalac bi odluku trebala donijeti do 9. lipnja i nove sjednice optužnog vijeća. Vijest je u javnosti odjeknula jer je bivša ministrica dosad poricala sve optužbe. Činjenica je da sporazum s tužiteljstvom može donijeti određene benefite okrivljenicima, poput blaže kazne, no ne samo njima. Prije svega, bitno skraćuje postupak, koji, kad je riječ o većim i kompliciranijim gospodarskim predmetima, znaju potrajati godinama. Također, vraćanje eventualne štete nastale kaznenim djelima obično se rješava prije sklapanja sporazuma, a okrivljenicima se često određuje i novčana kazna.
U nekim drugim postupcima ranije su se s tužiteljstvom sporazumijevali bivši HNS-ov dožupan Bjelovarsko-bilogorske županije Neven Alić, bivši gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović i njegov sin, bivši suradnici pokojnog zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića - Denis Mohenski, Zdravko Krajina i Patrik Šegota...
- Institucija nagodbe, tj. sporazuma o priznanju krivnje i visini kaznenopravne sankcije u kaznenom postupku, uključujući i one koje vodi Uskok, zakonski je predviđena mogućnost kojom se ostvaruju načela ekonomičnosti i učinkovitosti kaznenog postupka. Osumnjičenici koji priznaju kazneno djelo imaju pravo, uz suglasnost Državnog odvjetništva, sklopiti sporazum o priznanju krivnje, pri čemu sud odlučuje o njegovoj prihvatljivosti i zakonitosti tako da visina sankcije prolazi sudsku kontrolu. To je iznimno bitno radi ujednačenosti kaznene politike kako ne bi bilo privilegiranih pojedinaca koji bi svojim priznajem bili blaže kažnjeni. Upravo iz tog razloga nagodbe nisu izraz privilegiranog tretmana, već mehanizam koji pridonosi bržem okončanju postupaka, rasterećenju pravosudnog sustava te osiguravanju pravne sigurnosti stoga sud i dalje zadržava odlučujuću ulogu jer takav sporazum ne može proizvesti učinke bez prethodne provjere njegove zakonitosti i pravednosti od strane suda - rekao nam je odvjetnik Milko Križanović.
Naglašava kako je svaki predmet specifičan, a odluka o sklapanju nagodbe uvijek je rezultat konkretne pravne procjene i interesa klijenta, vodeći računa o dokazima, kaznenopravnim posljedicama te procesnim rizicima.
- Važno je da javnost i mediji o ovom pitanju pristupaju razborito, uvažavajući pravne činjenice, a ne predrasude jer samo tako možemo graditi povjerenje u pravni sustav i vladavinu prava - smatra Križanović.
Optužena u kraku afere Vjetroelektrane s Pleslić
Gabrijela Žalac ima još jednu optužnicu. S bivšom državnom tajnicom u Ministarstvu uprave, Josipom Pleslić ex Rimac, optužena je u jednom od krakova afere Vjetroelektrane. Od 27 optuženika njih 12 je priznalo krivnju i nagodilo se.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
