Zbog sporosti birokracije, na čekanju su "zeleni projekti" vrijedni čak 10 milijardi eura!

Iako je cilj Europske unije energetska i zelena tranzicija, u Hrvatskoj su zbog sporosti birokracije i nedonošenja propisa na čekanju projekti obnovljivih izvora energije vrijednih 10 milijardi eura. 

Hrvatska je u jesen 2021. godine dobila novi Zakon o tržištu električne energije, ali svi podzakonski akti kasne i nisu doneseni i sve investicije stoje, upozorili su iz Udruženja za obnovljive izvore pri HGK.

- Trenutačna energetska kriza zahtijeva hitno djelovanje kako bi se ubrzalo uvođenje obnovljivih izvora energije. Na razini Europske unije u posljednjih godinu dana se intenzivno radi na smanjenju dugotrajnih i složenih administrativnih postupaka koji su prepreka brzom i opsežnom ulaganju u obnovljive izvore energije i povezanu infrastrukturu, a mi u Hrvatskoj još nemamo niti potrebne propise kako bi se uopće moglo ulagati. Svi projekti su zaustavljeni jer nema potrebnih propisa – kazao je Aljoša Pleić, zamjenik predsjednika Udruženja OIE HGK.

Iako su izrađena, Pravila o priključenju na prijenosnu mrežu i Pravila o priključenju na distribucijsku mrežu, već nekoliko mjeseci čekaju suglasnost HERA-e i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Uredba kojom se trebaju definirati natječaji za energetska odobrenja, ključni dokument, bez kojeg investitor ne može uopće krenuti u razvoj projekta, kasni 384 dana. Prije gotovo pet mjeseci, HERA je trebala donijeti cijenu priključenja na mrežu. Bez poznavanje te brojke, nemoguće je planirati investicije, jer priključenje na mrežu čini značajan udio u trošku razvoja projekta. Isto tako, čeka se i na izmjene Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija, pobrojali su iz Udruženja

216 projekata koji su po novom zakonu morala iskazati interes za energetsko odobrenje uglavnom čekaju. U duže od godinu dana, obrađeno je tek 30 posto zahtjeva, a kriterija koji idu prvi nema. O tome smo već pisali u kontekstu afere državnog tajnika Ive Milatića koji je u Ministarstvu gospodarstva zadužen za energetiku. I jučer je istaknuto iz Udruženja, da Ministarstvo može diskrecijski puštati neke projekte, a druge blokirati, pa da čekaju oni koji imaju i lokacijske dozvole, dok za one znatno niže razine pripremljenosti idu natječaji. A tek nakon energetskog odobrenja mogu se vaditi dozvole za gradnju. 

- Novi projekti su potpuno zaustavljeni stupanjem na snagu novog Zakona o tržištu električne energije. Čak i na privatnim zemljištima nije moguće razvijati projekte, dok se ne donese spomenuta Uredba. Izgubljeno je jako puno vremena na čekanje propisa, i to u godini kada bi pitanje energetske neovisnosti trebalo biti stavljeno na vrh liste prioriteta. Umjesto da uvozi skupu električnu energiju, Hrvatska bi, zahvaljujući velikim potencijalima obnovljivih izvora kojima raspolaže, ju mogla izvoziti te smanjiti svoju ovisnost o fosilnim gorivima – poručio je Ivo Čović, predsjednik Udruženja OIE HGK.

Na brifingu je istaknuto kako je prošle godine Hrvatska iz Mađarske u osam mjeseci uvezla električnu energiju u vrijednosti 592 milijuna eura, dok je HEP samo u šest mjeseci potrošio 345 milijuna eura više zbog rasta cijena električne energije za 255 posto.

- Za 600 milijuna eura moglo se izgraditi 600 megavata novih postrojenja iz obnovljivih izvora. Za usporedbu, Hrvatska danas ima samo 140 megavata instalirane snage svih sunčanih elektrana. Umjesto da je taj novac uložen u desetke sunčanih elektrana koje će dugoročno omogućiti proizvodnju električne energije, on se nepovratno potrošio – rekao je Ivan Strunje, član vijeća Udruženja pri HGK.