Od kuhinjskih aparata do bežične komunikacije, mnogi izumi koji olakšavaju i obogaćuju naš svakodnevni život nastali su zahvaljujući ženama. Njihova genijalnost oblikovala je svijet kakav danas poznajemo
VELIKE INOVACIJE
Žene izumiteljice: Njihovi izumi zauvijek su promijenili svijet
Čitanje članka:
5
min
Svake godine u ožujku, povodom Dana žena, podsjećamo se na važnost žena u društvu. No kada se postavi pitanje 'što bi svijet bio bez žena', odgovor se ne krije samo u njihovoj ulozi majki, sestara, prijateljica ili kolegica, nego i u njihovim izumima i postignućima koji su oblikovali moderni svijet.
POGLEDAJ VIDEO: ruže
Pokretanje videa...
00:57
Od znanosti i tehnologije do umjetnosti i svakodnevnih kućanskih inovacija, brojne su žene kroz povijest ostavile trag bez kojeg bi današnji način života bio nezamisliv.
U javnosti su često poznata velika imena poput Marie Curie, čija su znanstvena otkrića promijenila razumijevanje radioaktivnosti, književnica Agatha Christie i Jane Austen, koje su oblikovale svjetsku književnost, ili umjetnica Frida Kahlo i modna dizajnerica Coco Chanel, čiji je rad ostavio snažan kulturni utjecaj. Ipak, povijest poznaje i brojne druge žene čiji su izumi i ideje promijenili svakodnevicu, iako su često manje poznate široj javnosti.
Jedna od njih je talijanska matematičarka Maria Gaetana Agnesi, koja je u 18. stoljeću ostavila snažan trag u akademskom svijetu. Godine 1748. objavila je knjigu Istituzioni analitiche, koja se smatra prvom knjigom o matematici koju je napisala žena. Osim toga, Agnesi je bila i prva žena kojoj je ponuđeno mjesto predavačice matematike na sveučilištu, čime je otvorila vrata mnogim budućim generacijama studentica. Danas žene čine značajan dio akademske zajednice - prema podacima za akademsku godinu 2024./2025. na studij matematike upisane su 1342 studentice, a 2024. matematiku je završilo 315 žena. U istoj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno 10 294 žena u nastavi, što čini 52,5 % ukupnog broja nastavnika i suradnika.
Veliki doprinos svakodnevnom životu dala je i američka izumiteljica Josephine Cochrane, koja je 1887. patentirala prvu komercijalnu perilicu posuđa. Inspiraciju je pronašla u vlastitom iskustvu - voljela je organizirati zabave, ali nije voljela ručno pranje posuđa nakon njih. Njezin izum ubrzo je postao važan dio kućanstava, iako je u Hrvatskoj njegova raširenost rasla sporije. Naime, prema podacima Ankete o potrošnji kućanstava, 1998. godine samo je 7,7 % kućanstava imalo perilicu posuđa, dok je 2022. taj udio narastao na 62,8 %. Prema privremenim podacima za prvih jedanaest mjeseci 2025., Hrvatska je uvezla 169 255 perilica posuđa, a izvezla 34 880.
Sličnu revoluciju u kuhinjama donijela je i Florence Parpart, izumiteljica modernog električnog hladnjaka. Godine 1914. razvila je sustav hlađenja koji je koristio električni mehanizam za cirkulaciju vode, čime je omogućeno dugotrajnije čuvanje hrane. Danas je hladnjak neizostavan dio svakog doma - prema podacima iz 2022. u Hrvatskoj ga ima čak 99,9 % kućanstava.
Još jedan izum povezan s kuhinjom i svakodnevnim užitkom potječe od Nancy Johnson, koja je sredinom 19. stoljeća izumila stroj za pripremu sladoleda. Iako tada nisu postojali moderni hladnjaci, njezin uređaj omogućio je lakšu pripremu ove popularne slastice. Ljubav prema sladoledu traje i danas - prema privremenim podacima za 2024. u Hrvatskoj je proizvedeno 313.615 hektolitara sladoleda.
Industrijsku proizvodnju papirnatih vrećica unaprijedila je Margaret Knight, koja je 1871. osmislila stroj za njihovu automatiziranu proizvodnju. Dok je radila u tvornici papirnatih proizvoda, primijetila je da je proizvodni proces neučinkovit pa je razvila rješenje koje je ubrzo postalo standard u industriji. Njezin kolega pokušao je prisvojiti patent, no Knight ga je tužila i postala prva žena koja je dobila sudski spor zbog povrede patenta. Tijekom života prijavila je još 27 patenata. Danas su papirnate vrećice sastavni dio svakodnevnog života - samo u Hrvatskoj 2024. proizvedeno je 43,1 tisuća tona, što je znatno više nego 2016., kada je proizvodnja iznosila 19,4 tisuće tona.
Promjenu u načinu odijevanja žena donijela je Mary Phelps Jacob, koja je početkom 20. stoljeća izumila moderni grudnjak i time zamijenila dotadašnje krute i neudobne korzete. Njezin izum ubrzo je postao simbol praktičnosti i ženstvenosti. Prema privremenim podacima, u Hrvatskoj je 2024. proizvedeno 426.415 grudnjaka, dok je iste godine uvezeno čak 19,7 milijuna komada.
Žene su ostavile trag i u područjima koja su se dugo smatrala isključivo 'muškima'. Jedna od najpoznatijih pionirki bila je pilotkinja , prva žena koja je samostalno preletjela Atlantski ocean. Njezino postignuće inspiriralo je brojne generacije žena da slijede svoje snove u zrakoplovstvu i drugim tehničkim zanimanjima.
Velik doprinos modernoj tehnologiji dala je i Hedy Lamarr. Iako je bila poznata kao hollywoodska glumica, tijekom Drugog svjetskog rata razvila je sustav kodiranja poruka koji je koristio promjene frekvencija kako bi komunikacija bila sigurnija. Upravo je taj princip kasnije postao temelj tehnologija poput Bluetooth i Wi‑Fi, bez kojih je danas teško zamisliti digitalni svijet.
U današnje vrijeme žene sve više sudjeluju u znanstvenim istraživanjima - prema privremenim podacima za 2024. u Hrvatskoj je udio žena u istraživanju i razvoju iznosio 47,5 %, a bilo je zaposleno 8 355 istraživačica, što čini 49,1 % svih istraživača.
Zanimljivo je i da jedan od najstarijih napitaka na svijetu ima žensko podrijetlo. Prema povijesnim izvorima, prvo su pivo u drevnoj Mezopotamiji pripremale žene, koje su ga i proizvodile i prodavale. Danas je pivo globalno popularno piće, a prema privremenim podacima za prvih jedanaest mjeseci 2025. Hrvatska je uvezla 92 milijuna litara piva, najviše iz Austrije, dok je izvezla 88,9 milijuna litara, ponajviše u Bosnu i Hercegovinu.
Statistički podaci pokazuju i širu sliku položaja žena u društvu. Prema procjeni sredinom 2024., žene čine 51,3 % stanovništva Hrvatske. Istodobno se produljuje i očekivano trajanje života - dok se 1961. očekivalo da će žene živjeti oko 69 godina, 2024. očekivano trajanje života pri rođenju iznosilo je 81,9 godina. S vremenom se povećavala i prosječna starost žena, što odražava demografske promjene u društvu.
Sve te priče podsjećaju da su žene kroz povijest ne samo sudjelovale u razvoju društva nego ga i aktivno oblikovale. Njihovi izumi, ideje i hrabrost omogućili su mnoge tehnologije i svakodnevne pogodnosti koje danas smatramo samorazumljivima. Zato pitanje 'što bi svijet bio bez žena' ima jednostavan odgovor - bio bi znatno drugačiji i, zasigurno, mnogo siromašniji za brojne inovacije koje su ga učinile boljim mjestom za život.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
