Današnji tinejdžeri ponašaju se bolje no ikad.

Manje se seksaju, a i kada to rade imaju mnogo sigurniji pristup seksu. Koriste manje droga i počinjavaju manje zločina no ikad do sada. Ali neka istraživanja pokazuju da su i manje sretni no ranije.

Nova studija objavljena u Emotion magazinu dovodi u vezu razinu sreće sa sve učestalijim korištenjem društvenih mreža i pametnih telefona.

Istraživači su promatrali uzorke na djeci završnih razreda srednje škole, a na podacima prikupljenim od 90-ih godina do danas.

Iako je studija bila originalno usmjerena na praćenje korištenja droga u toj dobi, uključena pitanja također su usmjerena i na osnovno poimanje sreće i zadovoljstva životom. U studiju je ukupno bilo uključeno više od milijun djece stare od 13 do 18 godina.

Tako je u razdoblju od 1990-ih do 2000-ih godina zabilježen stabilan rast sreće i zadovoljstva kod djece, no nakon 2012. godine ukupna količina zadovoljstva i sreće kod tinejdžera bilježi drastičan pad.

Pad zadovoljstva i sreće u periodu od 2012. do 2016. godine vrlo je dramatičan jer je razina za 2016. godinu manja od ranih 1990-ih godina, što je vrlo zabrinjavajuć podatak.

Također, brine i činjenica da je taj pad kristaliziran u godinama nakon 2012. vrlo visok te mnogo značajniji no bilo kada ranije u ovom istraživanju.

Kada povučemo paralelu, 2012. godina je bila ona u kojoj je korištenje pametnih telefona bilo vrlo slabašno, dok je u 2016. godini skoro svaki tinejdžer u dobi od 13 do 18 godina imao pametni telefon.

Istraživači su promatrali različite dobne skupine djece s obzirom na količinu vremena koje provedu pred ekranima s obzirom na vrstu uređaja (TV ili mobitel) te one djece koja više vremena provode na otvorenom.

Isto tako, djeca koja su više vremena provodila u igri na otvorenom, druženju s prijateljima ili sportskim aktivnostima redovno pokazuju znakove većeg zadovoljstva i višeg samopouzdanja.

Ove znakove nezadovoljstva djeca su počela pokazivati otprilike godinu dana nakon što su aktivno počeli koristiti pametne telefone i društvene mreže što može utjecaj istih dovesti u direktnu vezu sa emocionalnim stanjem te djece.

Dokazano je pak kako to nema nikakve veze sa materijalnom zbrinutošću ili razinom bogatstva njihovih roditelja, tako da taj faktor definitno možemo isključiti.

Druga pak istraživanja pokazuju kako su djeca koja su nakratko prestala koristiti Facebook pokazala znakove većeg zadovoljstva u životu.

Također, utjecaj pametnih telefona na zdravlje je negativan jer sve većim korištenjem istog djeca spavaju sve manje i sve lošije.

No ipak, znanstvenici ne preporučuju potpuno ukidanje korištenja pametnih telefona i ekrana u bilo kojem obliku, već smatraju kako fokus treba staviti na umjerenost.

Opće prihvaćena je navika da se vrijeme pred ekranima (dakle TV, mobitel, laptop, tablet i ostalo) svede na maksimalno 2 sata dnevno!

U skladu je to s preporukama drugih znanstvenika koji se bave ovom tematikom, poput doktora Ranka Rajovića koji preporučuje više igre na otvorenom za djecu.

Nakon sve rečenog zaključak je jasan.

Studija koja je trajala nekoliko desetljeća zabilježila je primjetan pad zadovoljstva životom kod djece s pojavom društvenih mreža i mobitela. To ne mora nužno značiti da moramo razbiti sve mobitele i izbrisati profile na društvenim mrežama, no svakako nam šalje jasnu poruku da moramo pratiti kako i koliko naša djeca koriste te “dobrobiti današnjeg društva”.

Mi kao roditelji imamo važan zadatak – pratiti i kontrolirati svoju djecu, ali možda i važnije od toga iskreno i otvoreno komunicirati s njima kako bi uspostavili otvoren odnos.

Izvorni tekst pročitajte ovdje. 

O autorima: 

Mi smo Renata i Mihael Šanko, autori online magazina za roditelje 'Moderno Roditeljstvo' i, još važnije, roditelji četvero djece. Podržavamo načela povezujućeg roditeljstva i prakticiranje pozitivne discipline u odgoju djece i o tome i najviše pišemo. Osim na našoj stranici, pratiti nas možete i na Facebooku te na Instagramu.