Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Alat, izvorno zamišljen da pomogne u učenju matematike, postao je sada simbol akademskog nepoštenja u Švedskoj i otvorio pitanje o ulozi tehnologije u obrazovanju
Najveći švedski dnevni list Dagens Nyheter nedavno je objavio opsežnu reportažu koja je uzburkala obrazovne krugove, otkrivajući kako je varanje pomoću umjetne inteligencije postalo "široko rasprostranjen problem" u tamošnjim gimnazijama.
U samom središtu te priče, kao glavni alat koji učenici koriste za nedopušteno rješavanje zadataka na ispitima, našla se globalno popularna aplikacija Photomath - hrvatski proizvod koji je 2014. godine stvorio poduzetnik Damir Sabol sa svojim timom.
Alat, izvorno zamišljen da pomogne u učenju matematike, postao je sada simbol akademskog nepoštenja u Švedskoj i otvorio pitanje o ulozi tehnologije u obrazovanju.
Prema pisanju švedskog lista, učenici masovno koriste Photomath kako bi tijekom ispita kamerom mobitela skenirali matematičke zadatke, a aplikacija bi im potom u nekoliko sekundi ponudila ne samo točno rješenje, već i detaljan postupak.
Ova praksa postala je toliko raširena da su profesori primorani mijenjati načine provođenja ispita, no suočavaju se s velikim izazovima u suzbijanju nove metode varanja.
- Stalno otkrivam nove prijevare na ispitima iz matematike i u pravilu se radi o aplikacijama s mobitela. Teško mi je procijeniti koliko prijevara uspijem otkriti, ali rekao bih da mi promakne otprilike jedna četvrtina. Korištenje Photomatha i sličnih aplikacija najlakše je otkriti kad učenik dođe do rješenja koje je nemoguće izračunati bez tehnoloških pomagala. Ili kad koristi postupak koji se uopće ne podučava u gimnazijskom kurikulumu. U takvim slučajevima poništavamo ispit - rekao je profesor matematike Sebastian Fransson za Dagens Nyheter.
Ovaj problem nije ograničen samo na srednje škole. Podaci švedskih sveučilišta potvrđuju alarmantan trend. Broj disciplinskih postupaka zbog varanja pomoću umjetne inteligencije se više nego udvostručio; u 2024. godini suspendirano je 214 studenata, u usporedbi s 82 studenta godinu ranije.
Ironično, Švedska je jedna od 79 zemalja koje su nedavno počele ograničavati ili u potpunosti zabranjivati upotrebu pametnih telefona i digitalnih alata u ranijem obrazovanju, prepoznajući da učenje uz prekomjernu upotrebu ekrana dovodi do slabijeg razumijevanja, smanjene pažnje i usporenog emocionalnog razvoja. Skandal s Photomathom pokazuje da se bitka za akademski integritet sada seli na višu razinu obrazovanja.
Priča o Photomathu započela je kao inspirativan primjer hrvatske inovativnosti. Damir Sabol, osnivač tvrtke Microblink koja se specijalizirala za tehnologiju računalnog vida, dobio je ideju pomažući vlastitoj djeci s matematičkom zadaćom. Pomislio je kako bi tehnologija skeniranja dokumenata mogla pojednostaviti i ubrzati provjeru rješenja.
Aplikacija je predstavljena 2014. godine na konferenciji TechCrunch Disrupt u Londonu i doživjela je trenutačan uspjeh. U samo mjesec dana preuzelo ju je preko 8,5 milijuna korisnika.
Njena popularnost rasla je eksponencijalno zahvaljujući besplatnom modelu i ključnoj funkcionalnosti, sposobnosti da prepozna tiskani i rukom pisani zadatak te ponudi rješenje korak po korak. Do danas je preuzeta između 400 i 500 milijuna puta. Vrhunac uspjeha dogodio se 2023. godine kada je tehnološki div Google dovršio akviziciju Photomatha, što je postala najveća prodaja jednog startupa u hrvatskoj povijesti.
Slučaj iz Švedske stavio je u fokus temeljnu dilemu koja prati Photomath od samih početaka. S jedne strane, mnogi profesori i edukatori vide ga kao koristan alat. S druge strane, kritičari upozoravaju na opasnosti koje donosi pretjerano oslanjanje na AI alate. Postavlja se pitanje hoće li budući inženjeri, liječnici i financijski stručnjaci posjedovati temeljna znanja ili će njihove vještine biti svedene na "kopiranje i lijepljenje"? Kao što je jedna analitičarka primijetila, "umjetna inteligencija ne čini učenike pametnijima, već samo olakšava pronalaženje prečaca".
24sata © 2026
