Istraživači diljem Europe rade na obnovi ekološkog zdravlja Dunava ponovnim otvaranjem migracijskih ruta za ribu i divlju floru i faunu te izradom plana za oporavak rijeka cijelog kontinenta
PLAN ZA OPRAVAK
Istraživači vraćaju Dunav u život
Čitanje članka:
4
min
Florian Borgwardt i Tibor Erős, ekolozi i cjeloživotni slatkovodni entuzijasti, iznijeli su svoje viđenje kako pomoći u obnovi moćnog Dunava. Oni djeluju u okviru međunarodnog partnerstva znanstvenika, aktivista za očuvanje prirode i lokalnih zajednica koji pokušava obnoviti riječni ekosustav i sačuvati bioraznolikost.
POGLEDAJ VIDEO:
Pokretanje videa...
01:47
Kao druga najdulja rijeka u Europi koja protječe kroz 10 zemalja i četiri glavna grada, Dunav je žila kucavica prirode i društva. Međutim, desetljeća ljudskog djelovanja ostavila su svoj trag. Brane i pregrade usporavaju njegov tok, riblje su vrste ugrožene, močvarna područja isušena, a onečišćenje narušava kvalitetu vode.
Zbog toga su se riblje populacije smanjile, ekosustavi su oslabili, a zajednice se suočavaju sa sve većim rizicima od poplava i suša. Klimatske promjene sve to pogoršavaju i dodatno smanjuju bioraznolikost i kvalitetu vode.
Problematična rijeka za obnovu
Obnova velike i zajedničke rijeke kao što je Dunav nije mali pothvat. Pritisci i prioriteti variraju ovisno o odjeljku rijeke i o zemlji u kojoj se nalazi.
Tu svoju svrhu nalazi inicijativa DANUBElifelines, koju financira EU i koja okuplja stručnjake iz cijelog riječnog sliva kako bi radili na stvaranju zdravijeg i uravnoteženijeg Dunava.
„Naš se projekt bavi problemom osiromašenja ribljih stokova koji migriraju u Dunav u potrazi za stabilnim staništima tijekom svojeg životnog ciklusa”, izjavio je Borgwardt, koordinator istraživačke suradnje.
Istraživači su usredotočeni na osam demonstracijskih područja duž riječnog sustava, od Njemačke i Austrije preko Slovenije, Slovačke i Mađarske do Rumunjske i Bugarske.
Timovi na tim područjima uklanjaju zastarjele prepreke, ponovno povezuju riječne rukavce i rječice i poboljšavaju staništa kako bi rijeka dobila više prostora za prirodno funkcioniranje. Njihov rad doprinosi misiji EU-a „Obnova naših oceana i voda” koja radi na zaštiti i obnovi vodnih ekosustava do 2030.
Četverogodišnja suradnja, pokrenuta u svibnju 2025., posebno je usmjerena na migratorne ribe i riječne koridore, ponovno otvaranje blokiranih migracijskih ruta i obnovu ključnih staništa.
Partnerstvo okuplja sveučilišta, istraživačke institute, nevladine organizacije i političke organizacije, među ostalima World Wildlife Fund (WWF) i Wetlands International.
Plan za oporavak Dunava
Istraživači projekta DANUBElifelines proučavaju obrasce kretanja ribe, procjenjuju kvalitetu prirodnog staništa i rade na rješenjima s lokalnim dionicima. Primjerice, na jednom odjeljku rijeke tim testira uklanjanje ili izmjenu malih pregrada kako bi se ribe ponovno mogle slobodno kretati između područja mriještenja i područja hranjenja.
Borgwardt je docent na Institutu za hidrobiologiju i upravljanje vodenim ekosustavima Sveučilišta za prirodne resurse i biološke znanosti u Beču. Snažno se zalaže za upotrebu znanstvenog mapiranja i modeliranja u usmjeravanju obnove.
Odrastajući u blizini rijeke, rano je razvio interes za zaštitu rijeka, a kasnije je došla i strast za upotrebu tehnologije u shvaćanju prirode iz perspektive ekosustava.
Erős, voditelj Istraživačke skupine za ekologiju riba i očuvanja pri balatonskom limnološkom istraživačkom institutu HUN-REN u Mađarskoj, ima slično iskustvo.
Rođen je i odrastao u malom selu na mađarskoj obali Dunava, a ta je rijeka dio njegove svakodnevice od kad zna za sebe. „Bio sam strastveni ribar koji je postao strastveni stručnjak za riblju ekologiju.”
Oba znanstvenika zagovaraju praktični i eksperimentalni pristup. Umjesto izrade izvješća koja bi kupila prašinu na policama, interveniraju na terenu, uče iz rezultata i dijele stečena iskustva sa svima.
Obnova ritma rijeke
Ključni aspekt, poručio je Borgwardt, je povezanost, odnosno kako su različiti dijelovi rijeke međusobno povezani. „Ako ribe ne uspiju doći na određena staništa u pravo vrijeme, ne mogu dovršiti svoj životni ciklus. Cilj je dovesti ih uzvodno, a zatim ih sigurno vratiti nizvodno nakon mriješćenja.”
Izazovi se razlikuju ovisno o dijelu rijeke. „Moramo odabrati najprikladnija područja za potrebe obnove i očuvanja”, rekao je Erős. „Nakon toga dionicima pružamo znanstvene izvještaje i preporuke, zajedno s prijedlozima za održivo upravljanje.”
Repliciranje onoga što funkcionira
DANUBElifelines ima za cilj pronaći univerzalna rješenja primjenjiva i na ostale rijeke. Metode testirane u riječnom slivu Dunava mogu olakšati obnovu drugih europskih rijeka i omogućiti budućim projektima da ne kreću od nule, već da nastave koristiti i nadograđivati stečeno znanje.
Borgwardt je istaknuo važnost razmjene podataka. „Zajednički sustav praćenja daje nam jasniju sliku o tome kako se ribe ponašaju u staništima. Na temelju tog znanja možemo preporučiti djelotvorne mjere.”
Obnova zajedno s lokalnim saveznicima
Budući da Dunav prolazi kroz toliko država, uspješna obnova ovisi o koordinaciji, zajedničkim ciljevima i lokalnoj potpori. Za Erős, ključ je suradnja sa širokim rasponom dionika.
„Dionici moraju biti voljni djelovati u skladu sa zajedničkim ciljevima”, izjavio je. „To znači pronalaženje kompromisnih rješenja koja uzimaju u obzir potrebe svih.”
Imajući to na umu, tim DANUBElifelines-a surađuje s lokalnim tijelima, upraviteljima nacionalnih parkova, ribarskim zajednicama, poljoprivrednicima i regionalnim organizacijama.
„Razmatramo načine na koje održivo upravljanje može koristiti i rijeci i lokalnim zajednicama”, izjavio je Borgwardt. Kako bi to ostvarili, organiziraju radionice na kojima predstavljaju rezultate i raspravljaju o mogućnostima obnove.
WWF ima ključnu ulogu u povezivanju znanosti s praksom i politikom očuvanja, a projekt blisko surađuje i s Međunarodnom komisijom za zaštitu Dunava (ICPDR), koja koordinira provedbu zakonodavstva EU-a o vodama u cijelom slivu.
„S regionalnim vlastima dijelimo rezultate postignute na našim demonstracijskim lokacijama”, rekao je Borgwardt. „Kad je riječ o očuvanju prirode, dijalog i pristup temeljen na poticajima često su najučinkovitiji.”
S druge strane, tim prepoznaje i potrebu za ravnotežom između ekološke obnove i postojećih načina korištenja rijeke, kao što su plovidba, hidroenergija i poljoprivreda.
Planovi za budućnost
Borgwardt je optimističan. „Okolišna i klimatska kriza duboko su povezane”, rekao je. „Možemo ih savladati samo integriranim pristupima. Iako smo još uvijek u ranoj fazi projekta, ono što smo dosad ostvarili je obećavajuće.”
Obnova riječnog sliva Dunava pokazuje kako se zajedničkim djelovanjem znanosti, politike i zajednica može početi popravljati šteta nakupljena tijekom generacija, i pritom stvarati ekosustavi otporniji na buduće pritiske.
Dok se Europa bori s gubitkom bioraznolikosti i klimatskim promjenama, inicijative kao što su DANUBElifelines pružaju konkretan plan i nadu da je obnova moguća i da su trajne promjene ostvarive kada se zajednice partnerski udruže. Ovaj je članak prvotno objavljen u časopisu EU-a o istraživanjima i inovacijama Horizon.
Istraživanje u ovom članku financirano je iz EU-ova programa Obzor.
Napisala: Valérie Gillet
Više informacija:
· Internetska stranica projekta DANUBElifelines
· Istraživanje i inovacije EU-a u području voda
· Misija EU-a: Obnova naših oceana i voda
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
