Jesensko voće: Kesten je bio prva čovjekova hrana

Pitomo kestenje jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo. Kesten najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju, a povjesničari kažu da se počeo širiti po Europi preko Grčke.

Drvo kestena je u srodstvu s bukvom i hrastom. Može narasti do 25 m uvis s bujnom, velikom krošnjom i godišnje dati preko 200 kilograma plodova. Može doseći i starost preko 500 godina. Botaničari kesten ubrajaju u voćke, no zbog načina i mjesta rasta spada i u šumsko drveće. 

Cvjetovi se pojavljuju tek početkom lipnja, kada su već listovi potpuno razvijeni. Smeđi orašasti plodovi su na površini sjajni, polukuglasti ili zaobljeno plosnati i dozrijevaju početkom listopada, a smješteni su po jedan do tri u velikom 'tobolcu' koji podsjeća na ježa! Raste najbolje na kiselom tlu bez vapna, a ne podnosi veću vlagu.

Kesten je vrlo vrijedna namirnica, a može se jesti kuhan ili pečen. U Francuskoj, Italiji i Španjolskoj od kestena čak rade i brašno. Postoji i kestenov  med koji je koristan za ljudsko zdravlje. Od kestena se rade kolači, pirei i brojne druge slastice.