Moderne navike tihi su ubojice: dugotrajno sjedenje, manjak sna, kronični stres, loša prehrana i izolacija povećavaju rizik bolesti. Kombinacija stvara opasnu prijetnju koje se malo tko boji
'LOME' NAS POLAKO
Kao kad se kuha žaba... Ovo su najopasnije stvari za zdravlje kojih se ljudi najmanje boje
Čitanje članka:
3
min
Ako žabu ubacite u kipuću vodu, odmah će iskočiti. Ali ako je stavite u hladnu vodu i polako zagrijavate, neće primijetiti promjenu temperature i ostat će unutra dok ne bude prekasno.
Isto je i s ljudima. Najveće prijetnje današnjem zdravlju nisu spektakularne - one su tihe, svakodnevne i potpuno normalizirane. Upravo zato ih se gotovo nitko ne boji.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:44
Stručnjaci sve češće upozoravaju da kombinacija modernih navika stvara snažan biološki stresor koji dugoročno povećava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa, depresije i prerane smrtnosti. A mi to ni ne primjećujemo. Evo o čemu se radi.
1. Dugotrajno sjedenje - 'novo pušenje'
Liječnici ponekad dugotrajno sjedenje nazivaju 'novim pušenjem' - ne zato što je jednako štetno, nego zato što je masovno i kronično.
Deset i više sati dnevno u sjedećem položaju povezuje se s:
- srčanim bolestima
- dijabetesom tipa 2
- slabijom cirkulacijom
- većim rizikom ranije smrtnosti
Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da ni redovito vježbanje ne može u potpunosti poništiti učinak cjelodnevnog sjedenja. Problem je što nema boli ni dramatičnog trenutka - zato mozak ne registrira opasnost.
2. Kronični manjak sna
Jedna neprospavana noć znači umor i loše raspoloženje. Ali godine spavanja po pet ili šest sati znače nešto puno ozbiljnije.
Kronični manjak sna povezuje se s:
- povećanim rizikom srčanih bolesti
- hormonalnim poremećajima i jačom glađu
- padom testosterona
- većom stopom depresije i anksioznosti
- oslabljenim imunitetom
Problem je što smo umor počeli doživljavati kao normalno stanje.
3. Kronični stres niskog intenziteta
Ne radi se o velikim traumama. Riječ je o stalnoj, blagoj napetosti: notifikacije, rokovi, financijski pritisak, stalna dostupnost. Tijelo tada mjesecima ili godinama održava blago povišenu razinu kortizola. Posljedice mogu biti:
- kronične upale u tijelu
- nakupljanje masnog tkiva oko trbuha
- slabiji imunitet
- veći kardiovaskularni rizik
Budući da je taj stres postao svakodnevica, prestali smo ga doživljavati kao problem.
4. Ultraprocesirana hrana
Ne radi se samo o kalorijama. Industrijski obrađena hrana može poremetiti osjećaj sitosti, utjecati na crijevni mikrobiom i potaknuti kronične upalne procese.
Studije je povezuju s pretilošću, metaboličkim bolestima pa čak i depresijom. No kako nema trenutne reakcije tijela, mozak ne vidi prijetnju.
5. Digitalna fragmentacija pažnje
Stalno prebacivanje s jedne informacije na drugu smanjuje sposobnost dubokog fokusa i povećava mentalni umor. Mozak ostaje u stanju trajne 'lagane pripravnosti'.
To ne izgleda opasno - ali dugoročno iscrpljuje živčani sustav i pojačava osjećaj stresa.
6. Društvena izolacija
Meta-analize pokazuju da kronična usamljenost značajno povećava rizik smrtnosti. Ljudi su evolucijski društvena bića - izolaciju tijelo može interpretirati kao prijetnju opstanku.
I dok se bojimo rijetkih i dramatičnih opasnosti, svakodnevna usamljenost prolazi ispod radara.
Najveći paradoks modernog života
Najveći rizik nije jedna navika, nego njihova kombinacija. Malo sna, puno sjedenja, stalni stres, digitalna stimulacija i loša prehrana zajedno stvaraju kronični pritisak na organizam. Svaka pojedinačno djeluje bezazleno. Zajedno čine snažan biološki stresor.
Mozak je programiran da reagira na nagle i dramatične prijetnje. Ono što je sporo, svakodnevno i bezbolno - jednostavno ignorira. Upravo zato su najveće opasnosti modernog doba one kojih se gotovo nitko ne boji.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
