Lifestyle

Komentari 24

Psihologinja: Šok zbog potresa potisnuo depresiju zbog korone, čini da postajemo bolji ljudi

Blagdanska depresija će se ove godine javiti - kasnije no inače

Psiholozi su najdepresivniji dan u godini locirali na sredini siječnja kad prolazi pozitivan efekt blagdana, zajedništva i dobrih emocija, a počinje suočavanje sa stvarnošću. No nama je to drugačije zbog potresa

Kako borba protiv virusa korone u Hrvatskoj traje još od ožujka prošle godine i donijela je velika neizvjesnost, mnogi su se prije blagdana borili s osjećajem depresije. Blagdani su za većinu vjerojatno bili još depresivniji, jer se nisu mogli normalno družiti s najmilijima, no potresi koje smo doživjeli kod većine su izazvali snažan šok i na neki način prekinuli, odnosno odgodili osjećaj depresije. S time ćemo se boriti tek kasnije - kaže psihologinja Ana Božac iz Centra za osobni rast i razvoj kreativnih potencijala, iz Pule. 

POGLEDAJTE VIDEO: Deset trikova za sreću

Čini se da ove godine barem ne moramo razmišljati o postblagdanskoj depresiji, kao ni o tome da se približava treći ponedjeljak u mjesecu (18. siječanj), koji se inače često spominje kao najdepresivniji dan u godini. Psiholozi su ga 'locirali' na sredini siječnja, kad pomalo prolazi pozitivan efekt blagdana, zajedništva i pozitivnih emocija koje idu s vremenom, a počinje suočavanje sa stvarnošću: S time da je sve isto kao i lani, samo nas još čekaju i računi za sve ono što smo tijekom blagdana potrošili.

- Ove godine su stvari definitivno drugačije. Potresi su zapravo potaknuli šok i stresnu reakciju organizma. Kod onih koji su proživjeli potres, emocije su potisnute, a energija usmjerena u to da nekako riješe krov nad glavom i osnovnu egzistenciju. S druge strane, mi ostali smo dirnuti time što oni prolaze, a neki i sami osjećaju potrese koji stalno tresu, što je dovelo do toga da se aktiviramo i pretočimo to u zajedničku energiju usmjerenu na to da se pomogne postradalima – kaže Božac.

Dodaje da nas činjenica da se tlo svako malo trese stalno drži budnima i tjera da na neki način budemo aktivni, pa ljudi imaju još veću potrebu usmjeriti energiju u nešto korisno. 

- Zato je došlo do tako velikog vala pomoći. Mnogim ljudima koji su otišli na teren i tamo pomažu, ili skupljaju pomoć u svojoj okolini, zbog toga se osjećaju ispunjeno i korisno, pa im to pomaže – kaže sugovornica. Kada se naše mogućnosti za pomoć i snage iscrpe i pomoć na terenu malo uspori, treba očekivati da će i oni koji pomažu i oni kojima je pomoć potrebna, doći u fazu rezigniranosti, koja može voditi u kolektivnu depresiju, no teško je reći kada do toga može doći, niti koliko će trajati te kako ćemo se nositi s tim.

- Možemo pretpostaviti da se na proljeće kod mnogih mogu javiti negativni osjećaji, no slijedi ljeto i turistička sezona, koja bi mogla barem donekle pokrenuti gospodarska kretanja i pomoći da dio ljudi nešto zaradi, da se stvari pokrenu. To bi mnogima moglo dati nadu. Osim toga, svi  se mi borimo i s nekim aspektom osobnih kriza koje ovo vrijeme nosi, tako da će to biti vrlo individualno.

Na koncu, ne znamo ni koliko dugo će stres trajati, što ovisi i o tome koliko dugo će se tlo smirivati nakon potresa te kako će se razvijati situacija s koronom. I teško je reći kako će to djelovati na nas kolektivno – kaže Ana Božac. 

Na osobnoj razini, dodaje, velika pomoć koju je krenuo neposredno nakon potresa govori nam da su mnogi pomalo postali svjesni koliko su besmislene neke stvari oko kojih se inače nerviraju, na koja trošimo vrijeme i novac, te da će mnogi od svega toga izaći kao bolji ljudi, svjesniji pravih vrijednosti. 

- Nevolje nam je pomoglo da se povežemo, da postanemo usmjereni na bitne stvari i budemo bolji jedni prema drugima. Tome nevolje inače služe: Da nas prodrmaju i da preispitamo svoje stavove. Ne, teško je reći može li se i hoće li se taj val prenijeti na razinu cijelog društva i onih koji nas vode, kako bismo u konačnici napredovali kao društvo - zaključuje Božac.
 

Najčitaniji članci