Bliskost ima granicu i drugo, opasno lice - razočaranje

Na kraju dana svatko bi se trebao zapitati; koga sam danas nasmijao, kome sam pružio osjećaj da život ima smisla i tko je zbog mene doživio orgazam, tvrdi psihijatar Milan Košuta. Smatra kako ta tri pitanja određuju granice bliskosti koje su zdrave za odnos. Društvo često nameće pretjerana očekivanja od emotivnih odnosa i nezdravu tezu kako vas ljubav može spasiti od svih problema i strahova. To vodi u ogorčenu potragu za pretjeranom intimnošću. 

Rezultat je razočaranje, zbog čega 50 posto brakova završi razvodom, pokazalo je američko istraživanje. Postoji granica količine bliskosti koja ljudima odgovara jer svi trebaju vrijeme za sebe kako bi bili zadovoljni i kreativni. Vrijeme bez partnera je neophodno da bi se napunile mentalne “baterije” i učvrstile granice vlastita “ja“, napominju psiholozi. Pretjerano koncentriranje na veze vodi do prevelikih zahtjeva za bliskošću, nerazumnih očekivanja od partnera i na kraju do kroničnog nezadovoljstva i ljubavlju i životom.

- Oglasi koji bi prikazali očekivanja ljudi od intimnosti, glasili bi: ‘Traži se: veseo i duhovit muškarac koji će donijeti sreću mojim sivim danima i spasiti me od doživotne depresije’ ili ‘Traži se: žena s manje samopouzdanja nego ja. S njom ću se moći osjećati superiorno, a ona će imati zaštitnika’ - opisuje dr. Geraldine K. Piorkowski, autorica knjige “Preblizu za udobnost”.

Rješenje emotivnih dvojbi je u “žongliranju” raznim životnim sferama - od posla, prijatelja, obitelji, hobija, ljubavi i ključnog vremena za sebe, balansirajući između želje za bliskošću i straha od nje.

Strah od intimnosti strah je od izdaje

Ljudi intuitivno prepoznaju opasnosti koje nosi intimnost. Često glume da su superiorni, komični ili nevjerojatno samostalni jer se boje da će intimnost donijeti kritiku, poniženje, prevaru ili izdaju. Ljudi često oblikuju očekivanja ovisno o tome što im se dogodilo s roditeljima, prijateljima ili bivšim ljubavima, tvrde psiholozi. Ta iskustva oblikuju njihova očekivanja, a cilj je izbjeći ono što ih je najviše povrijedilo.

Velika bliskost mač je s dvije oštrice

Bliskost nema samo dobre strane, upozoravaju psiholozi. Teško ju je postići, nudi nevjerojatne osjećaje, ali može i nauditi. Velika intimnost uvijek u sebi nosi potencijal za isto tako veliku bol. Ljudi se osjećaju nezaštićeno, ogoljeno i ranjivo jer su spustili emotivne ograde, napominju psiholozi.Vezujući se za nekoga zapravo ste otvoreni za bol. Što ste bliskiji s drugim čovjekom, to su veći rizici koje nosi intimnost.

Zamka ljubavi 

Nezdrava je teza kako vas ljubav može spasiti od svih problema i strahova. Ljubav je samo dio sreće.

Povlačim se...

Kad ljudi počnu osjećati da druga strana zahtijeva previše, automatski se povlače, a to još više povređuje partnera.

Vrijeme za mene 

Povremeno povlačenje od partnera ne mora biti loše, dapače poželjno je, tvrde psihijatri. Čovjek uvijek treba zadržati dio sebe samo za sebe. 

Udaljavanje može biti rješenje problema 

Strah od bliskosti ohrabruje ranjivost koja aktivira obrambeno ponašanje, najčešće povlačenje, upozoravaju psiholozi. Partneri se isključe, jedan se preda poslu, drugi lupa vratima i počinje međusobno ignoriranje. Bez obzira na silnu želju za ljubavlju, ljudi zapravo najveći dio vremena provode izbjegavajući bliskost, upozoravaju psihijatri. Kad jedan partner počne uzmicati, to je najčešće bolno po onog drugog. Druga se strana osjeća odbačeno, neželjeno i nevoljeno. Uz takvu taktiku povlačenja ništa se u odnosu ne rješava te se jaz samo produbljuje. No udaljavanje samo po sebi nije nezdravo, napominju psiholozi. Partnerima, ali i prijateljima treba povremeni “time-out” kako bi jedan ili oboje prošli kroz međusobne konflikte sami jer se na taj način veza obnavlja.

Problem nastaje jer se se izbjegavanje najčešće pretvara u bježanje od otvorenog rata. Time ne rade ništa kako bi riješili nagomilane probleme. Strah od intimnosti može biti zdrav, ako je realističan i štiti vlastito “ja”, savjetuju psiholozi. Takva se bojazan pojavljuje i u najboljima vezama. Priroda međuljudskih odnosa je ciklična - razdoblja bliskosti izmjenjuju se s razdobljima udaljenosti. Važno je plivati, a ne plutati. 

Povremenim povlačenjem od bliskosti jača se "ja"

Povremenim povlačanjem od partnera stvarate vrijeme za sebe koje je nužno da biste napunili “baterije”. To nudi jačanje vlastita osjećaja tko ste kao pojedinac, neovisno o paru. Gledajte na to kao na konstruktivno udaljavanje.

Prijateljstva su dobra za vas, ali i za vašu vezu

Razmislite o tome što partner čini za vas, što vi činite za sebe i što možete dati vezi u kojoj jeste. Razvijanje prijateljstva s drugim ljudima, osim osjećaja zadovoljstva, nosi i dobrobiti za vezu jer se smanjuju nerazumni zahtjevi spram partnera.

Granice udaljenosti i bliskosti čuvaju vezu

Granice udaljenosti i bliskosti potrebno je stalno prilagođavati i ispipavati teren. Jedino ćete tako imati sretnu vezu i zaštititi ljubav od “uvenuća”. Takve granice variraju od para do para, a i mijenjaju se kako se pojedinci u paru razvijaju.

Dr. Milan Košuta: Istovariti mentalno "smeće" drugome nije velika bliskost

Ljudi su skloni nazivati bliskošću to što se međusobno povjeravaju - misle da je intimnost drugoj osobi istovariti vlastito mentalno “smeće“. Odgovornost je čovjeka da sam izađe na kraj s problemima ili potraži pomoć psihoterapeuta. Vrlo visoka razina intimnosti sposobnost je da se nekoga nasmije, u drugome izazove osjećaj da život ima smisla i da se drugog dovede do orgazma - to su očiti pokazatelji nesebičnosti.