Ako osoba redovito izlazi iz kuće bez doručka, ne ponese ništa za međuobrok i nema nikakav plan za ručak, velika je vjerojatnost da će odluke o hrani donositi tek kada je jako gladna
Lifestyle
Komentari 0
Ako osoba redovito izlazi iz kuće bez doručka, ne ponese ništa za međuobrok i nema nikakav plan za ručak, velika je vjerojatnost da će odluke o hrani donositi tek kada je jako gladna
Takav način života ne mora automatski značiti i nekvalitetnu prehranu. Zdrave prehrambene navike moguće je održavati čak i kada većinu dana provodimo izvan kuće, ali ključnu ulogu imaju organizacija, realna očekivanja i nekoliko jednostavnih pravila.
POGLEDAJ VIDEO: Zdrava prehrana
Pokretanje videa...
01:14
Stručnjaci za prehranu pritom uglavnom upozoravaju da zdrava prehrana ne podrazumijeva savršen jelovnik niti potpuno izbacivanje omiljene hrane. Mnogo je važnije što jedemo većinu vremena i uspijevamo li organizmu redovito osigurati dovoljno povrća, voća, kvalitetnih izvora proteina, cjelovitih žitarica i drugih nutritivno vrijednih namirnica.
Najveći problem nije jedan nezdrav obrok, nego svakodnevna improvizacija.
Jedan ručak u restoranu, komad kolača na rođendanu ili sendvič kupljen na benzinskoj postaji neće poništiti dobre prehrambene navike. Problem može nastati kada improvizacija postane svakodnevica.
Ako osoba redovito izlazi iz kuće bez doručka, ne ponese ništa za međuobrok i nema nikakav plan za ručak, velika je vjerojatnost da će odluke o hrani donositi tek kada postane izrazito gladna.
Tada najčešće biramo ono što je najbrže, najbliže i najdostupnije. Zbog toga je jedan od najvažnijih savjeta za ljude koji žive užurbano vrlo jednostavan – o hrani treba razmišljati prije nego što ogladnimo.
To ne znači da svake nedjelje moramo pripremiti obroke za cijeli tjedan. Ponekad je dovoljno večer prije pripremiti doručak, staviti komad voća u torbu ili provjeriti gdje ćemo sljedećeg dana moći ručati.
Jutarnja žurba jedan je od najčešćih razloga zbog kojih ljudi preskaču prvi obrok. Ipak, kvalitetan doručak ne mora biti kompliciran.
Zobene pahuljice pripremljene večer prije, jogurt s voćem i orašastim plodovima, integralni kruh s jajima ili svježim sirom te smoothie kojem su unaprijed pripremljeni sastojci mogu biti praktična rješenja za ljude koji ujutro nemaju mnogo vremena.
Najvažnije je pronaći nekoliko jednostavnih obroka koje možemo pripremiti bez velikog napora. Ako svako jutro moramo razmišljati što ćemo jesti, veća je mogućnost da ćemo na kraju odustati od doručka.Zato nije loše imati nekoliko „rezervnih“ namirnica koje uvijek držimo kod kuće. Jaja, zobene pahuljice, jogurt, smrznuto voće, integralni kruh, orašasti plodovi i svježe voće mogu biti dobra osnova za brz obrok.
Mnogi ljudi tijekom posla nekoliko sati ne pojedu ništa, a zatim se iznenade kada poslijepodne posegnu za slatkišima, pecivima ili velikim količinama hrane.
Dugotrajno ignoriranje gladi može otežati kontrolu porcija i donošenje promišljenih odluka.
Zbog toga može biti korisno imati pri ruci jednostavan međuobrok.
Voće i šaka orašastih plodova, jogurt, kuhano jaje, integralni krekeri s humusom ili slične kombinacije mogu pomoći da lakše dočekamo sljedeći glavni obrok.
Pri odabiru međuobroka prednost je dobro dati namirnicama koje, uz ugljikohidrate, sadrže proteine, vlakna ili kvalitetne izvore masnoća.
Takvi obroci u pravilu dulje pružaju osjećaj sitosti od grickalica bogatih šećerom koje brzo pojedemo, ali nakon kojih ubrzo ponovno osjećamo glad.
Odlazak u restoran za mnoge predstavlja svojevrsnu „pauzu“ od zdravih prehrambenih navika. Međutim, nema potrebe svaki obrok izvan kuće promatrati kao iznimku.
Osobe koje često jedu u restoranima mogu usvojiti nekoliko jednostavnih navika.
Ako je moguće, dobro je unaprijed pogledati jelovnik. Kada odluku donosimo prije nego što postanemo izrazito gladni, lakše možemo procijeniti što želimo pojesti.
Kod glavnog obroka možemo obratiti pažnju na nekoliko elemenata – postoji li izvor proteina, sadrži li obrok povrće i možemo li odabrati prilog koji će nas dovoljno zasititi.
Riba, piletina, jaja, mahunarke i drugi izvori proteina u kombinaciji s povrćem, krumpirom, rižom ili drugim prilogom mogu biti sasvim dobar izbor.
Velike porcije također nisu rijetkost. Nije potrebno pojesti sve što se nalazi na tanjuru samo zato što je hrana plaćena. Dio obroka možemo ostaviti ili, ako je moguće, ponijeti sa sobom.
Posebnu pažnju treba obratiti na umake, prženu hranu i dodatke koji mogu značajno povećati energetsku vrijednost obroka.
To ne znači da ih moramo potpuno izbjegavati, nego da vrijedi razmišljati o količinama.
Zdrava prehrana ne znači život bez kolača, sladoleda ili drugih omiljenih slastica.
Potpuna zabrana određene hrane kod nekih ljudi može imati upravo suprotan učinak i povećati želju za njom. Mnogo realniji pristup je umjerenost.
Ako želimo desert, možemo odabrati manju porciju ili ga podijeliti s drugom osobom. Važno je promatrati prehranu u širem kontekstu.
Jedan desert nakon ručka ne određuje kvalitetu prehrane, kao što ni jedna salata ne može nadoknaditi dugotrajno nekvalitetne prehrambene navike.
Putovanja automobilom, autobusom, vlakom ili avionom često znače višesatno sjedenje i ograničen izbor hrane.
Glad tada može rezultirati kupnjom velikih količina grickalica, slatkiša i drugih proizvoda koje možda ne bismo odabrali da smo se unaprijed pripremili.
Najjednostavnije rješenje je ponijeti hranu koja može izdržati nekoliko sati bez posebnih uvjeta čuvanja.
Orašasti plodovi, sjemenke, svježe ili sušeno voće, integralni krekeri i pažljivo odabrane proteinske pločice samo su neke od mogućnosti.
Na kraćim putovanjima moguće je ponijeti i sendviče pripremljene kod kuće, narezano povrće ili druge jednostavne obroke.
Važno je voditi računa i o unosu tekućine. Boca vode koju nosimo sa sobom može biti jedna od najjednostavnijih, ali i najkorisnijih navika tijekom putovanja. Na benzinskoj postaji ili kiosku ipak postoje bolji izbori. Ponekad se jednostavno ne stignemo pripremiti.
U takvim situacijama ne treba zaključiti da je „sve propalo“ i bez razmišljanja kupiti prvu dostupnu hranu.
Čak i na benzinskim postajama, kioscima i u manjim trgovinama često je moguće pronaći jogurt, kefir, voće, orašaste plodove, gotove salate, sendviče ili druge proizvode koji mogu poslužiti kao pristojan obrok.
Dobro je pročitati deklaraciju proizvoda, posebno kada su u pitanju proteinske i energetske pločice, gotovi napitci i slična hrana koja se reklamira kao zdrava.
Visok udio šećera, vrlo male količine proteina i vlakana te velika energetska vrijednost mogu otkriti da određeni proizvod nije toliko kvalitetan izbor koliko sugerira njegovo pakiranje.
Rođendani, svadbe, obiteljski ručkovi i druge proslave često uključuju velike količine hrane. Jedna od čestih pogrešaka je preskakanje obroka tijekom dana kako bismo „sačuvali kalorije“ za večernje druženje.
Dolazak na proslavu izrazito gladan može rezultirati upravo suprotnim učinkom.
Kada smo vrlo gladni, teže kontroliramo brzinu jedenja i količinu hrane. Zato je bolje tijekom dana jesti uobičajene obroke. Na samom događanju možemo kušati hranu koju volimo, ali ne moramo uzeti velike količine svakog ponuđenog jela. Posebno je korisno jesti sporije.
Organizmu je potrebno određeno vrijeme da registrira osjećaj sitosti, a sporije jedenje omogućuje nam da lakše prepoznamo trenutak kada smo pojeli dovoljno.
Osobe koje ne žele brojati kalorije ili detaljno analizirati nutritivne vrijednosti svakog obroka mogu se koristiti jednostavnim pravilom rasporeda hrane na tanjuru.
Otprilike polovicu tanjura može zauzimati povrće, četvrtinu izvor proteina, a preostalu četvrtinu krumpir, riža, tjestenina, kruh ili druge žitarice i izvori ugljikohidrata. Naravno, svaki obrok neće izgledati upravo tako. Niti mora.
Riječ je o jednostavnom orijentiru koji može pomoći pri slaganju obroka kod kuće, u restoranu ili na poslu.
Jedna od najvećih prepreka zdravijoj prehrani je uvjerenje da ona zahtijeva mnogo slobodnog vremena.
U stvarnosti je često dovoljno napraviti nekoliko malih promjena.
Svaka od tih navika pojedinačno djeluje gotovo nevažno, ali zajedno mogu značajno smanjiti broj situacija u kojima odluke o prehrani donosimo gladni, umorni i pod pritiskom vremena.
Kvalitetna prehrana ne temelji se na savršenstvu. Ljudi putuju, odlaze na proslave, jedu u restoranima, imaju naporne dane i ponekad jednostavno nemaju vremena kuhati Zato prehrambene navike moraju biti prilagođene stvarnom životu. Umjesto razmišljanja o tome jesmo li neki dan jeli „dobro“ ili „loše“, korisnije je promatrati vlastite navike tijekom duljeg razdoblja.
Ako većinu vremena jedemo raznovrsno, unosimo dovoljno povrća i voća, biramo kvalitetne izvore proteina, ne preskačemo redovito obroke i pazimo na količine hrane, povremeni manje kvalitetan izbor neće imati presudan utjecaj.
Na kraju, jedna od najkorisnijih navika za ljude koji su stalno u pokretu nije komplicirana dijeta niti strogi jelovnik.
To je jednostavno planiranje jednog koraka unaprijed. Jer kada imamo barem okvirnu ideju gdje, kada i što ćemo jesti, mnogo je lakše donositi kvalitetnije odluke – čak i tijekom najzaposlenijih dana.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+