Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Milijuni ljudi mogli bi imati skriveni gubitak sluha koji standardni pregledi ne otkrivaju. Znanstvenici su razvili novi test koji bi mogao omogućiti raniju dijagnozu i otvoriti put učinkovitijim slušnim pomagalima
Skriveni gubitak sluha pogađa milijune ljudi, ali zasad nema dijagnoze ni mogućnosti liječenja. Istraživači koje financira EU razvili su alate koji bi mogli promijeniti oboje. Zamislite da se mučite pratiti razgovore u bučnom restoranu ili da se teško snalazite u dinamičnom uredu, a liječnik vam kaže da je vaš sluh u redu. To je neugodna stvarnost za osobe s kohlearnom sinaptopatijom ili skrivenim gubitkom sluha.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:33
Prema podatcima Foruma EU-a za zdravlje sluha, oko 34 milijuna odraslih osoba u EU-u živi s gubitkom sluha koji ih ometa u svakodnevnom životu. Međutim, pravi razmjeri problema vjerojatno su mnogo veći jer se kohlearna sinaptopatija uopće ne može otkriti uobičajenim ispitivanjima sluha.
Ne postoji klinička dijagnoza za to stanje niti odobreni načini liječenja, zbog čega mnogi ljudi imaju stvarne poteškoće sa sluhom, a nema dostupne pomoći.
Taj skriveni gubitak sluha može narušiti kvalitetu života, objasnila je profesorica Ingeborg Dhooge, koja vodi Odjel za bolesti uha, nosa i grla pri Sveučilišnoj bolnici u Gentu u Belgiji. Prof. Dhooge bila je klinička konzultantica u okviru istraživačke inicijative EarDiTech, tijekom koje se istraživalo to stanje u razdoblju od 2022. do 2026.
Projekt je financiralo Europsko vijeće za inovacije, koje pomaže istraživačima i inovatorima da svoje smjele znanstvene ideje pretvore u stvarne proizvode.
- Gdje god se nalazite, uvijek postoji buka, rekla je prof. Dhooge.
- Kad idete u trgovinu, ondje je bučno i svira glazba. Na radnom mjestu ljudi su često smješteni u otvorenim zajedničkim uredima. To stvara mnogo pozadinske buke, što ometa produktivnost tih pacijenata, nastavlja.
Trenutačne su mogućnosti ograničene: naučiti ljude da čitaju s usana i obraćaju više pozornosti na glasove. Međutim, istraživači u okviru inicijative EarDiTech razvili su ispitivanje kojim se može otkriti skriveni gubitak sluha i rade na novom softveru za slušne aparate.
U unutarnjem uhu postoje sićušne dlačice i njihove stanice detektiraju zvuk i pretvaraju vibracije u neuronske signale, koji potom putuju prema mozgu sinaptičkim vezama između stanica dlačica i slušnog živca.
Donedavno se smatralo da gubitak sluha povezan sa starenjem počinje oštećenjem stanica dlačica.
- Sada znamo da prvo oštećenje sluha ne nastupa u stanicama dlačica, nego je problem zapravo u sinapsama koje povezuju stanice dlačica s mozgom, objasnila je profesorica Sarah Verhulst, koja vodi laboratorij za slušne tehnologije na Sveučilištu u Gentu.
- To je bitna razlika, naglasila je prof. Verhulst. Kao koordinatorica istraživanja EarDiTech, shvatila je važnu stvar: za detektiranje zvuka potrebna je samo jedna sinapsa po stanici dlačice, ali mnogo njih treba raditi zajedno kako bi se dekodirao govor u bučnom okruženju.
Standardni klinički alat za procjenu sluha je audiogram, pri čemu se pacijentima kroz slušalice puštaju tonovi različitih visina i glasnoće te se od njih traži da daju znak ako ih čuju.
Tim se ispitivanjem mjere performanse stanica dlačica, ali ono ne govori ništa o tome koliko funkcionalnih sinapsi pacijent ima. Stoga se njime ne mogu otkriti poteškoće s kojima se u stvarnom svijetu suočavaju osobe koje imaju kohlearnu sinaptopatiju.
U ispitivanju osmišljenom u okviru projekta EarDiTech kombiniraju se elektrode postavljene na čelo i ušne resice s posebno osmišljenim zvučnim podražajima, koji su razvijeni tijekom dugogodišnjih istraživanja o modeliranju slušnog sustava.
- Izradili smo te računalne modele stanica dlačica i sinapsa, objasnila je prof. Verhulst.
- U biti, možemo simulirati odgovore slušnog živca ili odgovor sinapsi u cijelom kohlearnom modelu. Primjenom te računalno potpomognute metode možemo potom vidjeti koji zvučni podražaj najbolje uspijeva istodobno aktivirati sve sinapse, nastavlja.
Ispitivanje je osmišljeno kako bi se dobio najsnažniji mogući sinaptički odgovor. Kad osoba sa zdravim sinapsama čuje podražaj, elektrode otkrivaju snažan porast neuronske aktivnosti. U osoba s gubitkom sinapsi odgovor je slabiji.
- Ako intenzitet odgovora pacijenta usporedimo s normalnim odgovorom na slušni podražaj, možemo procijeniti stupanj kohlearne sinaptopatije, istaknula je prof. Verhulst.
Istraživači su tu tehnologiju smanjili na veličinu kompaktnog, nosivog uređaja. Klinička ispitivanja na Sveučilištu u Gentu pokazala su da se pomoću njega može otkriti kohlearna sinaptopatija u različitim dobnim skupinama.
Ispitivanje je jednostavno i ne zahtijeva kirurški postupak pa se lako može uklopiti u svakodnevnu kliničku praksu. Time bi se audiolozima i specijalistima za bolesti uha, nosa i grla pružio alat koji trenutačno nemaju.
Sljedeći je korak dobivanje oznake CE kako bi se potvrdilo da proizvod ispunjava zahtjeve EU-a za medicinsku dijagnostičku opremu. Prof. Verhulst rekla je kako očekuje da će, nakon što osiguraju potrebna financijska sredstva, cijeli postupak trajati oko 18 mjeseci do dvije godine.
- Mislim da će se bolnice i specijalisti za bolesti uha, nosa i grla koristiti njime kad se pojavi na tržištu, dodala je.
Otkrivanje skrivenog gubitka sluha samo je polovina izazova. Drugi dio odnosi se na pronalaženje rješenja.
Standardni slušni aparati uglavnom pojačavaju zvuk, što zapravo ne pomaže ljudima koji teško razabiru govor u pozadinskoj buci.
- U određenoj mjeri slušni aparati mogu pomoći, ali to je teško jer s njima sve postaje glasnije, ali ne nužno jasnije”, izjavila je prof. Dhooge.
- To znači da se pacijenti vjerojatno i dalje muče razabrati različite zvukove u bučnim okruženjima, nastavlja
Kako bi to riješili, članovi tima primijenili su strojno učenje za uvježbavanje softverskog algoritma na dvama računalnim modelima. Jedan simulira normalan sluh, a drugi nezadovoljavajuću obradu zvuka kod osobe s kohlearnom sinaptopatijom.
Cilj je bio stvoriti algoritam koji bi mogao modificirati ulazni zvuk na način koji najbolje stimulira sinapse koje pacijenti još uvijek imaju. To bi poboljšalo njihovu sposobnost praćenja govora u bučnim okruženjima.
Klinička ispitivanja pokazala su mjerljive koristi kod pacijenata s kohlearnom sinaptopatijom. Tim je također pokazao da algoritam može raditi uz malu potrošnju baterije i na procesorskim čipovima koji se obično ugrađuju u slušne aparate.
U teoriji, to znači da bi algoritam mogao raditi na sljedećoj generaciji slušnih aparata ili čak na običnim kanalnim slušalicama. Prof. Verhulst zamišlja budućnost u kojoj će ljudi moći reći svojem telefonu da žele bolje čuti pa on će aktivirati softver u slušalicama za kompenzaciju skrivenog gubitka sluha.
Za sada tim koji radi na projektu EarDiTech aktivno traži proizvođače hardvera, primjerice proizvođače slušnih aparata i čipsetova, koji bi im mogli pomoći u daljnjem razvoju softvera i njegovu pretvaranju u proizvode koje bi pacijenti mogli kupiti.
Algoritam se temelji na rezultatima testa CochSyn za svakog pacijenta i prilagođava zvuk njegovom stupnju oštećenja, što trenutačno nije moguće učiniti nikakvim slušnim pomagalom.
Skriveni gubitak sluha otkriven je tek u posljednjem desetljeću, a još uvijek nije jasno koliko je ljudi njime pogođeno ili kako napreduje sa starošću.
- Sad imamo alat koji možemo primjenjivati u klinikama kako bismo stekli bolju predodžbu o ozbiljnosti problema i razmjerima njegova nepovoljnog utjecaja na ljudi, napomenula je prof. Dhooge.
- Možemo provoditi dugoročna ispitivanja kako bismo pratili pacijente i vidjeli kako se to razvija, zaključuje.
Istraživači se nadaju da će ta baza dokaza potaknuti zdravstvene sustave na djelovanje.
Autor: Michael Allen
Članak je izvorno objavljen u časopisu Horizon, posvećenom istraživanjima i inovacijama u EU-u.
Dodatne informacije:
24sata © 2026
