Istraživanja provedena tijekom 2025. godine potvrđuju ono na što stručnjaci upozoravaju godinama – 'redovne' cijene često su besmislene, a prekriženi iznosi služe isključivo kao mamac
NE TAKO NEVJEROJATNE PONUDE
Dignu cijenu pa stave popust: Trikovi kojima se trgovci služe za veću zaradu na Crni petak
Čitanje članka:
5
min
Američki potrošači, a sve više i oni u Europi, bombardirani su naizgled nevjerojatnim ponudama. Izlozi i web trgovine vrište za vašom pažnjom: "RASPRODAJA! 60% POPUSTA!", "Redovna cijena: 299 €, naša cijena: 199 €", "Samo ovaj vikend!". Crni petak, koji se pretvorio u tjedne, pa čak i mjesece kupovne groznice, postao je sinonim za lov na prilike. No, iza blještavih natpisa krije se mračnija istina: većina tih popusta je obična iluzija, a trgovci koriste sofisticirane psihološke i cjenovne manipulacije kako bi vas naveli da potrošite novac koji možda niste planirali potrošiti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:18
Istraživanja provedena tijekom 2025. godine potvrđuju ono na što stručnjaci upozoravaju godinama – "redovne" cijene često su besmislene, a prekriženi iznosi služe isključivo kao mamac.
Iluzija prekrižene cijene
Jedan od najstarijih i najučinkovitijih trikova u knjizi trgovaca je manipulacija referentnom cijenom. Strategija je jednostavna, ali učinkovita: trgovac prikaže visoku "redovnu" ili "katalošku" cijenu, prekriži je i pored nje stavi nižu cijenu koja djeluje kao golema ušteda. Međutim, istraživanja organizacije Consumers' Checkbook pokazuju da te više cijene rijetko, ako ikada, predstavljaju iznos koji kupci doista plaćaju.
U njihovom opsežnom istraživanju koje je pratilo cijene kod 25 velikih trgovačkih lanaca, otkriveno je da su mnogi artikli ponuđeni po "sniženim" cijenama više od polovice vremena. Ako je proizvod stalno na akciji, onda ta akcija nije posebna prilika – to je njegova stvarna cijena. Prekriženi iznos je fiktivan, postavljen samo da bi se stvorio lažni osjećaj vrijednosti. Trgovci računaju na to da kupci, kada vide popust od 40% ili 50%, prestaju uspoređivati cijene s konkurencijom jer vjeruju da su već pronašli najbolju ponudu.
Još perfidnija taktika je puko dizanje cijena neposredno pred Crni petak. Analiza podataka tvrtke ITMAGINATION pokazala je da su cijene popularnih kategorija elektronike i kućanskih aparata tijekom tjedna Crnog petka bile u prosjeku više za 8% u usporedbi s najnižim cijenama zabilježenim u prethodnih 90 dana. Drugim riječima, trgovci polako dižu cijene u tjednima koji prethode studenom, da bi ih na "veliki dan" spustili na razinu koja je često i dalje viša od one u rujnu ili listopadu.
Psihološke zamke i strah od propuštanja
Osim manipulacije brojkama, trgovci su majstori u manipulaciji ljudskom psihom. Crni petak dizajniran je da izazove stanje visoke pobuđenosti i "kupovnog transa". Ključni alat u ovom arsenalu je stvaranje osjećaja hitnosti i oskudice. Poruke poput "još samo 2 artikla na zalihi", "ponuda ističe za 5 minuta" ili "500 ljudi trenutno gleda ovaj proizvod" aktiviraju u mozgu strah od propuštanja (poznat kao FOMO – *Fear Of Missing Out*).
Kada smo suočeni s vremenskim ograničenjem ili prijetnjom da će nam netko drugi "oteti" proizvod pred nosom, naš mozak smanjuje sposobnost racionalnog razmišljanja i analize. Umjesto da stanemo i razmislimo treba li nam taj toster ili novi televizor, reagiramo impulzivno kako bismo izbjegli osjećaj gubitka. Trgovci to znaju i namjerno koriste boje, odbrojavanja i dramatične najave kako bi potaknuli lučenje dopamina – kemikalije u mozgu povezane s nagrađivanjem.
Uz to, tu je i efekt "sidrenja". Kada prvo ugledate visoku prekriženu cijenu, ona postaje sidro prema kojem procjenjujete vrijednost. Čak i ako je snižena cijena i dalje visoka za taj tip proizvoda, u usporedbi s "sidrom", ona se čini kao odlična prilika.
Matematičke akrobacije s postocima
Još jedan čest trik je korištenje čarobne riječi "do". Veliki natpisi na izlozima koji obećavaju "Popuste DO 80%" tehnički nisu laž, ali su često duboko obmanjujući. U stvarnosti, taj se maksimalni popust odnosi na vrlo mali broj artikala, obično na nepopularnu robu, stare zalihe ili dodatnu opremu niske vrijednosti (poput maskica za mobitele ili čarapa). Najtraženiji proizvodi – najnoviji mobiteli, konzole ili kvalitetni kućanski aparati – često imaju minimalna sniženja ili ih uopće nema.
Također, trgovci često koriste termin "storewide" (popust na cijeli asortiman), ali sitnim slovima u uvjetima kupnje isključuju najpopularnije brendove ili kategorije. Potrošač uđe u trgovinu ili na web stranicu privučen obećanjem sveobuhvatnog popusta, a tek na blagajni shvati da se popust ne odnosi na ono što je želio kupiti. Mnogi u tom trenutku ipak obave kupnju jer su već investirali vrijeme i trud.
Prodaja proizvoda lošije kvalitete
Manje poznat, ali izuzetno problematičan trik je prodaja "derivata". Za velike rasprodaje poput Crnog petka, neki proizvođači u suradnji s velikim trgovačkim lancima proizvode posebne verzije popularnih elektroničkih uređaja, posebice televizora i laptopa. Ti uređaji izgledaju identično standardnim modelima i imaju vrlo sličan naziv modela (često se razlikuju u samo jednom slovu ili broju), ali su izrađeni od jeftinijih komponenti, imaju manje priključaka ili lošije ekrane.
Kupac misli da kupuje vrhunski model po nevjerojatnoj cijeni, a zapravo kupuje uređaj koji je i proizveden da bude jeftin. Ovi proizvodi često nemaju istu dugovječnost ni performanse kao originalni modeli koji se prodaju tijekom ostatka godine.
Opasnosti u digitalnom svijetu
Dok su fizičke trgovine poligon za psihološke igre, internet je postao minsko polje za prevare. Tijekom sezone Crnog petka, kibernetički kriminalci pojačavaju svoje aktivnosti. Izrađuju lažne web trgovine koje vizualno imitiraju poznate brendove, nudeći popularne proizvode po cijenama koje su "predobre da bi bile istinite". Cilj ovih stranica nije prodaja robe, već krađa podataka s kreditnih kartica i osobnih informacija.
Phishing kampanje putem e-maila i društvenih mreža također su u porastu. Lažne obavijesti o "problemu s dostavom" ili "ekskluzivnom kuponu" služe kao mamac za neoprezne kupce.
Kako se zaštititi i ne nasjesti na trikove?
Unatoč svim ovim zamkama, moguće je pronaći dobre ponude ako pristupite kupovini strateški, a ne emocionalno.
1. Ignorirajte 'redovnu' cijenu: Ne obazirite se na prekriženi iznos. Jedino što je važno jest trenutna cijena i kako se ona uspoređuje s cijenama u drugim trgovinama.
2. Koristite alate za praćenje cijena: Web stranice i dodaci za preglednike poput CamelCamelCamel za Amazon ili lokalnih 'usporedilica' cijena omogućuju vam da vidite povijest kretanja cijene proizvoda. Ako vidite da je cijena naglo skočila u listopadu samo da bi pala u studenom, znate da je popust lažan.
3. Provjerite točan model: Ako kupujete tehniku, provjerite točnu oznaku modela. Guglajte taj specifičan kod kako biste bili sigurni da ne kupujete "okljaštrenu" verziju napravljenu samo za rasprodaju.
4. Napravite popis i proračun: Odredite što točno trebate i koliko ste spremni platiti prije nego što počnete gledati ponude. To će vam pomoći da izbjegnete impulzivnu kupnju potaknutu blještavim reklamama.
5. Čitajte sitna slova: Provjerite uvjete povrata robe i troškove dostave. Niska cijena proizvoda može brzo narasti ako trgovac naplaćuje visoku dostavu ili manipulativne troškove.
Crni petak može biti prilika za uštedu, ali samo za one koji su informirani i skeptični. Za većinu drugih, to je samo dobro orkestrirana predstava u kojoj kuća – u ovom slučaju trgovac – gotovo uvijek dobiva.
Pogledajte video:
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
