Špinat, batat, rajčica, mrkva i brokula puni su betakarotena, sastojka koji je zaslužan za preplanuli ten i zdravu, blistavu kožu. Na suncu kožu od dehidracije čuvaju maslinovo ulje i zeleni čaj
Do sigurne brončane puti uz špinat, batat i maslinovo ulje
Osim o ljepoti, određeni nutrijenti brinu se i o našem zdravlju na suncu. Brojna istraživanja dokazuju snažnu podršku hrane u borbi protiv oštećenja nastalih pretjeranim izlaganjem kože suncu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
Osim boravkom na suncu, koži poticaj za tamnjenje možemo dati i iznutra.
- U tome nam mogu pomoći namirnice bogate antioksidansima, i to betakarotenom kojeg ima najviše u mrkvi, batatu, marelicama, rajčici, špinatu i brokuli - otkriva magistra nutricionizma Mirela Marić iz zagrebačkog Nutrilife Centra. Beta karoten je hit već godinama, jer upravo je on odgovoran za tamnjenje kože na suncu i neutraliziranje djelovanja slobodnih radikala koji se stvaraju pretjeranim izlaganjem kože na suncu.
Protiv štetnih radikala
- Uz unos namirnica bogatih beta karotenom dobro je uzimati i vitamin E i vitamine B skupine jer oni sprečavaju isušivanje kože te pomažu održavanju zdrave i lijepe kože. Proizvodnju melanina pak mogu potaknuti i aminokiselina tirozin koju možemo naći u bjelanjku jaja, soji i nekim algama te aminokiselina riboflavin koja pospješuje proizvodnju melanina, zbog čega koža brže i tamni. Ima je i u ribi, bademima i nekim začinima - govori nutricionistica Marić.
S aspekta apiterapije svakako je korisno uključiti i pčelinje proizvode u svakodnevnu prehranu zbog njihova pozitivnog djelovanja na kožu, koju ćemo time bolje pripremiti za izlaganje suncu.
- Uzimanjem 10-15 grama peludnih zrnaca dnevno zadovoljavaju se dnevne potrebe organizma za aminokiselinama, a prednost peluda pred drugim namirnicama je i ta da sadrži sve osnovne hranjive tvari: bjelančevine, ugljikohidrate, organske kiseline, vitamine, mikroelemente i fitohormone - objašnjava nam apiterapeutkinja i predsjednica Apiterapijskog društva Hrvatske Gordana Hegić.
Zanimljiva je i činjenica da jedan gram peluda sadrži višednevnu potrebnu dozu rutina (bioflavonoid, vitamin P), koji je snažan antioksidans sposoban za vezanje metalnih iona, i smanjuje produkciju štetnih iona kisika (oksidacijski stres).
U kombinaciji s C vitaminom, apsorpcija rutina je veća i djeluje protuupalno (i sunčane opekline kože vrsta su upalnog procesa).
Istraživanja su pokazala da rutin sprečava razvoj bolesti vena (proširene vene, duboka venska tromboza, kronična venska insuficijencija), a to u praktičnoj apiterapiji znači da bi se pelud trebala koristiti i kod problema s venama, koji najviše kompliciraju i otežavaju život u ljetnim mjesecima.
Ništa bez vitamina A i C
- Pelud kao namirnica koja sadrži i vitamine B kompleksa preporučuje se i za održavanje zdrave kože, kose i noktiju. Za ovu je namjenu nemoguće izdvojiti pojedini B vitamin kao važniji od drugih. Tako vitamin B2 štiti kožu od pucanja, vitamin B3 pomaže kod suhe i upaljene kože, vitamin B5 vlaži kožu i pomaže u borbi protiv problematične kože, a biotin sprečava perutanje kože.
Beta karoten je prijatelj srca
Ako se nećete sunčati, barem znajte da dostatne količine beta karotena (oko 100 mg svaki dan) smanjuju srčani udar za 60 posto. Prevenira tumore te pridonosi zdravlju štitnjače, pluća, kaže nutricionistica Olja Martinić.
Zeleni čaj, omega-3 i maslinovo ulje
Znanstvena istraživanja upućuju na zaštitno djelovanje zelenog čaja, omega-3 masnih kiselina i maslinova ulja. Na suncu se koža intenzivno isušuje, no to možemo spriječiti dovoljnim unosom esencijalnih masnih kiselina.
Zbog toga je neophodno prehranom osigurati njihov adekvatan unos pa će tako jelovnik, čiji važan dio čine biljna ulja, sjemenke, orašasto voće i riba, pridonijeti vitalnom i mladolikom izgledu kože, kaže nutricionistica Mirela Marić.
I na kraju, ne zaboravite vodu. Kad je koža hidrirana, lakše se bori protiv oštećenja.
Štetan učinak sunca
Zbog različitih oštećenja na razini DNK, od pretjeranog izlaganja suncu mogu nastati dugotrajne posljedice, od kojih je prijevremeno starenje (tzv. fotostarenje) najblaže. UVA i UVB zrake prodiru u kožu te oštećuju strukturu kolagena i elastičnih vlakana, uzrokujući gubitak gipkosti i elastičnosti kože te sposobnost vezanja vlage, a posljedice su suha koža, bore i neumjerena pigmentacija.
Najteža posljedica dugotrajnog kumulativnog izlaganja UV zračenju su zloćudne promjene - karcinomi kože. Dokazana je povezanost učinka UV zračenja s nastankom najopasnije vrste kožnog raka – malignim melanomom.
Zbog toga treba često naglašavati i upozoravati na činjenicu da je utjecaj sunca na ljudski organizam kumulativan, pa se posljedice prekomjernog sunčanja u djetinjstvu i mladosti odražavaju tek u starijoj dobi.
Upravo zato je poželjna svakodnevna oralna primjena peludi, meda i propolisa (polifenoli iz propolisa ne samo da djeluju na upale izazvane mikroorganizmima, nego i na one upale koje nisu izazvane infektima, primjerice opekline od sunca, zračenja ili kemikalija, autoimune upale), objašnjava nam apiterapeutkinja Gordana Hegić.
10 namirnica za lijepi ten tijekom cijelog ljeta
- Mrkva
Većina sredstva za tamnjenje bogata su karotenoidima, skupinom spojeva u koje se ubrajaju alfa-karoten, beta-karoten i beta-kriptoksantin, a mrkva je njihov prirodan izvor. - Špinat
Osim što čuva zdravlje srca, špinat je baš, kao i mrkva, bogat betakarotenom i antioksidansima. Najbolji učinak daje kad se jede svjež pa je najbolje da postane glavna zvijezda ljetnih salata.
- Rajčica
Svježa rajčica je jedno od omiljenih ljetnih poslastica, a njezin utjecaj na koži je i više nego blagotvoran. Rajčica osvježava tonus kože, smanjuje bore i održava preplanulost. - Bjelanjak
Prva pomoć za opekline je u hladnjaku. Oštećeni dio kože prvo treba umiriti mlazom hladne vode i zatim na red dolazi bjelanjak. Koža će se potpuno regenerirati zahvaljujući kolagenu iz bjelanjka. - Maslinovo ulje
Maslinovo, sezamovo i bademovo ulje odbijaju od 20 do 25 posto sunčevih zraka. Ulje mrkve i marelice gotovo duplo više, dok ulje kikirikija djeluje blagotvorno na previše osunčanu kožu. - Bademi, začini i riba
Riboflavin potiče proizvodnju melanina, zbog čega koža brže tamni. Najbolji izvori su bademi, skuša, losos i pastrva te sušeni začini, kao što su paprika i korijander.
- Batat
Naoružajte se ukusnim batatom prije sezone sunčanja - on će obnoviti zalihe beta karotena u organizmu. Kuhajte ga na pari oko 30 minuta i uživajte u slatkastom okusu. - Marelica
Povrće i voće narančaste boje, poput mrkve, batata i marelice, bogato je beta-karotenom i vitaminom A. Osim što su osvježavajuće i ukusne, marelice su i super namirnica za ten. - Brokula
Znanstvenici tvrde da brokula ne blokira štetne UV zrake, nego ‘tjera’ stanice kože da se same brane. Na taj način dopušta tijelu da proizvodi vitamin D, a to nije slučaj kod krema za sunčanje. - Soja
Na tamnjenje kože utječe tirozin, aminokiselina koja je sastojak većine krema za samotamnjenje. Pospješuje proizvodnju melanina, pigmenta koji koži daje boju. Najviše tirozina sadrži soja.
UV zaštita ljeti, ali i zimi
Stručnjaci savjetuju da biste tijekom cijele godine, pa i zimi, kožu trebali štititi zaštitnim faktorom 30. Samo zato što hladnoća grize obraze, ne znači da niste izloženi oštećenju kože od ultraljubičastih zraka, a time i obolijevanja od raka kože.
Lutein za vlažnost i elastičnost kože
U kliničkim pokusima najviše se ispitivalo djelovanje antioksidativnih nutrijenata, beta-karotena, astaksantina, luteina, likopena, vitamina A, C i E te selena i cinka.
- Sve se više na tom području izdižu ‘nove zvijezde” u obitelji karotenoida jer su se spoznala snažna djelovanja luteina i astaksantina - istaknula je doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender iz nutricionističkog tima Vitaminoteke na stručnom skupu Pharma & Beauty.
- Lutein posebno dobro štiti oči od negativnih promjena uzrokovanih izlaganjem suncu, zahvaljujući snažnim antioksidativnim svojstvima. Međutim, dostatnim unosom lutein se koncentrira i u koži gdje uspješno sprečava oksidaciju i razgradnju lipida kože te pojačava njezinu vlažnost i elastičnost - kaže nutricionistica.
Astaksantin štiti od UV-zraka i upala
Astaksantin pripada skupini karotenoida, pigmentnih molekula koje se u prirodi stvaraju u biljkama i mikroalgama. Njegovo osnovno svojstvo je antioksidativna aktivnost koja ima povoljan učinak na brojne zdravstvene tegobe. Znanstvena literatura govori u prilog astaksantinu i ističe zaštitni učinak na prevenciju oštećenja izazvanih UV-zračenjem, protuupalno i snažno antioksidativno djelovanje.
Doze astaksantina koje se preporučuju u svrhu zaštite od fotooksidacije iznose od 4 do 8 mg dnevno, a uputno je astaksantin uzimati u kombinaciji s drugim antioksidansima, kaže Vranešić Bender.
VIDI OVO: 5 načina kako da opekline od Sunca nestanu što prije.