Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Omega-3 masne kiseline doista imaju važnu ulogu u funkcioniranju mozga, no novo istraživanje dovodi u pitanje može li njihovo uzimanje u obliku kapsula pomoći u zaštiti od kognitivnog propadanja i Alzheimerove bolesti
Istraživanje su proveli znanstvenici USC Centra za personalizirano zdravlje mozga, a rezultati su objavljeni u stručnom časopisu eBioMedicine. Voditelj istraživanja bio je dr. Hussein Naji Yassine, direktor USC Center for Personalized Brain Health.
POGLEDAJTE VIDEO: Prednosti hodanja
Pokretanje videa...
00:53
U studiji je sudjelovalo 365 osoba u dobi od 55 do 80 godina. Sudionici nisu imali demenciju, rijetko su jeli ribu, imali su nizak početni unos omega-3 masnih kiselina te čimbenike rizika za razvoj demencije. Oko 47 posto sudionika bilo je nositelj varijante gena APOE ε4, koja predstavlja najjači poznati genetski čimbenik rizika za kasni oblik Alzheimerove bolesti.
Sudionici su nasumično raspoređeni u dvije skupine. Jedna je tijekom dvije godine svakodnevno dobivala dodatak koji je sadržavao 2000 miligrama DHA, odnosno dokozaheksaenske kiseline, jedne od ključnih omega-3 masnih kiselina za funkcioniranje mozga. Druga skupina dobivala je placebo.
Posebno zanimljiv dio istraživanja bio je taj što su znanstvenici provjeravali stiže li DHA iz dodataka prehrani uopće do središnjeg živčanog sustava.
Nakon šest mjeseci razina DHA u cerebrospinalnoj tekućini značajno se povećala kod ispitanika koji su dobivali dodatak. U članku se navodi povećanje od oko 17 posto, što je pokazalo da je omega-3 iz suplementa doista stigla do ciljanog područja.
No to se nije pretvorilo u korist koju su istraživači tražili.
Nakon dvije godine ispitanici su prošli testove pamćenja i drugih kognitivnih sposobnosti, kao i snimanja mozga. Rezultati nisu pokazali značajnu razliku u kognitivnim sposobnostima između ljudi koji su svakodnevno uzimali DHA i onih koji su dobivali placebo.
Snimke mozga također nisu pokazale da je suplementacija zaštitila od smanjenja volumena mozga. Posebna pozornost bila je usmjerena na hipokampus, područje mozga koje ima važnu ulogu u pamćenju i koje je posebno zanimljivo u istraživanjima Alzheimerove bolesti. Ni tu nije utvrđena zaštitna korist uzimanja DHA.
Istraživači pritom naglašavaju da rezultati ne znače da su omega-3 masne kiseline beskorisne ili nevažne. One sudjeluju u stvaranju i funkcioniranju moždanih stanica, a prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama, poput mediteranskog načina prehrane, već se dugo povezuje s koristima za zdravlje srca i mozga.
Ono što studija dovodi u pitanje jest ideja da se jednaki učinci mogu postići jednostavnim uzimanjem izoliranog dodatka prehrani.
Dr. Yassine objasnio je da rezultati ne podupiru korištenje ribljeg ulja kao sredstva za prevenciju Alzheimerove bolesti. Njegov tim sada želi bolje razumjeti kako mozak obrađuje omega-3 masne kiseline te mogu li dob, prehrana, opće zdravstveno stanje i genetski rizik utjecati na sposobnost mozga da ih iskoristi.
Autori naglašavaju i da samo ovo istraživanje nije ispitivalo sve načine na koje životni stil može utjecati na razvoj demencije. Studija se odnosila na specifičnu skupinu starijih osoba s niskim unosom omega-3 i povećanim rizikom od demencije te na visoku dozu DHA tijekom dvije godine. Zato se rezultati ne mogu jednostavno primijeniti na sve ljude niti znače da riblje ulje nema druge zdravstvene primjene.
Za očuvanje zdravlja mozga Yassine i dalje naglašava ono za što postoje čvršći dokazi: redovitu tjelesnu aktivnost, kvalitetan san, uravnoteženu prehranu i brigu o cjelokupnom zdravlju.
Druga istraživanja također sugeriraju da bi se dio slučajeva demencije mogao spriječiti ili odgoditi djelovanjem na promjenjive čimbenike rizika, među kojima su visoki krvni tlak, gubitak sluha i društvena izolacija.
Nova studija zato ne poručuje da treba izbaciti ribu ili omega-3 iz prehrane. Umjesto toga pokazuje da kapsula ribljeg ulja možda nije jednostavno rješenje za očuvanje pamćenja i zaštitu mozga kakvom se često smatra.
24sata © 2026
