Tri četvrtine ljudi s dijabetesom umre od bolesti srca pa se sada liječenje orijentira na smanjenje smrti od srčanog i moždanog udara, a lijekovi nove generacije reguliraju razine šećera u krvi
SPECIJAL DIJABETES
Dr. Rahelić: Novi lijekovi čuvaju srce i dostupni su u Hrvatskoj
Šećernu bolest često prate povišeni arterijski tlak i povišene vrijednosti kolesterola, odnosno triglicerida, što značajno povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
To je jedan od razloga zbog kojih su kardiovaskularne bolesti prvi uzrok smrtnosti kod ljudi s dijabetesom, upozorava doc. dr. sc. Dario Rahelić, specijalist interne medicine, endokrinolog i dijabetolog, pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i kliničku farmakologiju KB-a Dubrava, te predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a.
Danas, naime, znamo da više od dvije trećine ljudi sa šećernom bolešću umire upravo od posljedica kardiovaskularnih bolesti. Smrtnost od tih bolesti kod ljudi s dijabetesom je od dva do tri puta veća u odnosu na one koji nemaju dijabetes. Iako se sve više pažnje polaže na rano otkrivanje i liječenje dijabetesa, troškovi liječenja tih posljedica su danas mnogo veći nego prije desetak godina,
Naime, 2008. trošak liječenja dijabetesa iznosio je oko 2,5 milijardi kuna. To je bilo oko 11 posto ukupnog proračuna HZZO-a, a otprilike 86 posto tih sredstava potrošeno je na liječenje komplikacija dijabetesa. Prema podacima za 2016., taj je trošak narastao na 4,6 milijardi i iznosio je oko 20 posto proračuna HZZO-a za tu godinu, od čega je čak 88 posto sredstava utrošeno na liječenje komplikacija dijabetesa.
Ukratko, u zadnjih sedam godina udvostručio se ukupan trošak liječenja, a udio sredstava koje trošimo na liječenje komplikacija rastao je čak malo brže.
Stoga je potrebno promijeniti pristup ljudima s dijabetesom u Hrvatskoj, tim više što od iznosa koji se troši za liječenje komplikacija čak 57 posto čine kardiovaskularne komplikacije. U svijetu se promjene u tom smjeru već uvode.
Koje su to novosti?
Prije mjesec dana, na Europskom dijabetološkom kongresu u Berlinu, predstavljene su nove zajedničke preporuke Europskog dijabetološkog društva (EASD) i Američkog dijabetološkog društva (ADA), u okviru kojih je naglašena važnost smanjenja kardiovaskularne smrtnosti kod ljudi sa šećernom bolešću, s obzirom na nove studije o djelovanju novih lijekova koji su i kod nas dostupni. Ključno je naglasiti da su to lijekovi koji imaju kombinirani učinak i djeluju na regulaciju vrijednosti šećera u krvi, ali i na arterijski tlak te na masnoće.
Tako se promijenio način razmišljanja o pristupu liječenju kod ljudi koji imaju šećernu bolest tipa 2 i razvijenu kardiovaskularnu bolest, odnosno pažnja u liječenju se sve više usmjerava na smanjenje posljedica kardiovaskularnih bolesti kao primarnog cilja liječenja. Mogli bismo reći da smo od glukocentričnog pristupa, gdje smo bili prvenstveno usmjereni na regulaciju vrijednosti glukoze u plazmi, sad usmjereni na kardiocentrični pristup, odnosno na smanjenje smrtnosti od srčanog infarkta i moždanog udara. To je, zapravo, promjena paradigme liječenja.
Naravno, i dalje se pritom naglašava važnost regulacije glukoze u plazmi, ali podjednako i lipidnog profila te arterijskog tlaka. A danas postoje lijekovi koji, osim snižavanja koncentracije glukoze u plazmi, imaju i dodatne učinke, na smanjenje tjelesne mase, na smanjenje arterijskog tlaka, pa u konačnici i na smanjenje kardiovaskularne smrtnosti.
Prema novim smjernicama, posebna se pažnja posvećuje i pretilim ljudima te terapiji koja pomaže u smanjenju tjelesne mase, kao i u smanjenju učestalosti epizoda hiperglikemije i hipoglikemije. Tako je i dalje naglasak na individualnom pristupu u liječenju dijabetesa.
Spomenuli ste nove lijekove koji su učinkoviti i u regulaciji šećerne bolesti, ali i u prevenciji tih komplikacija. Kako u Hrvatskoj stojimo s dostupnošću tih lijekova?
Kao predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora, ponosan sam da mogu reći da ljudi sa šećernom bolešću imaju dostupne praktički sve lijekove koji su dostupni oboljelima od dijabetesa u Europi ili u svijetu. To je velika stvar za naš zdravstveni sustav jer ti lijekovi koštaju. No nove studije o učinkovitosti tih lijekova pokazuju da oni, osim što smanjuju koncentraciju glukoze u plazmi, značajno smanjuju i kardiovaskularnu smrtnost.
To se dijelom može objasniti dodatnim učinkom koji ti lijekovi imaju - na sniženje tjelesne mase, na reguliranje tlaka, smanjenje rizika od hipoglikemije - no postoje, čini se, i drugi mehanizmi koji nisu do kraja razjašnjeni, zbog kojih ti lijekovi, uz sve ovo što sam spomenuo, dodatno smanjuju smrtnost od kardiovaskularnih bolesti.
To je razlog zbog kojega su visoko u algoritmu na listi primjene lijekova. I zbog kojeg možemo reći da ne treba govoriti samo o cijeni lijekova. Jer ako imate neki jeftini lijek koji ne dovodi do smanjenja smrtnosti, onda je on zapravo skup. I obratno.
Kad govorimo o broju oboljelih s komplikacijama i troškovima, koliko na to utječe činjenica da sve više govorimo o dijabetesu, pa se vjerojatno ranije otkriva? Možemo li to pripisati tome ili je broj oboljelih i onih s komplikacijama zaista u porastu?
Istina je da danas imamo dostupniju dijagnostiku, preventivne i sistematske preglede te brojne preventivne akcije u okviru javnozdravstvenih programa kojima je cilj prevencija, ali i rano otkrivanje šećerne bolesti.
No danas postoje i brojni rizični čimbenici za koje znamo da povećavaju rizik od šećerne bolesti, kao što su pretilost, šećerna bolest u obitelji, pridružena arterijska hipertenzija, ali i neredovita tjelesna aktivnost, nezdrava prehrana s premalo povrća i voća.
Sve to značajno povećava rizik od nastanka dijabetesa i te bismo ljude svakako trebali češće pratiti i povećati im svijest o tome da reguliranjem tih rizičnih čimbenika mogu smanjiti rizik od nastanka šećerne bolesti. Kad govorimo o porastu troškova, naravno da sve veći broj oboljelih povećava i troškove liječenja.
Naime, ako smo 2009. na liječenje dijabetesa trošili 11 posto proračuna HZZO-a, a 86 posto je išlo na liječenje komplikacija, danas je taj omjer 20 i 88 posto, to upućuje na to da dijabetes najčešće otkrivamo prekasno, kad su komplikacije već razvijene. I moramo ponovno naglasiti važnost ranijeg otkrivanja te puno intenzivnije kontrole i liječenja svih čimbenika koji dovode do komplikacija dijabetesa. Jedino rano otkrivanje i pravodobno liječenje mogu učiniti da promijenimo trend rasta broja oboljelih i troškova.
Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dijabetes je jako ‘skočio’ na listi uzroka smrtnosti, zašto je to tako?
Istina, prema zadnjim podacima o broju umrlih u RH, šećerna bolest našla se na 4. mjestu na ljestvici najčešćih uzroka smrti. Tako je, primjerice, 2009. šećerna bolest bila na 8. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti, 2016. na 5. mjestu, dok najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2017. pokazuju da se šećerna bolest nalazi na 4. mjestu ljestvice uzroka smrti.
Razlog je dobrim dijelom u promjeni načina šifriranja uzročnika smrti. Naime, šećerna bolest je prepoznata kao temeljni uzrok kod nekih drugih uzroka smrti i to je razlog zbog kojeg se pojavila na tako visokome mjestu.
Znamo da su glavni uzrok smrtnosti i dalje kardiovaskularne bolesti, koje su jedna od glavnih komplikacija dijabetesa.
Točno, kardiovaskularne komplikacije su glavni uzrok smrtnosti i kod muškaraca i kod žena, a upravo veliki dio ljudi koji imaju kardiovaskularnih bolesti imaju dijabetes.
Dijabetes je kompleksna bolest, kaže se da doslovno razara organizam...
Promjene na krvnim žilama koje vode do ateroskleroze kod ljudi sa šećernom bolešću značajno povećavaju rizik od srčanog, pa i moždanog udara. Procjenjuje se da tri četvrtine ljudi sa šećernom bolešću umire zbog bolesti srca i krvnih žila, dok je rizik od moždanog udara kod njih oko 1,5 puta veći u odnosu na zdrave ljude. Među čestim komplikacijama dijabetesa su i promjene na stopalima (neuropatija), kao i promjene na bubrezima.
Visoka razina šećera u krvi oštećuje bubrežnu funkciju, što s vremenom može dovesti do kroničnog oštećenja bubrega, odnosno dijabetičke nefropatije. Uz to, dijabetes je i mogući uzročnik gastropareze, poremećaja koji usporava kretanje hrane od želuca do tankog crijeva, odnosno probavu. Povećana razina glukoze u krvi pogoduje i razvoju bakterija u ustima, zbog čega oboljeli imaju problema zbog nakupljanja zubnog plaka, propadanja zuba zbog karijesa i bolesti desni.
Kako pojedinac na to može utjecati? Što savjetujete?
Razvoj bilo koje vrste komplikacija kod dijabetesa moguće je, ako već ne spriječiti, onda barem odgoditi, s dobrom regulacijom glukoze u krvi. Dobre vrijednosti šećera u krvi omogućuju odgađanje tih komplikacija. Naravno, kod promjena na krvnim žilama nije stvar samo u tome, nego treba obratiti pažnju na normalizaciju arterijskog tlaka i lipidnog profila, jer često arterijski tlak i masnoće udruženo sa šećerom djeluju na krvne žile.
Brojna istraživanja pokazuju da kvalitetna terapija inzulinom kod ljudi s dijabetesom tipa 1 smanjuje rizik od komplikacija na očima i bubrezima te oštećenja živaca za čak 75 posto, dok bolja regulacija šećera kod ljudi s tipom 2 značajno smanjuje rizik od retinopatije (za 25%), oštećenja bubrega (33%), moždanog udara (33%) te u jednakom postotku od smrti zbog kroničnih komplikacija dijabetesa. Za dobru regulaciju bolesti važno je i da čovjek nauči pravilno dozirati inzulin, odnosno lijekove.
Često ističete potrebu da se osuvremeni nacionalni registar oboljelih od dijabetesa. Zašto bi nam to bilo važno?
Tako bismo postigli bolje rezultate u liječenju. Prije svega, mogli bismo pratiti ishod liječenja te vidjeti koja je terapija kod određenih ljudi najučinkovitija. To bi moglo dovesti i do ušteda jer bismo mogli efikasnije detektirati lijekove koji su učinkovitiji i u konačnici stvaraju uštede.
Time bi možda neki lijekovi koji su trenutačno na dopunskoj listi HZZO-a zaslužili biti na osnovnoj listi i obratno. Moderni registar oboljelih od šećerne bolesti u potpunosti bi pratio ishode liječenja jer samo tako možemo sa sigurnošću utvrditi kako zapravo liječimo dijabetes u Hrvatskoj.
Takav registar ujedno bi omogućio i svima koji sudjelujemo u skrbi mogućnost planiranja aktivnosti i troškova kako bismo mogli unaprijediti skrb oboljelih. Pri tome ne mislim samo na farmakološko liječenje, nego i na redukciju tjelesne mase, pridržavanje dijabetičke dijete i redovitu tjelesnu aktivnost. Upravo ove nefarmakološke mjere moraju biti sastavni dio liječenja. S druge strane, možemo reći da nove generacije lijekova za liječenje dijabetesa, osim spomenutih pozitivnih učinaka, mijenjaju paradigmu terapijskog pristupa oboljelima.
Najčešći simptomi šećerne bolesti
Vrlo je važno imati na umu da kod blago povišene razine šećera u krvi u fazi predijabetesa simptomi šećerne bolesti uopće ne moraju biti dovoljno izraženi kako bismo posumnjali na dijabetes i da takvo stanje može potrajati godinama.
• učestalo mokrenje
• pojačana žeđ
• pojačan osjećaj gladi
• naglo mršavljenje
• umor
• rane i posjekline koje teško i sporo zacjeljuju ponavljajuće infekcije
• zamućeni vid
Nasljedni rizik
Ako čovjek boluje od dijabetesa tipa 1, rizik da će dijete oboljeti od tog tipa bolesti kreće se između 1 i 4 posto. Veći je ako je osoba ranije oboljela od dijabetesa ili ako boluje i od nekih drugih autoimunih endokrinih bolesti (ako postoji povišen šećer, treba provjeriti i druge autoimune bolesti koje se često javljaju paralelno).
S druge strane, kod dijabetesa tipa 2 taj je rizik za dijete veći od 15 posto. No primjerenim životnim navikama, primjerice redukcijom tjelesne mase, uravnoteženom prehranom i kretanjem, možemo ga i smanjiti, odnosno značajno odgoditi potrebu za lijekovima i inzulinom.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
