Stručnjaci su odlučili kroz projekt “Drava Life – Integrirano upravljanje rijekama“ poboljšati njezin ekosustav, vratiti razgranati tok i povećati broj biljnih i životinjskih vrsta koje uz nju žive
ZAŠTITA DRAVE
Drava Life projekt: Zaustavimo poplave dok još nešto možemo
Riječni su ekosustavi jedni od najugroženijih ekosustava u Europi, pa ni rijeka Drava nije iznimka jer s čak 22 hidroelektrane postavljene duž cijele duljine kojom se proteže, kroz Austriju, Sloveniju i Hrvatsku, ozbiljno ugrožava njen prirodan tok.
Drava je jedna od posljednjih poluprirodnih rijeka, a stručnjaci su odlučili kroz projekt “Drava Life – Integrirano upravljanje rijekama“ poboljšati njezin ekosustav, vratiti razgranati tok i povećati broj biljnih i životinjskih vrsta koje uz nju žive. Te naravno poboljšati kvalitetu života uz rijeku. Njena "obnova" uključuje brigu o sedimentu, proširenju, izgradnji novih rukavaca i izgradnji pera koja štite rijeku od erozije - jer rijeka je u konstantnoj dinamici - kad jedna strana erodira druga se pomiče.
POGLEDAJTE VIDEO o kralju reciklaže iz Virovitice:
Pokretanje videa...
01:42
Sam projekt u Natura 2000 područjima pridonijet će boljoj zaštiti tih od poplava naseljenih područja uz rijeku i povećati njihovu rekreacijsku vrijednost. Svjetske organizacije za zaštitu prirode – World Wildlife Found (WWF) i Hrvatske vode to provode u suradnji s drugim mjerodavnim tijelima s područja upravljanja vodama i zaštite prirode i nevladinim organizacijama, primjenjujući inovativni pristup, želeći uvesti najbolju praksu za obnovu rijeka u Hrvatskoj i regiji.
U Austriji se revitalizacija rijeke Drave provodi posljednjih 30 godina, i to tako da se proširuju rukavci. Drava je inače rijeka sužena korita koja se tijekom dugog niza godina pretvorila u kanal, kroz koji je voda prebrzo tekla.
Na zahvate "umjetnog" proširenja, Austrijance su nagnale stalne poplave okolnih područja. Jedan od problema, koji se javlja i u Hrvatskoj, bilo je i putovanje sedimenta i nakupljanje kamenja tik do brana hidrocentrala kojima rijeka Drava obiluje.
Prirodan gornji tok Drave, još davno prije toga, imao je brojne rukavce i zaobalne vode, no izgradnjom željeznice javila se potreba za razvojem obrane od poplava pa je riječno korito fiksirano s obje strane, a izvorne, razgranate i isprepletene riječne strukture jednostavno su - nestale.
- Područje zahvaćeno projektom proteže se između Oberdrauburga na granici do Tirola te nizvodno do Mauthbrückena (Steckenboi), koji je dio ekološke mreže “Natura 2000”. Od 1992. do 2011. implementirane su 24 mjere revitalizacije rijeke. Više od 10 kilometara je revitalizirano, nastalo je oko 100 poplavnih vodnih tijela i oko 100 hektara poplavnih šuma, rekao je Klaus Michor iz tvrtke Revital, zadužene za obnovu Drave u Austriji.
Širenje korita
Revitalizacijom, koja će se provesti i kod nas na nekoliko mjesta, zapravo se širi riječno korito, zbog čega se tok rijeke usporava i u konačnici se smanjuje opasnost od poplava.
- Ako je Drava u Austriji dublja, u Hrvatsku će doći više vode pa su moguće poplave. Naša je odgovornost da to reguliramo - poručio je Michor. Ciljane zaštićene vrste na tom području su šume bijele johe, mnoge riblje vrste, poput dunavskog lososa i blistavca, te više od 140 riječnih ptica, kao što su mala prutka, kulik sljepčić, vodomar i zlatna vuga. Također, to su staništa mnogih vodozemaca, poput podunavskog vodenjaka i žutog mukača te nekoliko vrsta insekata, riječnih rakova i rijetkih biljnih vrsta, poput kebrača i patuljastog rogoza.
Revitalizacijom Drave u Austriji smanjuje se opasnost od poplava u Hrvatskoj.
- Rijeku obnavljamo kilometar po kilometar, kako bismo dobili novo, divlje lice Drave - poručili su iz WWF Austrije. Zadovoljni su razvojem održivog turizma u dravskoj regiji, odnosno otvaranjem biciklističkih staza i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva uz jer novac od turizma služi za zaštitu okoliša i staništa mnogih biljnih i životinjskih vrsta.
Ubrzavanje rijeke
Drava u Hrvatskoj ne mora postati "kanal" kad već postoji austrijski primjer kojeg se može razmotriti. Zato se na lokaciji Novačka planira otvoriti bočni rukavac dugačak 1,3 kilometra i ukloniti poprečna gradnja dugačka oko 15 metara, koja zaustavlja protok vode veći dio godine. Tako će se povećati riječna dinamika i smanjiti opasnost od poplava. Udaljenost između nasipa na lokaciji Novačka je samo 800 metara, a uobičajena je između 1000 i 1500 metara. Zbog tako uskog grla dolazi do opasnih situacija i visokih troškova povezanih s izgradnjom obaloutvrda i pera koji štite obalu od erozije.
Stručnjaci iz Hrvatskih voda objašnjavaju nam da je potrebno širiti rijeku kako bi se smanjio pritisak vode i usporio tok. Voda će se bolje rasporediti, a u tome će pomoći i biljke koje vodu svojim korijenjem upijaju i kasnije lagano otpuštaju. Rukavac će, uz to, otvoriti novi sediment koji ne dozvoljava da se rijeka tako brzo usijeca. Troškovi izvođenja radova, koji uključuju pripremne radove poput geodetskih mjerenja, pripreme terena, micanja obaloutvrda i sličnih radnji, procijenjeni su na 568.857,00 €.
Bregunice i pčelarice
Provedbom ovih aktivnosti pozitivno će se utjecati na stvaranje novih ciljanih staništa poput šljunčanih sprudova i strmih obala, te staništa koja su na rijeci Dravi sve rjeđa.
Na jednoj drugoj lokaciji, strmoj obali Libanovec, važno je stanište ptica bregunica, pčelarica i vodomara. Na tom je području prošle je godine živjelo otprilike 1100 parova bregunica, ambasadora žive i zdrave Drave. Ako znamo da jedna obitelj bregunica može pojesti do 10.000 komaraca na dan, znamo i da čini uslugu ljudima i životinjama i neposredno ih štiti od tih insekata.
Obala duga oko 700 metara dijelom je učvršćena bočnim perima, no, unatoč tome, bočna erozija je vrlo dinamična i ubrzana zbog velikog vodenog vala 2014. godine. Studija izvodljivosti unutar aktivnosti “Drava Life” projekta je kroz mjere zaštite staništa izabrala najbolje rješenje za očuvanje i gniježđenje kolonije bregunica. Kako bi se osiguralo neometano gniježđenje ptica, ali i sigurnost ljudi koji se kreću po obali, u sklopu projekta postavit će se znak upozorenja da se ne ometaju ptice i da se tuda kreće na vlastitu odgovornost.
Potrebne su male promjene da se utječe na dinamičnost, da se rijeka mijenja, ali da se ne utječe na poljoprivredne površine, poput slučaja u Libanovcu gdje posljednjih godina erodira desna obala i uzima obradivu zemlju OPG-u koji se bavi uzgojem uljane repice. Prirodna erozija obale Drave, objašnjavaju nam stručnjaci, zbog svega nabrojanog, u posljednjih pet godina napredovala je kao nekad u dvadeset.
Patuljasti rogoz
Među važnim pokazateljima negativnih promjena je nestajanje karakterističnih riječnih staništa i ključnih vrsta s tih staništa. Jedna od njih je i patuljasti rogoz, koji je nestao s hrvatskog dijela toka Drave prije više od 20 godina, a posljednji je put viđen na sprudovima kod Varaždina 1994. Ponovno uvođenje patuljastog rogoza na prirodna staništa rijeke Drave u sklopu “Drava Life” projekta ima praktično i simbolično značenje.
Kebrač, kao i patuljasti rogoz pionirske su vrste biljaka koje rastu na dinamičnim riječnim staništima, poput šljunčanih sprudova, i pokazatelji su zdravih i prirodnih rijeka. Patuljasti rogoz već se vratio na obale Drave u Austriji, gdje je ta biljka također bila izumrla zbog velikih promjena koje su počele oko 1870. s izgradnjom prve željezničke pruge.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
09:49
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
