Duplo bolji kruh: Jedan nosiš doma sa sobom, a drugi doniraš
Napravljen od pivskog tropa, dupli kruh se proizvodi 36 sati u pogonu u Pakoštanima da bi stigao spreman na police trgovina. Za sada je donirano 7 tisuća komada kruha pučkim kuhinjama i potrebitima
Kako bi pomogao velikom broju građana koji nemaju novca ni za osnovne životne potrebe te kako bi spasio pivski trop, nusproizvod ječma, od bacanja na otpad, Karlo Vulin, vlasnik Kroštule zajedno sa svojim kolegama i partnerima razvio je duplo bolji kruh - zdrav i ukusan kruh napravljen od prirodnih sastojaka sa pivskim tropom ili kako ga on zove, spašenim ječmom.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:54
Ideju o tome kako iskoristiti nusproizvod jedne industrije u proizvodima druge počeo je razvijati u studentskim danima zajedno sa kolegom i partnerom, Matom Dimićem, doktorom ekonomije.
- To smo već prije radili sa sokovima kroz studentske festivale. Tada smo shvatili da na tržištu ima jako puno materijala koji su nedovoljno iskorišteni, a u drugim industrijama mogu biti od velike pomoći, pogotovo u pekarskim jer se sav taj 'odbačeni' materijal može iskoristiti u proizvodu. Ubrzo smo vidjeli koliko se u pivovari dnevno baca pivskog tropa. Znali smo da je taj materijal nutritivno bogat pa smo pokušali napraviti kruh i to nam je uspjelo - govori Karlo.
Na duplo boljem kruhu je, kaže nam Karlo, radila cijela tvrtka, a inicijativa za to je išla s njegove strane.
- Mate je zaslužan sa poslovni model, za donacije i za odnose s pučkom kuhinjom, kolega Domagoj Kordić koji radi marketing, zaslužan je za brendiranje proizvoda, a ja sam zaslužan za recepturu - kaže.
Kako bi ovaj proizvod doveli do savršenstva, radilo se dan i noć na razvoju, a za to su najviše zaslužni radnici koji rade kruh u pogonu u Pakoštanima.
Uz ideju o povezivanju piva i kruha, nastala je i ideja o donacijama
- Kada smo vidjeli koje su nam mogućnosti kontaktirali smo Zagrebačku pivovaru. Kada su nam odlučili donirati pivski trop, shvatili smo da imamo prostor za još jedan kruh koji možemo pokloniti. Dok smo radili na tome, Mate je zbog jednog drugog projekta proučavao tržište socijalnih posluga i pučkih kuhinja te je shvatio koliki tu postoji problem. Tada su nam se sve ideje spojile u jednu - objašnjava Karlo.
Ono što je zajedničko svim Kroštulinim proizvodima i po čemu se razlikuju od ostalih je proizvodnja s prirodnim kvascem i dugom fermentacijom.
- Mi uzgajamo svoj kvasac kojeg hranimo svakodnevno. Tu se radi o velikim količinama, oko tonu kvasca. Takav kruh je puno kompliciraniji za proizvodnju jer cijela proizvodnja puno duže traje, ali je kruh zdraviji i ukusniji. Dupli kruh se mijesi na poseban način kako bi se iskoristio pivski trop. Proizvodnja traje 36 sati i to je stvarno zahtjevno, posebno kada se proizvodi velika količina kruha, ali mi to uspješno obavljamo - tvrdi mladi vlasnik Kroštule.
Za ovaj kruh nema puno filozofije, on je napravljen od spašenog ječma (pivskog tropa), brašna, vode, soli, ulja i kvasca. Kvasac se hrani brašnom i vodom dan prije, a drži ga se na temperaturi od 15 stupnjeva. Nakon toga svi sastojci se miješaju oko pola sata. Tijesto se fermentira u masi, 4 do 6 sati, ovisno o temperaturi na kojoj se to radi, a onda ga se važe, oblikuje i slaže u kalupe. Nakon toga, tijesto se diže još dva sata i onda je spremno za pečenje.
Zbog pivskog tropa koji je sam po sebi nutritivno bogat proteinima i vlaknima, duplo bolji kruh ima niži glikemijski indeks, ne napuhuje i nema aditiva.
Cilj im je dignuti proizvodnju
- Trenutno radimo 2000 komada dnevno, a prodali smo ih oko 7000 i donirali. Cilj nam je kroz par mjeseci doći do šest tisuća odnosno tri tisuće prodanih, tri tisuće doniranih - s entuzijazmom govori Karlo.
Najviše prodanog kruha trenutno ima u Zagrebu jer se tamo najviše prodaje. No kaže nam Karlo, to ni nije toliko bitno jer se kruh donira pučkim kuhinjama kojima je to potrebno.
- Za prošli tjedan smo ispunili sve kapacitete pučkih kuhinja. Još malo ćemo morati tražiti nova mjesta za donaciju. Nije bitno gdje se kruha više proda jer mi dostavljamo pučkim kuhinjama onoliko kruha koliko njima treba - tvrdi.
Za sada su kako kaže Karlo, jako zadovoljni. I više su nego sretni reakcijama drugih ljudi, ali i reakcijama svih partnera koji su u cijelom projektu.
- Na samom početku bilo je teško jer je projekt doista složen. Morali smo uključiti niz dobavljača, Zagrebačku pivovaru koja nam je i sama partner, ali i trgovačke lance. Prepreka je bilo puno jer ipak je trebalo povezati dobavljače, lance, kupce i slično. Osim toga, najviše vremena nam je otišlo na provjeru zdravstvene ispravnosti pivskog tropa jer je trebao ići na puno analiza. Slao se čak i u Njemačku na mikrobiološku analizu. Sam taj proces provjere materijala i kruha je najduže trajao. No ipak je na kraju sve ispalo kako treba. Najbolje je gledati pozitivne reakcije. Prekrasno je vidjeti da si pokrenuo toliku masu ljudi. Najsretniji smo bili kada smo vidjeli da smo uspjeli povezati toliko velike tvrtke u jedan projekt, a mi smo zapravo puno manja tvrtka od svih njih - ponosno priča Karlo.
Kaufland je prvi krenuo s prodajom kruha pa onda Konzum, Interspar, Studenac i Metro. U cijelu tu priču uključene su i udruge i organizacije kao što su Caritas Zagrebačke, Zadarske, Đakovačko-osječke i Splitsko-Makarske nadbiskupije te gradsko društvo Crvenog križa Vrbovec koji dostavljaju duplo bolji kruh svima kojima je to potrebno.
Cijenu kruha određuju trgovački lanci samostalno, ali se kreće od 13 do 15 kuna.
Moto firme je bolji kruh, a samim time, kaže nam Karlo za kraj, cilj je u bliskoj budućnosti napraviti što više kruha, boljeg kruha te pomoći što više onima kojima je to potrebno.
