U vremenu kada se uspjeh mjeri brzinom, multitaskingom i stalnom dostupnošću, sve više mladih odlučuje usporiti. Umjesto utrke za statusom i stvarima, biraju jednostavniji, svjesniji život
ŽIVOTNI STIL
Evo što je 'slow living' i zašto ga mladi sve više biraju umjesto utrke za uspjehom
Čitanje članka:
2
min
U svijetu koji slavi brzinu, stalnu produktivnost i ispunjene kalendare, sve više mladih ljudi odlučuje pritisnuti kočnicu. Umjesto stalne jurnjave za karijerom, novcem i društvenim priznanjima, biraju nešto drugo – sporiji, smireniji život u kojem je manje često više. Riječ je o pokretu poznatom kao slow living, odnosno "sporo življenje", koji se sve više ukorjenjuje i među generacijom Z i milenijalcima.
POGLEDAJ VIDEO:
Pokretanje videa...
01:13
Prekid s 'hustle' kulturom
Godinama se veličala ideja "hustle" mentaliteta – ustajanje u 5 ujutro, višesatni rad, multitasking i stalna dostupnost. No, posljednjih godina, posebno nakon pandemije, mnogi su preispitali taj način života. Pitanja poput: "Zašto jurim?", "Zbog koga radim?" i "Je li ovo održivo?" postala su sve češća.
Mladi sve češće biraju rad od kuće, fleksibilno radno vrijeme, freelance karijere i minimalistički stil života kako bi si omogućili više vremena za odmor, šetnje, kuhanje, čitanje ili jednostavno – dosadu.
Što zapravo znači slow living?
Slow living nije lijenost ni odustajanje od ambicija. Radi se o svjesnom biranju kvalitete života nad kvantitetom obaveza. To znači usporiti tempo, pojednostaviti rutine i fokusirati se na ono što osobno donosi mir i ispunjenje.
To može uključivati:
- Ograničavanje vremena na društvenim mrežama
- Odbijanje pretrpanih rasporeda i radnih prekovremenih sati
- Češći boravak u prirodi i manje urbanog stresa
- Odabir lokalnih i održivih proizvoda umjesto masovne potrošnje
- Povezanije, dublje odnose s manjim brojem ljudi
"Ne moram imati sve – želim imati dovoljno"
Psiholozi primjećuju da slow living često dolazi kao odgovor na emocionalni umor i iscrpljenost. "Mladima više nije cilj samo kupiti stan ili novi auto. Mnogi žele jednostavan, stabilan i autentičan život, gdje imaju kontrolu nad vremenom," kaže psihologinja Martina B., specijalizirana za generaciju Z.
Socijalne mreže su dugo promovirale savršenstvo, luksuz i neprekidnu produktivnost. No sada se događa obrat – viralni sadržaji koji slave jutarnje rituale, tišinu i male svakodnevne radosti sve su popularniji.
Primjeri iz prakse: Od grada do sela, od buke do mira
Neki mladi sele iz velikih gradova u manja mjesta ili sela, gdje je život jednostavniji i jeftiniji. Drugi ne mijenjaju lokaciju, već navike: počinju kuhati doma, gase notifikacije, smanjuju obaveze vikendom i uče reći "ne".
Jedna od njih je i Lea (29), koja je nakon burnouta dala otkaz u korporaciji i počela raditi manje – ali živjeti više:
- Ne zarađujem kao prije, ali imam više mira, više sna, više šetnji s psom i – više sebe. Prvi put imam osjećaj da živim svoj život, a ne tuđi raspored.
Moda ili nužna promjena?
Dok neki slow living vide kao još jedan prolazni trend, sve je više dokaza da se radi o održivom načinu života koji bi mogao postati pravilo, a ne iznimka.
U vremenu klimatskih kriza, mentalnog umora i globalne nesigurnosti, slow living se ne čini kao bijeg – već kao odgovor. Jer možda uspjeh više ne izgleda kao pretrpan planer i beskonačna to-do lista, nego kao slobodno jutro bez alarma i kava bez žurbe.
Usporiti nije slabost - to je izbor
Usporiti ne znači zaostajati, već živjeti po vlastitom ritmu. U društvu koje cijeni brzinu, odmor može biti radikalan čin. I sve više mladih bira upravo to: sporije, mirnije, svjesnije.
Jer na kraju dana, nije pitanje koliko toga si stigao, nego koliko si zaista bio prisutan.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
