Prosječna količina spermija u zapadnim zemljama gotovo je prepolovljena u jednoj generaciji. Novo istraživanje pokazalo je da broj pokretne sperme, 'plivača', pada za 1,8 posto godišnje
Hoće li ljudska rasa preživjeti? Spermiji su slabiji svake godine
Stručnjaci se boje da moderni životni stil ubija plodnost kod muškaraca. Kao glavne krivce navode zagađenje okoliša, brzu hranu i nedostatak tjelovježbe, piše Daily Mail.
Istraživanje Sidney Kimmel Medical Collegea iz Philadelphije i klinike za plodnost IVIRMA pratilo je gotovo 120.000 muškaraca koji su imali probleme s plodnosti u Španjolskoj i SAD-u od 2002. do 2017. godine.
Muškarci su stavljeni u tri skupine podijeljene po broju pokretnih spermija. Mjerenje broja 'plivača' smatra se boljim načinom prosuđivanja plodnosti nego samim brojem spermija.
Među Amerikancima koji su bili u skupini s najviše pokretnih spermija, više od 15 milijuna, uočen je godišnji pad u broju 'plivača' od 1,8 posto.
U razdoblju od 2002. do 2005. godine 84,7 posto muškaraca bilo je u najplodnijoj skupini, ali je taj broj pao na 79,1 posto između 2014. i 2017. godine.
Istodobno je porastao udio najmanje plodnih muškaraca, s manje od 9 posto ukupnog iznosa na 11,6 posto.
- Nismo očekivali da ćemo vidjeti isti pad u kvaliteti sperme u Španjolskoj kao i u SAD-u. Ako se taj trend nastavi, postoji potencijal da više muškaraca postane neplodno - rekao je dr. James Hotaling, koautor studije.
Komentirajući studiju, britanski stručnjak, profesor Charles Kingsland iz klinike za plodnost CARE, rekao je kako je naša promjena na više sjedilački način života bez sumnje imala učinak, kao i naša prehrana, jer ljudi imaju tendenciju jesti mnogo više smeća nego u prošloj generaciji.
Druga studija, fakulteta Icahn School of Medicine at Mount Sinai u New Yorku, uključivala je više od 2500 donora spermija.
Utvrdili su da je tijekom 11 godina plodnost pala u Los Angelesu, Palo Altu, Bostonu, Houstonu i Indianapolisu. New York je bio jedini od šest gradova koje su proučavali u kojem plodnost nije padala.
Vjeruje se da sjedilački stil života smanjuje proizvodnju spermija, dok zasićene masne kiseline koje se nalaze u brzoj hrani također znaju naštetiti količini spermija.
Otkriveno je i da je kemijski bisfenol A (BPA), korišten u plastičnim omotačima i spremnicima, toksičan za spermu.
Broj spermija u posljednjih 40 godina pao za 50 posto
Rezultati studije iz srpnja 2017. godine koju je sa suradnicima proveo dr. Hagai Levine sa sveučilišta u Jeruzalemu pokazuju da broj spermija kod muškaraca u zapadnim zemljama konstantno opada. U posljednjih 40 godina smanjio se za 50 posto.
Poražavajući podaci studije kažu da se ovaj rapidni broj pada spermija odnosi na muškarce svih zapadnih zemalja, uključujući i Sjevernu Ameriku, Australiju, Novi Zeland te Europu. Broj spermija, ističe se u studiji, trenutačno je najbolji parametar za mjerenje muške plodnosti. Autor istraživanja dr. Levine rekao je nakon objave rezultata da ih smatra doslovce šokantnima i da se nesumnjivo pokazuje kako je utjecaj okoliša na zdravlje pojedinca golem.
Izraelska studija nije navela konkretne uzroke zašto je tomu tako. No dr. Levine kaže da je na broj spermija, osim štetnih kemikalija i pesticida, značajno utjecalo pušenje, stres i pretilost kod muškaraca. Dakle, općenito je način života zapadnog čovjeka koji uključuje nekretanje, pušenje i mnogo loše hrane poguban kada je u pitanju broj i pokretljivost spermija.
Prof. dr. Davor Ježek, redoviti profesor u Zavodu za histologiju i embriologiju te prodekan za međunarodnu suradnju Medicinskog fakulteta u Zagrebu objasnio je što je najopasnije i može najlošije utjecati na plodnost muškarca:
- Plastika je definitivno najopasnija. Čovječanstvo svake minute iskrca jedan golemi kamion plastike u more. Znamo svi koliko je razgradnja plastike dugotrajna, a njezini se spojevi uvuku u naš prehrambeni lanac kroz ribe, pitku vodu, meso, voće, povrće.... I onda imamo takozvane endokrine disruptore. Drugim riječima, postoje tvari u okolišu koje oponašaju ženske spolne hormone. To su takozvani ksenoestrogeni koji mogu imati različite oblike. Oni se ‘tuku’ s testosteronom koji utječe na normalnu proizvodnju spermija. Ako želimo slikovito pojasniti, možemo reći da spolni hormoni unutar stanice imaju svoje, nazovimo ga, parkirno mjesto za prihvat hormona koji su nužni za stanične procese. Ako se tu parkira nešto pogrešno, poput ksenoestrogena, dođe do blokade i stanični procesi se ne aktiviraju onako kako bi trebali.
Ipak, plastika nije jedini problem i na broj i pokretljivost spermija utječu i druge supstance.
- Svi smo ljubitelji mesa pečenog na roštilju, pa mnogima neće biti drago kad čuju da je tako pripremljeno meso prepuno ksenoestrogena. Naravno, govorimo o roštiljima na ugljen. Stoga treba što češće prakticirati pečenje mesa na, primjerice, plinskom roštilju, a ugljen rijetko i povremeno. Jednako tako, industrijski deterdženti vrlo nepovoljno djeluju na plodnost, a tu prvenstveno mislim na fosfate koji su kao otpad dolazili u vodu (soli fosforne kiseline koje mogu poremetiti prirodne procese u ljudskom organizmu, op.a.). Srećom, industrija deterdženata ih polako izbacuje. Oni su stvarali kisele medije te utjecali na ravnotežu oksidansa i antioksidansa koja mora postojati u muškom sjemenu da bi sve funkcioniralo kako treba - rekao je prof. dr. Davor Ježek.
Uz to, utjecaj imaju i neke bolesti, ali i lijekovi.
- Roditelji koji izbjegavaju cijepljenje izlažu svoju djecu mogućnosti da dobiju zaušnjake. Ova bolest kod dječaka može u tolikoj mjeri oštetiti testis da na kraju izazove neplodnost. Na plodnost može utjecati i problem takozvanih nespuštenih testisa, a kod muškaraca koji se liječe od neke maligne bolesti na plodnost vrlo nepovoljno djeluju lijekovi citostatici. Dakle, za spermije su štetni lijekovi koji djeluju na razvoj i rast stanica, kao i neki lijekovi za visoki tlak. Mnogi ne znaju da i previsoka temperatura u okolini gdje muškarac boravi također može negativno djelovati. Primjerice, nekad su ljudi radili u kotlovnicama i to je bilo vrlo nepovoljno za spermije. Probleme su imali i vozači kamiona koji su sate provodili na grijanim stolcima u kamionu. Ravnoteža potrebna za normalan rad spermija poremetit će se, primjerice, i kod upale prostate, zbog toga što leukociti otpuštaju štetne radikale - objasnio je.
Rekao je i što muškarci moraju unositi u organizam da bi povećali pokretljivost spermija:
- U prvom redu to su antioksidansi. Dakle, vitamini C i E, u kombinaciji s mineralima i oligoelementima, poput cinka, bakra i željeza. Vitamina C, primjerice, mnogo ima u peršinu, ne trebamo ga vezati samo uz agrume. Antioksidanse ćemo naći i u čaši crnog vina. U muškom sjemenu postoji ravnoteža između oksidansa i antioksidansa. Ta je ravnoteža u zdravom sjemenu pažljivo regulirana, odnosno, organizam sam o tome vodi računa i uz ravnotežu ne dolazi do oštećenja sjemena. Bez tog nužnog balansa oštećuje se stanična membrana spermija, odnosno, dolazi do njezinog bubrenja. Zbog toga spermiji postaju nepomični i nisu sposobni s tim nabubrenim dijelom oploditi jajnu stanicu. Dakle, antioksidansima, multivitaminima i ciljanom prehranom može se pokušati utjecati na zdravlje spermija. Naravno, kretanje i bavljenje sportom je također nužno.
POPIS NAMIRNICA ZA IZBJEGAVANJE NEPLODNOSTI:
Kamenice
Samo nekoliko kamenica dnevno osigurat će vaše dnevne potrebe za cinkom. Naime, istraživanja pokazuju da ovaj mineral štiti od karcinoma prostate. Kao dodatan plus, cink poboljšava funkciju reproduktivnog sustava te povećava broj spermija. Dobar izvor cinka su i školjke, nemasna govedina ili svinjetina te mahunarke.
Banane
Banane će vam osigurati brz izvor energije, a uz to su bogate kalijem koji je nužan u regulaciji živčanog sustava, otkucaja srca i krvnog tlaka. Prehrana bogata kalijem i magnezijem (i njega ima u bananama) može smanjiti opasnost od srčanog udara. Ako niste ljubitelj banana, dobar izvor kalija su i narančin sok, mlijeko, rajčica te grah.
Masna riba
Svi znamo da je masna riba (losos, sardine, tuna, skuša) najbolji izvor omega-3 masnih kiselina. Te višestruko nezasićene masti blagotvorno djeluju na srce, cirkulaciju, imunološki sustav, a među ostalim, smanjuju rizik od karcinoma prostate. Omega-3 masne kiseline možete pronaći i u sjemenkama lana, orasima, soji i repičinu ulju.
Brokula
Iako sve povrće zaslužuje mjesto u vašoj prehrani, povrće iz obitelji krstašica poput brokule je neizostavno jer štiti od bolesti srca i karcinoma. Brokula je prepuna vitamina C, beta-karotena, kalija i fitokemikalije pod imenom sulforafan, koja pruža snažnu zaštitu od karcinoma prostate i debelog crijeva. Ako ne volite brokulu, zamijenite je kupusom, cvjetačom ili prokulicama.
Soja
Soja obiluje izoflavonima, sastojcima koji čuvaju prostatu i štite je od karcinoma. Poželjni su svi sojini proizvodi, poput sojina mlijeka ili tofua.
Brazilski oraščići
Brazilski su oraščići bogati magnezijem i selenom, moćnim antioksidansima koji štite od bolesti srca i karcinoma te potiču zdravlje prostate. Selen, također, pomaže sniziti LDL (‘loš’) kolesterol.
Integralne žitarice
Integralne žitarice osiguravaju dijetalna vlakna, vitamine i minerale - sve sastojke važne za zdravo srce, izgradnju mišića i održanje vitkog trbuha. Dijetalna vlakna koja osiguravaju ove namirnice regulirat će i neredovitu stolicu. Ako niste probali kvinoju, svakako to učinite, jer ona obiluje luteinom, sastojkom koji osigurava zdravlje prostate.
Biljni stanoli
Biljni stanoli su prirodni sastojci voća i povrća koji su se pokazali da snizuju blago povišenu razinu kolesterola u krvi. Brojni prehrambeni proizvođači ih u sve većoj mjeri dodaju margarinu, jogurtima, sokovima itd.
Bobičasto voće
Ljubičasta, plava i crvena boja koja krasi ovo voće odraz je bogatog sadržaja antioksidansa, osobito antocijana. Bobičasto voće u prehrani usporit će starenje i održati mozak vitalnim.
Crveno-narančasto povrće
Crveno-narančasto povrće, poput paprika, mrkvi ili bundeva, obiluje vitaminom C i beta karotenom – nutrijentima koji pomažu očuvati kožu zdravom.