Obavijesti

Lifestyle

Komentari 2

Kada pritisak pritisne: Evo kako se boriti sa stresom na poslu

Kada pritisak pritisne: Evo kako se boriti sa stresom na poslu

Dugotrajna izloženost profesionalnom stresu postepeno narušava i tjelesno i psihičko zdravlje, povećava rizik od kroničnih bolesti i slabi sposobnost funkcioniranja na poslu i u privatnom životu

Na poslu provodimo veliki dio dana te je posao važan izvor identiteta, samopoštovanja i osjećaja vrijednosti pojedinca. Međutim, posao je za mnoge izvor stresa. O stresu se mnogo govori i piše, ali što je stres, koje su istine i zablude o njemu, kako se možemo zaštititi od negativnih posljedica stresa, upoznat će nas stručnjakinja Sandra Blagec, mag.psych. koja je svoj profesionalni interes usmjerila upravo na profesionalni stres.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

Vježba disanja 01:07

Sandra Blagec, mag. psych. je magistra psihologije, savjetnica za mentalno zdravlje. Profesionalni životni put i usavršavanja vodili su je kroz Zagreb, Bruxelles i Berlin. Magistrirala je psihologiju na Sveučilištu u Zagrebu, ima njemačku licencu kao Heilpraktikerin für Psychotherapie i završene brojne dodatne edukacije s područja savjetovanja i psihoterapije.

Psihologinja Sandra Blagec

Stres je biološka i psihološka reakcija organizma na zahtjeve ili prijetnje iz okoline. Kada stresori traju dugo ili su intenzivni, mogu dovesti do iscrpljenosti i kroničnih zdravstvenih problema. Stres ima zaštitnu ulogu kada se nalazimo u opasnosti, ali neprirodno je da smo stalno ili dugotrajno u opasnosti, tada je stres razarajući za organizam i mentalno zdravlje osobe. Može nastati kao posljedica traumatskih događaja (nesreće, nasilja), loših i konfliktnih međuljudskih odnosa, pritiska okoline, neimaštine, profesionalnog opterećenja i brojnih drugih faktora. Osim toga, ne reagiramo svi jednako na iste stresore. Jako je važna i naša sposobnost nošenja sa stresom (podrška, vještine suočavanja, traženje pomoći). Kao takav postao je sve rašireniji problem mentalnog zdravlja. Mnoga istraživanja vezana za stres bave se povezivanjem stresa s određenim profesijama. Profesionalni stres predstavlja jedan od najčešćih oblika stresa u suvremenom društvu. 

Žene u Hrvatskoj češće pod stresom od muškaraca
Žene u Hrvatskoj češće pod stresom od muškaraca

Koji su najčešći uzroci profesionalnog stresa?

Frustrated business man at a desk yelling

Ne postoji jedan uzrok profesionalnoga stresa. Intenzitet stresa ovisi o radnom okruženju (visok intenzitet: bolnice, centri za socijalnu pomoć, terenska služba), organizacijskoj podršci (supervizija, kolegijalna podrška, jasne procedure) i faktorima osobnosti (strategije suočavanja pojedinca, prethodno iskustvo u sličnim životnim situacijama). Sindrom burnouta se javlja kad se stres dugotrajno akumulira bez adekvatne zaštite našeg zdravlja i uz premalo vremena za regeneraciju i odmor.

Najčešći uzroci profesionalnog stresa obično su kombinacija prevelikih zahtjeva posla i nedostatka kontrole, podrške ili nagrade za uloženi napor. Ako pogledamo malo detaljnije, radi se o sljedećim faktorima:

  • preopterećenost poslom: previše zadataka, prekovremeni rad, kronični manjak osoblja, stalna žurba i kratki rokovi
  • nedostatak kontrole: osjećaj da ne možemo utjecati na opseg posla, način rada ili njegov raspored, te osjećaj da stalno netko drugi odlučuje umjesto nas
  • nejasne uloge i očekivanja: nije jasno što je naša odgovornost, što se točno od nas traži ili dobivamo proturječne zahtjeve od različitih nadređenih
  • loši radni uvjeti: buka, loša ergonomska rješenja, loša organizacija posla, smjenski rad, tjelesno naporni i/ili opasni radni uvjeti
  • loši međuljudski odnosi: konflikti s kolegama i/ili nadređenima, nezadovoljavajući timski rad, mobbing, nedostatak podrške na poslu i osjećaj nepripadanja timu
  • nerazmjer odgovornosti i nagrade: velika odgovornost (npr. za tuđe zdravlje ili za velike iznose novca), a mala plaća, nedovoljno ili gotovo nikakvo priznanje i ograničene mogućnosti napredovanja
  • neispunjenje profesionalnih očekivanja: osjećaj da posao nema smisla, da ne koristimo svoje sposobnosti ili da ne napredujemo onako kako smo očekivali.

Koje su profesije posebno izložene riziku razvoja profesionalnog stresa?

Najčešće su to profesije koje redovito rade s visokim emocionalnim ili tjelesnim opterećenjem, često pod vremenskim pritiskom i odgovornošću za sigurnost drugih.

Obično se spominju sljedeće skupine profesija kod kojih je uočen povećani rizik od razvoja profesionalnog stresa:

  • zdravstveni radnici - npr. liječnici, medicinske sestre, osoblje u jedinicama intenzivne njege – to su zanimanja u kojima je prisutan visok emocionalni i tjelesni napor, česti krizni događaji, dugi radni sati;
  • osoblje u socijalnim zanimanjima - socijalni radnici, osobe koje rade sa žrtvama nasilja (česta je pojava tzv. vicarious traume);
  • osobe koje rade na terenu i u hitnim službama - hitna pomoć, policija, vatrogasci – intenzivan tempo, nepredvidivost posla, značajan rizik od povreda i visok emocionalni stres;
  • obrazovni radnici – odgojitelji, učitelji, nastavnici, edukatori u različitim kontekstima – dugotrajna izloženost pritiscima, motivacijski izazovi;
  • osobe na visokim managerskim pozicijama kod kojih kompleksnost poslova i visoka razina odgovornosti doprinose povećanju razine stresa.

Kako dugotrajna izloženost profesionalnom stresu utječe na zdravlje pojedinca?

Dugotrajna izloženost profesionalnom stresu postepeno narušava i tjelesno i psihičko zdravlje, povećava rizik od kroničnih bolesti i slabi sposobnost funkcioniranja na poslu i u privatnom životu.

  • Psihičke posljedice

- Povećan rizik od anksioznosti i depresije, kronična napetost, razdražljivost i osjećaj bespomoćnosti.
- Učestaliji problemi sa snom (nesanica, buđenje tijekom noći), pad koncentracije i pamćenja, osjećaj mentalne iscrpljenosti i sagorijevanja.

  • Tjelesne posljedice

- Povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti (povišeni tlak, srčane bolesti, moždani udar) zbog trajno povišenih hormona stresa i upalnih procesa koji se odvijaju u tijelu.
- Pad imuniteta, češće infekcije, probavne tegobe (npr. sindrom iritabilnog crijeva je česta pojava), glavobolje, mišićna napetost i kronični bolovi.

  • Bihevioralne posljedice

- Veći rizik nezdravih strategija suočavanja: pretjerano uzimanje hrane, alkohola, nikotina ili drugih supstanci.
- Manje kretanja, smanjenje socijalnih kontakata, zanemarivanje preventivnih pregleda i terapije, što dodatno povećava rizik od pojave kroničnih bolesti.

  • Dugoročne posljedice

- Moguće ubrzano starenje organizma (na hormonalnoj razini, razini imunološkog i krvožilnog sustava), što se povezuje s većim rizikom za razvoj niza kroničnih bolesti.

Je li vas stres doveo do ruba? Ključni znakovi da ćete 'puknuti'
Je li vas stres doveo do ruba? Ključni znakovi da ćete 'puknuti'

Koji su najčešći fizički simptomi kroničnog stresa?

Ovdje možemo navesti sljedeće simptome (iako ih ima još):

  • napetost i bol u mišićima, posebno u vratu, ramenima i donjem dijelu leđa
  • glavobolja
  • povećano znojenje i ubrzan rad srca
  • hormonalni disbalans
  • problemi sa spavanjem (nesanica, prerano buđenje, bodenje tijekom noći)
  • probavne smetnje
  • pad imuniteta i učestale infekcije

Što podrazumijevamo pod pojmom burnout sindroma i kada do njega dolazi?

Burnout (sindrom izgaranja) označava stanje emocionalne, tjelesne i mentalne iscrpljenosti nastale zbog dugotrajnog, kroničnog, intenzivnog stresa, najčešće vezanog uz posao ili druge stalne obveze. Osoba ima osjećaj da više 'nema što dati', gubi motivaciju i smisao i doživljava pad učinkovitosti, uz pojačanu emocionalnu prazninu i distanciranje od posla i ljudi. Burnout se razvija postepeno, tijekom vremena i uključuje postupno iscrpljivanje resursa kojima raspolažemo. Može se manifestirati u tri glavna područja  i to kao: 

  • tjelesna i emocionalna iscrpljenost 
  • depersonalizacija (psihičko stanje u kojem osoba ima osjećaj kao da je odvojena od sebe, svog tijela, misli ili emocija, kao da sebe promatra 'sa strane' ili kao u filmu; kao da je promatrač vlastitog života, tijela ili misli, a ne 'u sebi')
  • smanjen osjećaj postignuća i smisla (sense of purpose).
Bili smo na likovnoj radionici u Zagrebu, žene su oduševljene: 'Slikanjem izbacimo sav stres'
Bili smo na likovnoj radionici u Zagrebu, žene su oduševljene: 'Slikanjem izbacimo sav stres'

Tri glavne grupe faktora doprinose nastajanju burnouta:  

  1. Faktori povezani sa samim poslom: Dugo radno vrijeme, visoka razina opterećenja, nedostatak resursa, izloženost patnji drugih ljudi, nesigurnost posla te pretjerani eksterni pritisci i zahtjevi okoline (posao, briga za druge, odgovornost) koji stalno nadmašuju osobne resurse (energiju, vrijeme, podršku, osjećaj kontrole). 
  2. Faktori vezani uz stil života: Dugotrajni/kronični stres, dugo radno vrijeme bez dovoljno vremena za odmor, oporavak i druženje, nedostatak sna, nedostatak bliskih i podržavajući odnosa te preuzimanja previše odgovornosti. Osoba dugotrajno zanemaruje vlastite potrebe – san, odmor, društveni život, hobije i zdravlje – u korist posla ili brige za druge.
  3. Osobnost pojedinca: Osobe sklone perfekcionizmu (osjećaj da ništa nikad nije dovoljno dobro ili potpuno dovršeno), pojedinci s izraženom potrebom za kontrolom (što često dovodi do nevoljkosti da osoba nešto delegira ili zatraži pomoć), pojedinci s tzv. tipom A osobnosti koji teže visokom postignuću, osobe s pesimističnim pogledom na sebe i svijet. Osobe koje preuzimaju previše obveza i teško postavljaju granice (tipično 'uvijek dostupne', rade prekovremeno, teško kažu 'ne').

Važno je napomenuti da se burnout manifestira polako. Zato se često događa da ni ne primijetimo da smo se već našli u fazi sagorijevanja. Obično smo svjesni kada smo pod prevelikim stresom, ali često mislimo da ćemo se osjećati bolje ako uspijemo ponešto staviti pod kontrolu i tako ne primjećujemo da se postupno i dalje iscrpljujemo i trošimo tijekom vremena. Stoga je posebno važno znati kako burnout izgleda kako bismo ga lakše prepoznali kad se počne pojavljivati.

29 navika koje otežavaju život
29 navika koje otežavaju život

Pokazatelji burnouta u tri životna područja:

  1. Tjelesne promjene: Trajni osjećaj umora, tromosti i iscrpljenosti (čak i kada se čini da dovoljno spavate). Također, pojavljuju se i dodatni znakovi koji su često potaknuti povišenom razinom stresa, poput češćeg razbolijevanja, promjene apetita ili navika spavanja, glavobolje, bolova u leđima i bolova u mišićima.
  2. Mentalne / emocionalne promjene: Ovo je područje u kojem se burnout najspecifičnije očituje, a odnosi se na to kako se osjećamo i razmišljamo o svom poslu. Tipični znakovi su: problem fokusiranja na posao, gubitak interesa za rad i dovršavanje zadataka; poteškoće s donošenjem odluka, sve veća rastresenost i zaboravnost te otkrivanje da vam sve više stvari izmiče kontroli; osjećaj preopterećenosti i opterećenosti odgovornostima i pritiscima; osjećaj da ne ispunjavamo očekivanja (vlastita i tuđa); osjećaj da naš posao nema puno smisla; osjećaj iskorištenosti i necijenjenosti na poslu; negativan osjećaj prema kompetentnosti i predanosti kolega (i organizacije u cjelini); gubitak osjećaja empatije prema drugima; ravnodušnost prema obavljanju svog posla. 
  3. Promjene u ponašanju: Odugovlačenje i problemi sa započinjanjem zadataka; dulje vrijeme potrebno za obavljanje raznih poslova; povlačenje i izbjegavanje odgovornosti (uključujući i sam posao); izbjegavanje ljudi općenito; razdražljivost; povećanje beskorisnih mehanizama suočavanja (stvari koje nas ne osvježavaju i ne povezuju sa sobom i drugim ljudima, već nas uglavnom umrtvljuju – npr. igranje s mobitelom).

Što možemo učiniti kada primijetimo da ulazimo u stanje burnouta?

Ovo je pitanje od milijun dolara! Na engleskom govorimo o tzv. 3R pristupu koji nam pruža koristan okvir u suočavanju sa sindromom burnouta.

  1. Recognize - prepoznajte
  2. Reverse – preusmjerite (preokrenite)
  3. build Resilience over time – s vremenom izgradite otpornost

Sve o čemu smo do sada govorili odnosi se na bolje prepoznavanje simptoma burnouta tako da se možemo odmah pozabaviti njihovim preusmjeravanjem.

Preusmjeravanje simptoma se odnosi na poništavanje nastale štete na način da bolje upravljamo stresom, tražimo podršku i uvodimo druge značajne promjene u svakodnevni život. Mnogo je stvari koje možemo učiniti kako bismo preokrenuli burnout proces. Važno je, međutim, istaknuti da ne postoji čarobni štapić ili brzo rješenje za liječenje sindroma izgaranja. Potrebno je vrijeme da do burnouta dođe, ali je potrebno i vrijeme da se taj proces preokrene. Stoga budite strpljivi i posvetite se provođenju promjena i napretku do kojeg će doći tijekom vremena.

Više maženja i manje stresa: Joga sa psima stigla u Zagreb!
Više maženja i manje stresa: Joga sa psima stigla u Zagreb!

Tri načina na koje se možete suočiti s burnoutom i preokrenuti štetni proces:

Businessman superhero successful in career ladder concept

Reverse – 1. korak: Usmjerite se na osnovno

Osnove su važne, moćne i prečesto zanemarene. Kada osjećate iscrpljenost, počnite s osvrtom na osnovno. Odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Vježbate li redovito?
2. Spavate li dovoljno?
3. Unosite li u svoje tijelo uglavnom zdravu hranu i ograničavate li unos štetnih tvari?
4. Provodite li kvalitetno vrijeme s ljudima koje volite i koji Vas podržavaju?
5. Kada ste zadnji put imali značajnu pauzu (barem 10 dana) od posla?

Što se tiče ove posljednje točke, uzimanje odmora neće riješiti iscrpljenost (osobito ako se odmah vraćate pod iste pritiske i istu radnu situaciju), ali će Vam dati vremena i prostora da obratite pozornost na neke od spomenutih osnova. 

Reverse – 2. korak: Pokušajte razumjeti 'zašto'

Možete li sada prepoznati što uzrokuje Vašu iscrpljenost? U nekim situacijama to će biti očito. Drugi put će trebati vremena i razmišljanja da se to otkrije.

Počnite tako što ćete promotriti bilo kakvu ogorčenost koju osjećate prema svom poslu. Često osjećaji ogorčenosti ukazuju na nešto važno što nam nedostaje. Ako Vam je teško to utvrditi, pokušajte identificirati problem ili nešto zbog čega osjećate ogorčenost, a zatim se pokušajte pet puta zaredom zapitati 'zašto' kako biste došli do korijena problema. Ili vodite dnevnik stresa nekoliko tjedana, gdje svaki dan zapisujete što vam uzrokuje stres i zašto ste se zbog toga osjećali pod stresom.

Nakon što otkrijete dubinske uzroke svoje iscrpljenosti, zapišite različite načine na koje možete upravljati ili ukloniti taj izvor stresa. Ovdje uvijek imamo izbore - to možda nisu laki izbori, izbori koji nam se sviđaju ili izbori koji nam se čine ugodnima, ali imamo izbore.

Reverse – 3. korak:  Preoblikovanja i ponovna povezivanja 

Jedan od obilježja burnouta je negativno razmišljanje - ljutnja, cinizam, osjećaj bespomoćnosti, osjećaj beznađa, osjećaj utrnulosti. Ovo negativno razmišljanje često se s vremenom pogoršava. Te misli Vam govore važne stvari - da nešto nije u redu i da je za Vas nešto izvan ravnoteže. Neće Vam puno pomoći ako ih ignorirate ili ih potiskujete.

Međutim, one nisu cijela priča, možete im odgovoriti i podsjetiti ih da vam NE pričaju cijelu priču. Zato može biti jako korisno namjerno se usredotočiti na ono što mislite i uvesti neke pozitivnije misli u cjelokupnu sliku.

Isprobajte nešto od sljedećeg:

  • Podsjetite se na koji je način ovaj posao u skladu s onim što cijenite (Vaš sustav vrijednosti).
  • Prakticirajte tehnike zahvalnosti. Isprobajte vježbu tako da svaki dan zapišete:  Jednu dobru stvar koju ste danas učinili na poslu; Nešto dobro što se dogodilo na poslu.
  • Ponovo pronađite i/ili se povežite s dubljim osjećajem smisla i svrhe povezanim s Vašim poslom.
  • Provedite opušteno/prijateljsko vrijeme s kolegama.
  • Diverzificirajte svoje hobije i aktivnosti koje volite kako biste u životu imali više onoga do čega Vam je stalo i što Vam donosi više radosti i energije od samog posla.


 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 2