Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
49 komentara

Libido raste: U proljeće više jedemo i brže trošimo kalorije

U organizmu se u proljeće događaju promjene - proizvodi se manje melatonina i više serotonina, smanjuje se inzulinska rezistencija, a sve to potiče umor

Foto: Dreamstime
49 komentara

S promjenom godišnjih doba mijenja se i funkcioniranje našeg organizma. Istraživanja pokazuju da različiti ljudi doživljavaju godišnja doba na različite načine. Dok zimi ljudi zapadaju u zimski blues, dolazak proljeća uglavnom blagotvorno djeluje na raspoloženje te većini ljudi donosi osjećaj veće fizičke snage.

Ljudi, poput životinja, reguliraju metabolizam i razine hormona u skladu s vanjskim podražajima kao što su svjetlost i temperatura. Kad je vani hladno i tamno, tijelo se štiti, a kada dođe proljeće i sa sobom donosi puno sunca, tijelo se mora prilagoditi. Tjelesna temperatura raste, krvne žile se šire, a krvni tlak pada.  

- Veliki je čimbenik u tim sezonskim promjenama raspoloženja svjetlo. S dolaskom proljeća više je svjetla. Ono utječe na fotoreceptore u mrežnici i na pinealnu žlijezdu ili epifizu te smanjuje izlučivanje melatonina (odgovoran za budnost ili spavanje), pa tijelo više nije pospano i pršti od energije i optimizma. Zimi je epifiza aktivna i luči više melatonina, zbog čega je čovjek umoran i razdražljiv - kaže dr. Ksenija Krajina Pokupec.

I doživljaj temperature je drukčiji. Možda ćete se iznenaditi kad shvatite da vam temperatura od oko 18 stupnjeva u proljeće godi, a s početkom jeseni se na istoj osjećate “promrzlo”.

Foto: Dreamstime

Tijekom hladnih mjeseci ne postoji potreba za hlađenjem tijela preko znoja, pa se kod prelaska u proljeće tijelo bolje i mirnije aklimatizira nego u jesen, kad je već razvijena veća tolerancija na toplinu. Prijelaz iz zime u toplije mjesece tijelu može biti nešto teži zbog veće količine energije potrebne da ostane na optimalnoj temperaturi. No stručnjaci kažu da prilagodba na temperaturne razlike i novu “sezonu” obično traje između deset i dvadeset dana. Valja zapamtiti, međutim, da uz povećanje dnevnih vrućina raste naša potreba za vodom

Činjenica je i da u proljeće imamo više entuzijazma za promjene, a sama priroda nas nadahnjuje. Sunce potiče biljke na stvaranje klorofila, djelujući tako na ljudski organizam kao odličan stimulator. Miris biljaka stimulira ljudski organizam i otuda dolazi onaj posebni osjećaj svježine i dodatne snage. 

Promjene godišnjih doba imaju veze i s našim metabolizmom. Tijelo u jesen skuplja masne naslage kako bi lakše preživjelo zimu. Tijekom zime razvijamo viši stupanj otpornosti na inzulin kako bi naše tijelo bilo učinkovitija i naviknuto da dulje budemo bez hrane. Zbog ove prirodne pojave tijekom hladnijih mjeseci lakše je dobiti malo “na težini”, a posebno ako ne obraćamo pozornost na unos hrane i aktivnost. Za mnoge od nas ovaj godišnji ciklus inzulinske rezistencije vraća se u stanje osjetljivo na inzulin oko kasne zime, odnosno ranog proljeća, kako bismo se pripremili za ljeto i obilje hrane. 

Foto: Dreamstime
- Ono što ovdje treba shvatiti jest da se naš metabolizam uistinu ne usporava nego se mijenja način rada, što je posljedica promjene u okolišu. Iako većina ljudi misli da se naš metabolizam usporava u hladnijem vremenu, to tehnički nije točno. Naš bazalni metabolizam obično ostaje na istoj razini zahvaljujući mudrosti našeg tijela, a ljeti će se tijelo čak prirodno pokušati usporiti i sačuvati energiju, a u hladnijim danima “ubrzati” kako bi se zagrijalo - otkriva dr. Tanja Pekez Pavliško.

Zanimljivo je da se i naš mozak prilagođava s mijenjanjem četiri godišnja doba. Jedna belgijska studija otkrila je da se mijenja način na koji naši mozgovi koriste energiju. Ispitanici su rješavali testove četiri dana tijekom svakoga godišnjeg doba, međutim, njihovi se rezultati nisu promijenili, ali su se izmijenili neuronski “troškovi”. Ljeti je pozornost bila na vrhuncu, dok je tijekom zime mozak bio manje aktivan na tom području. Na memorijskom zadatku, aktivnost mozga dosegnula je vrhunac u jesen i bila je niža u proljeće. 

Tijekom sezonskih promjena mijenja se oko 20 posto gena

Znanstvenici s Cambridgea otkrili su da se tijekom sezonskih promjena mijenja i naš DNK u stanicama. Geni se često promatraju kao nepromjenjivi, no rezultati objavljeni u magazinu Nature Communications pokazuju da čak jedna petina svih gena u bijelim krvnim stanicama (leukocitima) prolazi kroz neku promjenu. Većina genetskih promjena ima veze s odgovorima imunološkog sustava. U zimi, potvrdila je studija, krv je sastavljena od većeg broja imunoloških stanica, a ljeti je čine hormoni koji pomažu potrošnju masnoće, izgradnju mišića i zadržavanje tekućine. Te sezonske promjene, kažu znanstvenici, mogu pružiti bolji uvid u neke upalne i autoimune bolesti poput dijabetesa tipa 1.

Libido raste zbog lučenja testosterona

Osjećaj topline na koži, boje i zvukovi kojih ima u izobilju nadražuju ljudska osjetila, te nastaju promjene u organizmu koje pozitivno utječu i na libido i samopouzdanje. Ugoda i uzbuđenje su pojačani zbog testosterona, koji pojačava želju za seksom kod oba spola, tvrdi antropologinja Helen Fisher.

Foto: Dreamstime

Dijabetičari itekako osjete promjene - u proljeće su učestale hipoglikemije

Dijabetičari koji koriste inzulin kao glavnu terapiju će prestanak inzulinske rezistencije u proljeće vjerojatno primijetiti kad im je razina šećera u krvi iznenada veća u ranu jesen ili kad se učestale hipoglikemije usprkos istoj količini inzulina, tjelesnoj aktivnosti i uobičajenoj prehrani u rano proljeće.

Pet sati traje prilagodba na promjenu 

Foto: Dreamstime

Proljetno vrijeme često prate i vremenske nestabilnosti, koje posebno osjećaju ljudi koji pate od kroničnih bolesti. Tegobe poput visokog tlaka, otežanog disanja, bolova u kostima i zglobovima kod njih su tad mnogo izraženije. U razdoblju kad se približava oluja ili puše jak vjetar, u zraku se povećava razina pozitivnih iona, a udisanjem se u tijelu povećava izlučivanje hormona serotonina, što dalje utječe na sužavanje glatkih mišićnih vlakana u stijenkama krvnih žila, a posljedice su povišenje tlaka, lupanje srca i glavobolja. 

 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message