Može li svaki dan proveden u šetnji zaista promijeniti život?

Može li svaki dan proveden u šetnji zaista promijeniti vaš život? Savjeti za brigu o sebi postali su ponavljajući, u najmanju ruku. Sve smo to već čuli, 'okupajte se u pjenušavoj kupki', 'postavite granice', 'pišite dnevnik' i najplodniji od svega - 'idite u šetnju'. Možda s pravom, takve su izjave odbačene kao floskule koje služe samo za prikrivanje dubljeg pitanja nedostatka pristupačne skrbi za mentalno zdravlje.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

02:40

Baka (80) svakodnevno vježba | Video: Damir Špehar/PIXSELL

I doista, pjenušava kupka nikada neće biti zamjena za terapiju ili lijekove. No, svakodnevna šetnja jedan je savjet koji se uvijek iznova pojavljuje, kako od terapeuta tako i od liječnika opće prakse. I, da ne zaboravimo, upravo su te svakodnevne šetnje mnogima spasile dosadne dane u izolaciji, nudeći utjehu od svakodnevice, zaglavljenih u zatvorenom na tko zna koliko dugo, i dopuštajući nam da se ponovno povežemo sa svijetom oko nas.

Dakle, u čemu je tajna? Osjećamo li se doista bolje nakon svakodnevnih šetnji? Koliko ih je lako utkati u svoju rutinu? Koje su prednosti dnevne šetnje?

Klinička psihologinja Gemma Harris uporna je u svakodnevnim šetnjama. Ona objašnjava kako je dokazano da hodanje, kao i tjelovježba općenito, smanjuju simptome depresije i anksioznosti, a istovremeno poboljšavaju kognitivne funkcije, san i pamćenje.

HODAJTE PAMETNO Evo kako napraviti plan šetnje za cijeli tjedan i odrediti ritam

Hodanje čini da se osjećamo dobro

- To je zato što se prvo, zasićenje kisikom i rast krvnih žila javljaju u područjima mozga koja su povezana s racionalnim razmišljanjem, kao i društvenim, fizičkim i intelektualnim performansama - objašnjava Harris. Drugo, tjelovježba smanjuje hormone stresa i povećava serotonin i norepinefrin, kemikalije u mozgu za koje se zna da ubrzavaju obradu informacija. Tijekom i nakon vježbanja, endorfini i dopamin, zaslužni za dobro osjećanje, oslobađaju se u tijelo i mozak te obično ostvaruju učinak na poboljšanje raspoloženja.

Hodanje može pomoći razbistriti um

Posebna prednost hodanja je da je ono obostrano stimulirajuće, što može dovesti do jasnijeg uma. Bilateralni podražaji se javljaju u ritmičkom obrascu lijevo-desno, poput hodanja ili praćenja teniske loptice očima. Postoje psihološki tretmani utemeljeni na dokazima, kao što je desenzibilizacija i reprocesiranje pokreta očiju, koji iskorištavaju pozitivan utjecaj bilateralne stimulacije mozga na mentalno zdravlje, a hodanje je vrlo jednostavan i pristupačan način za to, kaže Harris.

- Smatra se da ako obrađujemo informacije dok bilateralno stimuliramo mozak, maksimiziramo svoj kapacitet obrade, što znači da je razmišljanje i rješavanje problema daleko učinkovitije kada hodamo - objašnjava Gemma. 

Hodanje povećava razinu energije

Hodanje vam također može dati prijeko potreban energetski poticaj, objašnjava viša terapeutkinja Sally Baker te dodaje kako hodanje poboljšava protok krvi kroz tijelo i mozak. Ono potiče ljude da se osjećaju energičnijima zbog povećane razine krvi obogaćene kisikom koja teče kroz tijelo.

- Važno je zapamtiti da tjelesna aktivnost ne mora biti intenzivna da bi se općenito smatrala korisnom u smanjenju rizika od kliničke depresije, hodanje može biti sasvim dovoljno - napominje Sally. 

ZA TIJELO I DUŠU Šetnja prirodom puni baterije, čuva zdravlje mozga i umiruje

Gdje biste trebali hodati?

Ne postoje stroga pravila o tome gdje biste trebali prošetati, sve dok god ste vani. Međutim, dokazano je da provođenje vremena u prirodi i oko nje može poboljšati naše mentalno zdravlje i dobrobit. Šetnja zelenim površinama kombinira proces meditacije u pokretu s blagodatima šumskog ozračja, objašnjava Baker.

- Znanstveno je dokazano da provođenje vremena u prirodi smanjuje stres i razinu kortizola te poboljšava raspoloženje - ističe Harris. Sve je sve više dokaza koji upućuju na to da boravak u prirodi poboljšava našu kognitivnu i emocionalnu dobrobit. To uključuje poboljšanje pažnje, kognitivnu fleksibilnost, pospješenje radne memorije, uz smanjenje razine stresa i poboljšanje sreće te cjelokupnog boljitka. No, ako živite u gradu i niste blizu zelenih površina, dodaje Harris, te se pogodnosti mogu lako primijeniti i na urbane dijelove na otvorenom.

Koliko dugo treba hodati?

Odlazak u šetnju ne mora vam oduzimati veliku količinu dana ili čak puno energije. Prema Sally, kratka, lagana šetnja dovoljna je da pokrene mozak. Pješačenje, kako biste osjetili njegove prednosti, ne mora biti 'treking', kaže ona, ali to bi trebalo biti najmanje 20 minuta jer je to vrijeme potrebno da se 'hormoni dobrog osjećaja' poput dopamina i serotonina stimuliraju i oslobode, prenosi Metro. 

AKO PUNO SJEDITE Kad se pojave bolovi u leđima, kretanje može biti pravi lijek

Pomaže li zapravo svakodnevno hodanje, i je li izvedivo?

Oslobađanje, kao i mnoge druge prednosti dnevne šetnje su neupitne, ali pretpostavlja da prikupite motivaciju da se odjenete i izađete iz kuće. Svaki početak je težak. Iako je prilično teško natjerati se na dnevnu šetnju, pogotovo u zimskim danima, možete početi tako što ćete prošetati samo kada imate odredište na koje trebate otići; negdje kamo biste ionako išli. 

Iako je to dobar energijski poticaj, odlazak na odredište ostvarit će neke učinke, ali možete biti rastreseni jer nemate vremena za oživljavanje okoline ili stvarno razmišljanje. Stoga možete primjerice pokušati ići oko svog susjedstva tijekom pauze za ručak. Otkrit ćete kako na kraju šetnje vaše raspoloženje može doista biti povišeno, osvježeno i popravljeno.

Neposredni učinci svakodnevnog kretanja vrlo su stvarni i uočljivi. Biti dosljedan šetnjama je najteži dio, dijelom zbog vremenskih prilika, a dijelom zato što vas vaše loše raspoloženje i mentalno zdravlje ponekad mogu nadmašiti.

Ali čak i pokušaj odlaska u kratku šetnju, čak i sporadično, pokazat će se i više nego vrijedan. Pokušajte stvoriti jednu od najzdravijih navika za vaše mentalno i fizičko blagostanje, šetajte svaki dan bez obzira na vremenske prilike, barem 20 minuta.