Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
10 komentara

Odustali od pšenice i kukuruza pa uzgajaju 'penis papričice'...

Male površine zemlje idealne su za uzgoj egzotičnog voća i povrća, to nam potvrđuju poljoprivrednici koje smo posjetili na njihovim imanjima i isprobali voćke neobičnih imena iz dalekih zemalja koje uspijevaju i tu...

Foto: Marko Prpic/PIXSELL
10 komentara

Uzgajao sam pšenicu i kukuruz, ali to se ne isplati na velikoj površini, a kamoli na nešto više od hektar zemlje, koliko ja imam. Pa sam skupio hrabrosti i upustio u avanturu s egzotičnim sortama. Sve vam govori da sam neki dan kupio tonu i pol kukuruza za 1500 kuna dok ja za mongolske trešnje dobijem 40 kuna po kili.

 

[video: 1201830 / ]

Priča nam Mario Fučkar (43) iz Krapinskih toplica dok stojimo u njegovom zagorskom egzotičnom kutku, među nasadima indijanskih banana, mongolskih trešanja, mongolskih borovnica, haskapa, poznatog još i kao sibirska borovnica. Osim toga, uzgaja još i kiwano, bodljikavi afrički krastavac koji nije povrće nego voće, plavi krumpir, batat, hokaido i butternut tikve. Prije tri godine dao je otkaz, izbacio tradicionalne kulture iz svoje zemlje te se okrenuo egzotičnom voću i povrću neobičnih imena.

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Od dobro znanog hrvatskog kralja egzotike, Ivana Šuloga koji je prvi pokrenuo egzotiku kod nas, kupio je po 100 sadnica spomenutih sorti, uložio oko 50.000 kuna, a već ove godine, u prvoj berbi, su mu ti egzotični plodovi počeli vraćati uloženo. 

- Zemlju imam pa sam razmišljao o nečemu u što ne treba puno ulagati, za što mi ne treba puno hektara zemlje, puno ulaganja i čime se ne bave baš svi - kaže dodajući kroz smijeh kako su mu svi govorili da je lud.

- Svi su mi govorili da nema šanse da će to uspjeti u Zagorju, a sve ovo voće i povrće raste i daje plodove bolje nego naše tradicionalne sorte. Uzgajam sve na prirodan način, kako imam kokoši, imam i kompost, nema umjetnih gnojiva, ni špricanja jer ih ne napadaju nikakve bolesti ni štetnici. Otporne su, osim Kiwana, i na mraz i temperature ispod 20 stupnjeva - kaže.

Foto: Borna Filic/PIXSELL

Ove je godine imao prvu berbu koja je bila iznimno uspješna.

- Banana mi je dala po pet, šest plodova po jednom stablu, a svaki kroz godine može dati i po 15 kila. Trešnja može dati i po 10 kila po jednoj sadnici, ja sam ljetos nabrao 400 kila - priča nam Mario dok isprobavamo mongolsku trešnju koju je smrznuo od berbe i divimo se njezinu zanimljivu okusu sličnijem slatkoj višnji. 

Potom isprobavamo i bananu, za koju kažu da ima antikancerogena svojstva, koja je manja nego ona na koju smo naviknuli. Mičemo sjemenke iznutra i uživamo u okusu sličnom “običnoj” banani, samo kremastije teksture. Sve, osim banana kojih je za prvu berbu razumljivo bilo malo, je prodao, odnosno izvezao van. 

20 GODINA TRADICIJE Obiteljski biznis: Kiwano iz Zagorja izvozi u Nizozemsku

- Koliko znam, u Europi nema indijanske banane pa im je lakše i brže uvesti je iz Hrvatske nego iz Sjeverne Amerike - kaže Mario kojemu u svemu pomažu i supruga Renata, mama Marina te djeca Ivan i Ema. 

O isplativosti nam govori još malo u brojkama.

- Za kilu mongolskih banana možete dobiti oko 150 kuna. Plavi krumpir je oko 30 kuna za kilogram. Za kilu batata, slatkog krumpira, 10 kuna. Obični se prodaje za dvije, tri kune. Sve je jasno - kaže Mario.

Da bi im uzgoj egzotičnog voća mogao postati i jedini, a ne samo dodatni izvor prihoda, kažu nam i Valentina i Davor Gotić iz Varaždinskih toplica.

- Mi smo u to krenuli iz znatiželje prije pet godina. Sada nema čega nemamo. Jedini smo u Varaždinskoj županiji koji uzgajamo egzotične sorte - kaže Valentina (38) pokazujući nam šarene plodove svog truda i rada.

Foto: Borna Filic/PIXSELL

Na hektar zemlje i u plasteniku uzgajaju voće i povrće za koje nikad nismo čuli. Babaco koji je okusom limete i vanilije, peruanske jagode narančaste boje koje su prava vitaminska bomba, feijou koja je okusom bombona, guavu, marakuju, žutu lubenicu, mini krastavce, kiwano, karelu, odnosno gorku dinju za koju kažu da ubija stanice raka i koja može biti voće i povrće, preko 60 sorti rajčica, 70 sorti čili papričica do najljućeg okusa koje se jedu na vlastitu odgovornost, čak u obliku penisa, tikvica raznih oblika i boja... 

- Penis papričice nam super idu, najviše ih kupuju starije žene, umirovljenice - otkriva Valentina kroz smijeh dodajući kako sve prirodno uzgajaju, bez špricanja. 

- Imamo djecu, tako da ono što oni jedu, prodajemo i drugima. Sve odlično uspijeva, ljudi su se jako zainteresirali, ove godine nam je krenulo. Sve što proizvedemo to i prodamo, toliko da nemam nakon posla dovoljna vremena za sve - kaže Valentina koja smišlja i zanimljive recepte pa radi neobične pekmeze i umake.

I nadomak najvećeg istarskog grada, u Vinkuranu kraj Pule, nalazi se pravi mali egzotični raj Matije Horga (37).

- Imam ja tu svega. Ove godine pravi je hit jestivo cvijeće koje je raznih predivnih boja, a koje najviše kupuju restorani - kaže Matija.

Foto: Dusko Marusic/PIXSELL


Na hektar zemlje i u jednom plasteniku uzgaja armenski krastavac, razne sorte paradajza, zanimljivih boja i oblika, među kojima je i “black Krim” iz Ukrajine, čili papričica, a odlično mu uspijeva bamija, porijeklom s Bliskog istoka. 

- Odlična je za snižavanje šećera u krvi, a povećava i libido kod muškaraca. Jednom mi je došao stariji gospodin, izbrojao jedva 10 kuna te me pitao može li ju kupiti za te novce. Pitao sam ga treba li mu za snižavanje šećera, a on se nasmijao i rekao: “Ne, ne, mali, treba mi ono drugo - u krevetu”. Dao sam mu besplatno, neka čovjek uživa - smije se Matija i prisjeća kako je počeo.

- Radio sam neko jelo i trebali su mi “tomatiljosi” kojih nema za kupiti kod nas. Tata mi radi u inozemstvu i donio mi je sjeme iz Meksika. Počeo sam na prozorskoj dasci u kući, pa sam svoju sobu pretvorio u plastenik, a onda sam kupio plastenik i počeo s većom proizvodnjom. Odlučio sam se za egzotične proizvode jer ih nitko drugi ne nudi, a sve je veća potražnja - kaže Horg koji također uzgaja sve prirodno i bez špricanja.

Naime, ima kuniće, a kako nam je pojasnio, zečji izmet je odličan kao prirodno gnojivo. A patke štite biljke od puževa. Garantira da se sve može jesti odmah.

Foto: Borna Filic/PIXSELL

I slavonska crnica pokazala se kao plodno tlo za uzgoj egzotičnog, a ne samo pšenice. Ante Grizelj (69) iz Jakšića kod Požege već 12 godina uzgaja neuobičajene vrste povrća, među kojima batat, plavi andski krumpir i Kiwano koje prodaje na štandu ispred kuće.

- Sjeme plavog andskog krumpira nabavio sam preko interneta i platio 50 kuna, što onda nije bilo malo. U početku sam ljudima davao plavi krumpir besplatno samo da probaju. Kasnije, kada se pročulo o kakvom se krumpiru radi, kakve su njegove prehrambene vrijednosti, krenula je prodaja.Proizvodili smo nekoliko stotina kilograma, no sada se ponovno smanjila prodaja pa sam smanjio uzgoj za obiteljske potrebe  - kaže nam Ante kojemu je žao što su ljudi još uvijek nepovjerljivi prema egzotičnom.

- Nikada nisam govorio da bi isključivo trebalo koristiti ovaj krumpir, ne treba izostaviti naš domaći, ali koristiti ga kao nadomjestak nije loše. Dovoljno je pogledati što koriste svjetski poznati kuhari i svima će biti jasno zašto koristiti plavi andski krumpir. Iz osobnog iskustva mogu reći da sam prije 12 godina počeo koristiti batat u svojoj prehrani i s njime sam regulirao šećer u krvi, od dijabetičara sam došao do zdravog čovjeka, hvala Bogu sedamdeseta je na leđima, a ja se osjećam zdravo  i snažno - kaže Ante.

TAJNA SAVRŠENE LJUBAVI: Ako u vašoj vezi ne funkcioniraju ove tri stvari, vrlo vjerojatno nećete uspjeti

VIDEO LJUTITE MAČKE ZGROZIO SVE: Nije htjela ženu pustiti iz sobe, režala je i cvilila!

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message