Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
57 komentara

Noćas se mijenja vrijeme: Evo kako se možete brže prilagoditi

Biološki sat ne zna da se vrijeme promijenilo zbog čega se ritam spavanja mijenja, a ljudi u noći promjene ne mogu normalno usnuti. Prateći ovih par savjeta pomognite tijelu da se privikne na promjenu

Foto: Dreamstime
57 komentara

U noći sa subote na nedjelju, 28.10., prelazimo sa ljetnog računanja vremena na zimsko, što znači da će se sat pomaknuti za jedan sat unazad, sa 3 na 2 sata nakon ponoći. Kako organizam ne mari je li ljetno ili zimsko vrijeme, nego se vodi svojim unutarnjim satom, ljudi bi se za to morali temeljito pripremiti, jer gubitak sna i promjena bioritma 'uzdrmaju' organizam na svim poljima. 

Zbog promjene u računanju vremena najviše trpe osjetljive osobe, mlađi ljudi koji imaju naporni dnevni raspored te žene. Najveća promjena osjeti se dva ili tri dana nakon pomicanja sata. 

Nekim ljudima pomicanje sata previše ne smeta i trebaju otprilike jedan dan da bi se prilagodili, ali ima ljudi kojima je prilagodba puno teža. Srećom, postoje načini kako si mogu pomoći.

Lakša prilagodba organizma

Iako ozbiljnog razloga za paniku nema, neke mjere ipak mogu pomoći da mirnije spavamo i bezbolnije uskladimo unutarnji sat s novim, zimskim računanjem vremena te tako uvelike ublažimo psihofizički stres. 

  • Jednostavan trik je da pomaknete sat tijekom dana i idete ranije na spavanje. 
  • Poželjno je izbjegavati tvari koje uzbuđuju poput veće količine kave, čaja ili cigareta
  • Prostor u kojem se spava mora biti ugodan za ovo stanje, odnosno dovoljno mračan, tih i hladniji.

Thinkstock | Autor: Thinkstock Foto: Thinkstock

  • Posebice je koristan, i inače preporučljiv, zdrav doručak te što više boravka na otvorenom, osobito na suncu.
  • Kronični bolesnici moraju redovito uzimati propisanu terapiju, osobito kardiološku, neurološku i psihijatrijsku.
  • Redovita tjelovježba, pri kojoj se pristojno oznojimo, osnova je kardiovaskularnog zdravlja te može pomoći zdravijem snu
  • Ako je ikako moguće, pokušajte otići na spavanje barem pet minuta prije uobičajenog vremena i tako svaki dan. 

Lošiji san nakon pomicanja sata

Nakon promjene na zimsko računanje vremena, prvu noć će velika većina dobro odspavati radije dodatnog sata za odmor, ali sljedećih nekoliko dana ljudski san će bit poremećen, otkrila je studija Sveučilišta Glasgow na 3000 ljudi.

Uzrok tome je prilagodba organizma na novi bioritam, koji se treba prilagoditi i novom računanju vremena. Zbog toga ljudima treba par mjeseci da se prilagode, što rezultira lošijom kvalitetom sna.

Dreamstime | Autor: Dreamstime Foto: Dreamstime

U prosjeku, kvalitetu svog sna prije promjene vremena u listopadu, ljudi na ljestvici od jedan do deset ocjenjuju s 5,4. U noći promjene sata i dana poslije ta se kvaliteta penje na 5,8, no već u tjednu nakon promjene pada na ocjenu 4,5, objašnjavaju znanstvenici.

- Naš san se nakon listopada pogoršava, ne samo zbog novog bioritma, već zato što noći postaju dulje te se trudimo ranije leći da bi se naspavali. To rezultira nesanicom i čestim buđenjima te okretanjima usred noći - zaključio je voditelj studije, profesor Colin Espie.

Trikovi kako se bolje naspavati

Smanjite unos šećera, vina, glutena i mliječnih proizvoda

To uzrokuje većinu hormonalnih upala, što može dovesti do lošeg sna.

Uzmite dodatke prehrani

Thinkstock | Autor: Thinkstock Foto: Thinkstock

Oni su odličan način podupiranja hormonske ravnoteže. Loše zdravlje crijeva povezano je s umorom, pa je dobar probiotik odlično mjesto za početak. Vitamin D, C, B kompleks i magnezij dodaci prehrani također su dobri za svakodnevnu umor, piše britanski Telegraph. 

Jedite masniju hranu

Manjak masnoće nije dobar za spavanje. Hormoni se sastoje od masnoće i ako tijelo ne dobiva dovoljno dobrih masti kroz prehranu, neki hormoni postaju neuravnoteženi, što može pridonijeti umoru. U prehranu treba uključiti namirnice poput avokada, masne ribe, oraha i sjemenki.

U TRI SATA ĆE BITI - DVA Spavamo sat vremena duže, ali idemo s posla kući - po mraku

Tjelovježba

Istraživanje Sveučilišta u Gruziji pokazalo je da su ljudi koji inače većinu vremena sjede, pojačanom tjelovježbom tri puta tjedno osjećali 65 posto manje umora.

Prekinite očekivati 8 sati sna

Potreba za snom je raznolika kod ljudi poput njihovih otiska prstiju - potpuno individualna. Bilo gdje, od četiri do jedanaest sati, je normalna količina dnevnog odmora. Netko treba samo pet sati sna i nakon toga će se osjećati odmorno i svježe isto kao i netko kome treba osam sati.

Hoćemo li pomicati sat posljednji put?

Ove će nedjelje Europljani još jednom pomaknuti sat unatrag, možda zadnji put. Sve je veći pritisak da se ukine ritual pomicanja kazaljki dvaput godišnje. Ali na pomolu je kaos s obzirom da na to da svaka od 28 članica Unije ima svoj pristup problemu. 

Europljani će ove nedjelje spavati sat duže i ujutro imati više dnevnog svjetla idućih nekoliko mjeseci. Ali to bi moglo biti posljednje vraćanje kazaljki u listopadu, nakon što smo ih prethodno pomaknuli unaprijed u ožujku.   

Taj ritual traje već desetljećima, ali Europska komisija nedavno je predložila da se s time prekine i da svaka zemlja za sebe odluči koje će vrijeme odabrati.

Ovo bi mogla biti i zadnja velika odluka koju će donijeti ovaj sastav Komisije i njezin čelnik Jean-Claude Junker, s obzirom na to da im mandat istječe iduće godine.

Ispitivanje provedeno diljem Europske unije pokazalo je da milijuni ispitanika žele ukinuti pomicanje satova te da je većina za zadržavanje tzv. ljetnog vremena kao trajnog. 

"Ljudi to žele, to ćemo i napraviti", kazao je tada Juncker.

Cilj je da se predložene izmjene provedu prije europskih izbora u proljeće iduće godine. Do travnja bi svaka europska zemlja trebala razmotriti prema kojem vremenu se želi ravnati.

To će značiti iznimno brzu primjenu odluke s obzirom na europske standarde po kojima su za većinu odluka potrebne godine.

Unatoč tome, neka pitanja ostaju otvorena.

Radne skupine trebaju procijeniti implikacije koje promjena donosi, ne samo po pojedince, već po cijele poslovne sektore poput željezničkog i zračnog prometa te prometa robe. 

"Vremenski kolaž"

Estonija, Litva i Latvija, koje su po vremenskoj zoni sat vremena ispred većine europskih zemalja, preferiraju trajni ostanak ljetnog računanja vremena. Slovačka želi da trajno ostane zimsko vrijeme, dok Portugal, primjerice, želi da se kazaljke i dalje miču.

Europa bi tako se mogla suočiti s "vremenskim kolažem". 

Trenutno u EU postoje tri vremenske zone. Sedamnaest zemalja se ravna po srednjoeuropskom vremenu (CET), koje ljeti postaje ljetno srednjoeuropsko vrijeme (CEST).

Osam zemalja na istoku Europe, počevši od Finske i baltičkih zemalja na sjeveru, do Grčke i Cipra na jugu, jedan su sat ispred te grupe.

Tri zemlje, Portugal, Britanija i Irska su, pak, sat vremena iza.

Austrija, koja trenutno predsjeda Europskom unijom, želi spriječiti konfuziju te je izišla s prijedlogom da se ostane pri "ljetnom vremenu", no Beču je još i važnije da se uspostavi zajednička vremenska zona u srednjoj Europi. 

Zemlje Beneluxa također se namjeravaju međusobno konzultirati.

Njemačka, najveća u Europskoj uniji prema većini kriterija, sklonija je trajnom zadržavanju ljetnog računanja vremena.

Hrvatska se još ne izjašnjava. 

Ovo će pitanje biti u središtu pozornosti europskih ministara prometa, koji će o tome iza zatvorenih vrata razgovarati idućeg tjedna u Grazu.

Rekli bi mu da nije normalan

Njemačka državna željeznica Deutsche Bahn nije zabrinuta oko svojih međunarodnih usluga. Vrijeme u susjednim zemljama trebat će se jednostavno označiti kao "lokalno vrijeme", kaže glasnogovornica njemačkih željeznica. To je već praksa koja se koristi na liniji prema Moskvi.   

Sektor zračnog prometa manje je nonšalantan i vjeruje da će ionako kompliciran međunarodni raspored letenja postati još kompliciraniji. 

Jedan od razloga za to mogao bi biti da će zrakoplovi zimi polijetati prekasno, što bi moglo produljiti vrijeme zabrane noćnih letova na mnogim aerodromima. 

Prijedlog Komisije ima potporu u Europskom parlamentu, u kojem zastupnici pozivaju na brzu odluku oko promjene sustava koji je na snazi u Europskoj uniji od 1996. Te su se godine zemlje članice dogovorile da će sve pomicati svoje satove u ožujku i listopadu.

Cilj te prakse bilo je produženje dnevnog svjetla i ušteda energije, no to se pokazalo kontroverznim, prije svega zbog strahovanja vezanih uz utjecaj na zdravlje ljudi.

"Da dosad nismo imali praksu pomicanja kazaljki i da danas netko dođe s takvom idejom, svi bi mu rekli da nije normalan", kazao je glasnovornik EPP-a Peter Liese.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message