Polako treba - piti, jesti i disati, a brzo je jedino dobro šetati

Žene koje vrlo brzo jedu imaju dvostruko veće šanse da budu pretile, otkriva studija Sveučilišta Novi Zeland. Muškarci koji jedu brzo imaju 84 posto veći rizik od pretilosti, potvrdila je studija Sveučilišta Osaka na 1000 muškaraca. Brzo jedenje "poništava" metabolizam i centar u mozgu koji dojavljuje tijelu da je ono sito, a živci šalju mozgu signale da se želudac širi i potrebno mu je još hrane. U isto vrijeme hormon grelin, koji se proizvodi u želucu dok smo gladni, šalje poruku mozgu da smo siti tek oko 20 minuta nakon početka jela, objašnjavaju znanstvenici.

- Većina ljudi naviku brzog jedenje stekli su u djetinjstvu i prenesu ih u odraslu dob - objasnio je Ian Mcdonald, profesor fiziologije na Sveučilištu Nottingham.

"Trpanje" hrane također povećava rizik od želučanog refluksa, otkrili su znanstvenici Sveučilišta Južna Karolina. On se najčešće javlja kod onih koji prosječni obrok pojedu u pet minuta, dok je drugima za to potrebno oko pola sata. Do toga dolazi jer je probavni trakt prekrcan hranom, zbog čega se izlučuje prevelika količina želučane kiseline. Onima koji brzo jedu liječnici predlažu da nekoliko puta za vrijeme jela ustanu, kako bi na taj način provjerili koliko su siti.

Prebrzo disanje

Zdrav, odrastao čovjek u minuti udahne od 10 do 14 puta, no neki ljudi udahnu i preko 20 puta u minuti. Prebrzo i preplitko disanje može proizvesti osjećaj nedostatka zraka, trnce po tijelu, ubrzan rad srca, umor i lošu koncentraciju, kažu znanstvenici.

Ti simptomi su često i znak da dišemo kroz usta umjesto da dublje dišemo kroz nos. To rezultira povećanjem razine ugljik dioksida u krvi, zbog čega ne dolazi dovoljno kisika do organa i mišića.

- Brzo je disanje loša navika često povezana sa stresnim situacijama, boli u leđima ili vratu, emocionalnom traumom ili operacijom - kaže Stephen Spiro, profesor na Sveučilištu London.

No, brzo disanje može skrivati i neke ozbiljnije bolesti, poput upale pluća i drugih bolesti, a ako osjetite nadražaj na kašalj, hripanje u plućima te udišete li više od 20 puta u minuti, javite se liječniku.

Prebrzo pijenje

Ako se alkohol pije prebrzo tijelo ga ne može preraditi, pa ljudi koji brzo piju češće padaju u nesvijest, imaju rupe u pamćenju i jače se napiju. Svatko drugačije podnosi alkohol, što ovisi o težini i spolu, kao i navici pijenja, no pravilo je kako jetra može preraditi samo jednu jedinicu alkohola na sat vremena.

Prije alkohola treba pojesti barem mali obrok, kako bi se etanol imao za što vezati, a ljudi piti bez opijanja, savjetuju znanstvenici. 

Sporo hodanje

Brzina kojom hodamo dobar je pokazatelj toga koliko ćemo dugo živjeti, pokazala je američka studija na 34.000 ljudi, pa tako ljudi koji brže hodaju imaju šanse dulje živjeti nego oni koji hodaju sporije. 

- Hodanje je jedina ljudska aktivnost koju trebamo raditi brzo kako bismo bili zdravi -  zaključio je profesor John Brewer sa Sveučilišta Bedfordshire.