Istraživači koji su pratili više od 600.000 ljudi otkrili su da su osobe koje su razvile pretilost u ranoj odrasloj dobi imale znatno veći rizik od prerane smrti u usporedbi s onima koji su postali pretili kasnije u životu ili uopće nisu postali pretili
Studija, koju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Lundu i koja je objavljena u časopisu eClinicalMedicine, pokazala je da je pretilost između 17. i 29. godine povezana s oko 70 posto većim rizikom od prerane smrti.
POGLEDAJ VIDEO: Prehrana u odrastanju hrvatske djece
Pokretanje videa...
02:00
Stručnjaci kažu da rezultati sugeriraju da je vrijeme dobivanja na težini možda jednako važno kao i količina dobivene težine.
Istraživači su analizirali promjene težine kod sudionika između 17. i 60. godine koristeći ponovljena klinička mjerenja, a ne samoprocjene, što je omogućilo pouzdanije praćenje dugoročnih obrazaca nego u mnogim prethodnim studijama.
U prosjeku, sudionici su dobivali oko 0,4 kg godišnje, ali oni čija se težina brže povećavala imali su veću vjerojatnost smrti od bolesti povezanih s pretilošću, uključujući bolesti srca.
Prema voditeljici istraživanja Tanji Stocks, vrijeme u kojem dolazi do debljanja ima ključnu ulogu.
- Najdosljedniji nalaz je da je debljanje u mlađoj dobi povezano s većim rizikom od prerane smrti - rekla je.
Kod odraslih je prekomjerna tjelesna težina ili pretilost povezana s nizom bolesti koje skraćuju život, poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i najmanje 13 vrsta raka. Pretilost također povećava smrtnost od svih uzroka te pogoršava ishode bolesti poput COVID-19.
Jedno moguće objašnjenje jest da su osobe koje ranije razviju pretilost dulje izložene biološkim učincima viška tjelesne težine. Međutim, obrazac nije bio isti za sve bolesti. Kod žena je rizik od raka bio sličan bez obzira na to kada je došlo do debljanja, što sugerira da su uključeni i drugi biološki mehanizmi.
Druga autorica rada, dr. Huyen Le, navodi da hormonalne promjene, poput onih povezanih s menopauzom, mogu biti jedan od mogućih čimbenika.
Istraživači naglašavaju da rezultati prikazuju opće obrasce, a ne točan individualni rizik.
Povećanje rizika od 70 posto ne znači da će većina ljudi prerano umrijeti, već da postoji veći rizik na razini populacije.
Zaključuju da rezultati dodatno potvrđuju postojanje pretile društvene sredine koja potiče debljanje te naglašavaju važnost prevencije pretilosti u ranijoj životnoj dobi.
24sata © 2026
