Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Javnost je uglavnom poznaje s izbora ljepote i društvenih mreža, no ovoga puta Laura Gnjatović pojavila se u potpuno drukčijem izdanju – u radnoj odjeći i na svom radnom mjestu. U videu koji donosimo govori o tome kako prepoznati toplinski udar i zašto je važno reagirati na vrijeme
Na modnim pistama i izborima ljepote nosi krunu, a u svakodnevnom životu - medicinsku uniformu. Laura Gnjatović, Miss Hrvatske 2025., javnosti je najpoznatija po uspjesima na izborima ljepote, no iza titule krije se i poziv koji zahtijeva znanje, odgovornost i brzu reakciju.
Ovoga puta Laura je stala pred kameru na svom radnom mjestu u hitnoj pomoći. U videu koji donosimo govori o toplinskom udaru, objašnjava kako prepoznati prve simptome tijekom velikih vrućina te dijeli savjete kako se zaštititi. Posebno naglašava zašto je pravodobno reagiranje presudno za sprječavanje ozbiljnih zdravstvenih posljedica.
POGLEDAJ VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Laura je i ranije isticala kako joj je rad u zdravstvu iznimno važan te da joj je pomaganje ljudima veliki motiv u svakodnevnom životu. Laura je ranije govorila i o predrasudama s kojima se susreću djevojke koje sudjeluju na izborima ljepote. Smatra da se nositeljice takvih titula često nepravedno svodi isključivo na njihov izgled, iako se iza krune nerijetko kriju obrazovane, uspješne i ambiciozne žene različitih profesija. Ističe kako je upravo karakter, predan rad i osobne vrijednosti ono što u konačnici određuje čovjeka, a ne fizički izgled.
U nastavku doznajte kako primjeniti prvu pomoć osobama u nesreći.
Prvi korak: Prije nego što počnete pružanje prve pomoći, prvo osigurajte mjesto nesreće, odnosno čovjeka kojem je potrebna pomoć zaštitite od novih stradanja. Potom nazovite Hitnu pomoć ili zamolite nekoga u blizini da to odmah učini.
Broj koji treba zvati za hitne slučajeve je 112, a za Hitnu medicinsku pomoć 194, no najčešće je dovoljno nazvati i 112 pa će aktivirati sve potrebne službe (možda i vatrogasce, policiju – po potrebi).
Prilikom poziva Hitnoj pomoći potrebno je:
- predstaviti se i napomenuti da pružate prvu pomoć na mjestu nesreće ili da postoji netko tko to radi pored vas
- dati dispečeru broj telefona s kojeg zovete, na koji će mu se netko moći javiti ako budu potrebne dodatne upute da medicinska ekipa dođe do mjesta nesreće
- reći operateru gdje se nesreća dogodila (točnu adresu ili što detaljnije podatke o mjestu događaja)
- navesti što se dogodilo (opisati vrstu i težinu nesreće) i o kakvim se ozljedama radi te dati informacije o spolu i približnoj starosti ozlijeđenih
- odgovoriti na daljnja pitanja te saslušati upute operatera
Ako iz nekog razloga dolazak Hitne pomoći nije moguć u kratkom roku, provjerite možete li organizirati brzi prijevoz unesrećenog do najbliže zdravstvene ustanove.
Također, ako niste sigurni kako pristupiti unesrećenoj osobi zbog sumnje u određene ozljede, pitajte sugovornika na 112 što trebate i smijete učiniti.
Drugi korak: Provjerite stanje unesrećenog: Ako naiđete na čovjeka koji nepomično leži ili se iznenada srušio na tlo, ili osobu koja leži nedaleko od mjesta nesreće, najprije provjerite je li pri svijesti, savjetuju na stranicama Zavoda za hitnu medicinsku pomoć. Uhvatite je za ramena i lagano protresite te uputite nekoliko pitanja, primjerice: "Čujete li me? Možete li mi odgovoriti?". Ako nema odgovora, osoba je bez svijesti i svi daljnji postupci moraju se provoditi brzo i bez odlaganja. Primijenite "ABC postupak".
Treći korak: ABC - postupak oživljavanja
"ABC" je kratica stvorena radi lakšeg pamćenja redoslijeda mjera koje provodimo kod onesviještene osobe:
A - airway (dišni put) - otvaranje dišnog puta
B - breathing (disanje) - provjera disanja
C - circulation (krvotok) - masaža srca i umjetno disanje
A - Otvaranje dišnih putova
Okrenite onesviještenog na leđa i zabacite mu glavu podižući bradu prstima jedne ruke, dok drugom rukom pritišćete čelo. Usta moraju biti otvorena. Ovim postupkom korijen jezika se odmiče od stražnje stijenke ždrijela kako bi se osigurala prohodnost dišnog puta.
Ponekad ćete morati odstraniti iz usta zubnu protezu ili sadržaj koji je čovjek povratio. To ćete najlakše učiniti prstom umotanim u maramicu ili gazu. Ne zanemarujte to, jer ako to ne učinite, čovjek možda neće moći prodisati.
B - Provjera disanja
Da biste provjerili diše li čovjek, nekad se preporučivalo da spustite uho do njegovih usta kako biste osjetili dah na obrazu. Možete i samo promatrati prsni koš čovjeka pa na temelju toga pomiče li se u ritmu disanja ili ne zaključiti diše li. Dakle, osluškujte zvukove disanja i promatrajte dišne pokrete na prsima i trbuhu onesviještenog.
Provjera disanja smije trajati do deset sekundi. Imajte na umu da se povremeni kratkotrajni udasi ne smatraju normalnim disanjem te da tad treba postupiti kao da disanja nema.
Ako onesviješteni normalno diše, okrenite ga u bočni položaj i provjerite dolazi li Hitna medicinska pomoć. Povremeno kontrolirajte disanje. Ako onesviješteni ne diše, počnite postupak oživljavanja.
C - Postupak oživljavanja:
Oživljavanje počinjemo masažom srca. Ovaj postupak nosi rizik od prijeloma rebara i ozljede unutrašnjih organa, pa ga smijemo provoditi samo kad je zaista potreban.
Čovjek kojem pružate prvu pomoć mora ležati na tvrdoj podlozi. Stavite korijen dlana na sredinu njegova prsnoga koša. Drugi dlan položite preko prvog. Prsti mogu biti isprepleteni ili ispruženi, ali ne smiju dodirivati stijenku prsnoga koša. Laktovi spasioca moraju biti ispruženi, a ramena iznad mjesta pritiska. Pritisak treba biti brz i kratkotrajan, jačine prilagođene dobi i konstituciji bolesnika. Kod odrasle osobe prsna kost mora se udubiti za 4-5 centimetara.
Nakon potiska popustite pritisak kako bi se prsni koš vratio u prvobitni oblik.
Pri masiranju srca ne biste smjeli odvajati dlanove od stijenke prsnoga koša. Naime, tijekom cijelog ciklusa pritiskanja i popuštanja laktovi spasioca trebaju biti ispruženi, a dlanovi u kontaktu s prsnim košem. Masaža se izvodi brzinom od oko 100 pritisaka u minuti (pet pritisaka u tri sekunde). Nakon 30 pritisaka prijeđite na umjetno disanje.
Spasilac klekne sa strane čovjeka i treba mu zabaciti glavu. Jednom rukom podignete bradu i održavate usta otvorenima, a drugom prstima držite zatvorene nosnice čovjeka i održavate glavu u zabačenom položaju. Duboko udahnite, svojim ustima obuhvatite usta ozlijeđenog i upuhnite zrak. To bi upuhivanje trebalo trajati jednu sekundu i biti ravnomjerno.
Tijekom upuhivanja pratite pokrete prsnoga koša čovjeka kojem pružate pomoć pa tome prilagođavajte obujam zraka koji upuhujete. Taj obujam treba biti toliki da odiže prsni koš kao pri spontanom disanju.
Ako čovjek osjeća bol ili pritisak u prsima, možete posumnjati u infarkt, pogotovo ako i inače ima problema sa srcem. Nema znakova koji bi jednoznačno upućivali na srčani udar, no ovo su najčešći simptomi koji mogu biti znak infarkta: Bol u prsištu (pritisak ili stezanje, bol koja se širi u lijevo rame, ruku, vrat, čeljust), blijeda i znojem orošena koža te mučnina i povraćanje. Ne moraju biti prisutni svi simptomi, a treba imati na umu da se isti simptomi mogu javiti i kod drugih stanja.
Ako sumnjate na srčani udar, stavite čovjeka u polusjedeći položaj i osigurajte da miruje. Ne dozvolite mu hodanje ili naprezanje. Usitnite tabletu Aspirina ili Andola od 300 mg i dajte čovjeku s malo vode. Osobe koje boluju od angine pektoris trebaju uzeti i svoju uobičajenu terapiju - nitroglicerin (Angised) ili Tinidil pod jezik.
Ako bolesnik izgubi svijest, provjerite disanje i krvotok i po potrebi počnite mjere oživljavanja.
Glavobolja, vrtoglavica i oduzetost jedne strane tijela često su simptomi moždanog udara. Jedan od prvih znakova moždanog udara je slabost ili oduzetost lijeve ili desne polovice tijela. Zbog toga čovjek se obično ruši na zemlju. Otežan je ili onemogućen govor. Bolesnik otežano izgovara riječi ili uopće ne može govoriti. Opet, ne moraju biti prisutni svi simptomi i mogu se javiti i samo u blagom obliku. Moguće je da se spusti jedan kut usana, pa će usta djelovati iskrivljeno. Čovjek obično ne može gutati. Moguće je da se jave jaka glavobolja, vrtoglavica, poremećaj ravnoteže te povraćanje, kao i nekontrolirano mokrenje i stolica. Također može doći do gubitka svijesti.
Ako sumnjate da je čovjek doživio moždani udar, stavite ga u ležeći položaj s lagano uzdignutom glavom i ramenima. Ako počne povraćati, okrenite ga na bok da omogućite istjecanje povraćenog sadržaja iz usta. Pozovite Hitnu pomoć.
Ako je bolesnik bez svijesti, okrenite ga u bočni položaj. Provjeravajte disanje i, ako zatreba, počnite mjere oživljavanja.
U slučaju da ozlijeđena osoba jako krvari, krvarenje treba usporiti stavljanjem kompresa na ozljedu uz lagani pritisak. Ako nemate pri ruci pribor za prvu pomoć, koristite čistu tkaninu. Komprese treba učvrstiti zavojem, šalom ili kakvim drugim materijalom koji je pri ruci, dok ne stigne Hitna pomoć.
Ako je rana na ruci ili nozi, podignite ih podmetanjem jastuka ili torbe te zadržite u povišenom položaju. Ako je u ranu zabodeno strano tijelo (nož, drvo, strijela), ne smijete ga vaditi. Krvarenje ćete zaustaviti pritiskom na rubove rane oko stranog tijela, ističe se u uputama Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije.
Ako nemate pri ruci svu opremu za zavijanje rana, možete se poslužiti i čistom tkaninom. Na ranu stavite sterilnu gazu. Na gazu stavite zamotuljak zavoja ili tkanine, točno iznad mjesta krvarenja. Može poslužiti i komadić drva ili kamen. Kružnim zavojem čvrsto stegnite zamotuljak. Čvor napravite iznad zamotuljka. Ozlijeđenu ruku ili nogu treba držati u povišenom položaju.
Ozlijeđenu osobu najbolje je ne pomicati ako to nije potrebno, osim ako postoji opasnost od dodatnog ugrožavanja života. U većini slučajeva dovoljno je osigurati osobu da se ne pomakne te pokriti da bi se održala temperatura do dolaska liječnika.
Prijelomi, opekline i trovanje
Kod prijeloma je najvažnije mirovanje i imobilizacija, nikad nemojte sami namještati ili pomicati kost. U slučaju zatvorenog prijeloma dovoljno je imobilizirati slomljenu kost tako da osigurate da se ne možete pomicati - poduprite ozlijeđeni dio tijela rukama u zatečenom položaju ili imobilizirajte udlagom (daska, čvršći karton i slično) koja hvata zglob iznad i ispod prijeloma. Na mjesto prijeloma stavite hladan oblog ili led zamotan u tkaninu da se ublaži oteklina.
Kod otvorenog prijeloma preko rane stavite sterilnu gazu ili čistu tkaninu i pritisnite kako biste zaustavili krvarenje. Učvrstite gazu sterilnim zavojem, ali pazite da ne pritišćete izravno na izbočeni dio kosti.
U slučaju opeklina najvažnije je što prije ohladiti opečeno mjesto (primjerice, staviti pod mlaz hladne vode). Ne dirajte mjesta kod kojih je opeklina prodrla kroz kožu i ne skidajte komadiće tkanine koji se drže za kožu.
U slučaju sumnje na trovanje posebno to naglasite operateru Hitne pomoći i zatražite savjet telefonom.
Kada osoba dođe k svijesti, najvažnije je spriječiti mogućnost gušenja zbog povraćanja ili vraćanja jezika prema unutra. Kad god je to moguće, okrenite unesrećenog u bočni položaj, tako da leži na prsima, na jednom boku, s glavom postrance, te donjom rukom pruženom duž tijela, a drugom rukom savinutom u laktu, sa šakom koju treba položiti blizu lica. Donja noga je ispružena, a gornja savinuta sa stopalom ispred koljena donje noge.
Jedva ste dočekali vrijeme godišnjeg, spakirali sebe i klince i krenuli na put, u malo mjesto u kojem vas očekuje skupo plaćeni apartman? Prema Murphyjevu zakonu, sve su šanse da ćete se u subotu navečer raspakirati i osjetiti zubobolju koja vam cijelu noć neće dati mira, ili će klincima skočiti temperatura, kao prvi znak ljetne viroze. Da ne biste već prvu nedjelju na odmoru proveli istražujući ima li negdje dežurna ljekarna, za put treba pripremiti i priručnu putnu ljekarnu, sa sitnicama koje uvijek mogu dobro doći.
Ako nemate originalnu kutiju prve pomoći, nabavite torbicu koja ima dobru termoregulaciju, pa lijekove ne morate držati u hladnjaku (to se odnosi i na inzulin koji ćete potrošiti u tri do četiri dana), već ih je dovoljno pospremiti na suho i hladno mjesto. Izaberite torbicu s gelom koji se može rashladiti i umetnuti, a to je posebno korisno u automobilu. I nikako je ne ostavljajte dulje u parkiranom automobilu.
U putnoj ljekarni svakako bi se trebali naći rehidracijska otopina (korisna za slučaj proljeva ili povraćanja, kao i kod dehidracije zbog toplinskog udara) te lijekovi za zaustavljanje proljeva i povraćanja. Uz njih, ne zaboravite toplomjer i pribor za zbrinjavanje malih rana i posjeklina. Dobro je imati i pincetu, koja može poslužiti za čišćenje manjih rana ili zaostalih bodlji ježinaca, kao i lijekove za snižavanje temperature te one protiv bolova.
Dobar izbor su lijekovi na bazi paracetamola, kao i nesteroidni protuupalni lijekovi, koji će djelovati protiv bolova i upale. Ljeti su česti ubodi insekata, pa svakako ponesite mast koja ublažava svrbež i upalu, a ako imate problema s alergijskom reakcijom na ubode, dobro je imati i antihistaminike. Ne zaboravite ponijeti i redovnu terapiju: Lijekove za tlak, protiv masnoće u krvi, lijekove za srce i druge koje redovito koristite.
U torbici bi se trebao naći i sprej za dezinfekciju, flasteri u nekoliko veličina, sterilne komprese i elastični zavoj te ljepljiva traka kojom ćete ih pričvrstiti, što će dobro doći za zbrinjavanje manjih rana.
Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature - toplinskog vala. Kod toplinskog udara osoba se može prestati znojiti unatoč visokoj tjelesnoj temperaturi, koja može premašiti 40 °C. Mogu se javiti smetenost, gubitak svijesti, a stanje može biti životno ugrožavajuće.
Ako sumnjate na toplinski udar, osobu odmah sklonite s direktnog sunca i premjestite je u hladniji ili klimatizirani prostor. Počnite s hlađenjem tijela tako da je polijevate hladnom (ne ledenom) vodom i osigurate strujanje zraka pomoću lepeze ili ventilatora. Stavite hladne obloge na ključna mjesta poput glave, vrata, pazuha i prepona.
Ako je osoba pri svijesti, dajte joj da pije vodu u malim gutljajima. Nemojte davati velike količine odjednom niti napitke s kofeinom ili alkoholom.
Postavite je u polusjedeći položaj. A ako izgubi svijest, okrenite je u bočni položaj.
Pozovite hitnu pomoć ako se stanje ne poboljšava, ako je osoba zbunjena, povraća ili izgubi svijest.
Ako ste na morskog ježa stali vi ili netko od vaših bližnjih, važno je znati korake koji će pomoći. Za početak, ne pokušavajte odmah na silu čupati bodlje, lako pucaju i mogu se dublje zabiti.
Potopite stopalo u toplu slanu vodu jer toplina pomaže omekšavanju kože. Pincetom ili sterilnom iglom pažljivo uklonite vidljive bodlje. Zatim ranu isperite i dezinficirajte antiseptikom.
Ako bodlje ostanu duboko, tijelo će ih obično s vremenom izbaciti, ali ako se pojavi jača bol, oteklina ili znakovi infekcije, potražite liječnika.
Meduze u Jadranu nisu previše opasne, ali njihov dodir može izazvati peckanje, crvenilo i plikove.
Kod opekline odmah izađite iz mora. Ne trljajte opečeno mjesto jer se žarnice mogu dodatno aktivirati. Isperite kožu morskom vodom, nikako slatkom.
Ako imate, nanesite ocat (osim ako se radi o vrstama na koje ocat ne djeluje, kod nas uglavnom pomaže). Stavite hladni oblog (ne led direktno na kožu). Ako se jave jača oteklina, otežano disanje ili osip po cijelom tijelu, odmah liječniku!
24sata © 2026
