Iako ga često u kratkom roku odlažemo, plastični otpad u okolišu traje stotinama godina i zagađuje mora diljem svijeta, predstavljajući prijetnju životinjama i doprinoseći klimatskim promjenama svojom razgradnjom
PLAN ZA UKLANJANJE PLASTIKE
Roboti morski 'grabežljivci' i kompleti alata mobiliziraju se kako bi uklonili morski otpad
Stvar je u razmjerima - problem je globalan. Možete biti sigurni da ćete komadiće plastike pronaći na svakoj plaži po kojoj prošetate, rekao je James Comerford, viši istraživač na području materijala i nanotehnologije pri SINTEF-u, neovisnoj istraživačkoj organizaciji u Oslu u Norveškoj.
POGLEDAJTE VIDEO: Morske životinje i plastika
Pokretanje videa...
VIDEO
Procjenjuje se da plastika čini 85 posto otpada u moru, dok 11 milijuna metričkih tona svake godine uđe u oceane, a taj će se obujam potencijalno utrostručiti do 2040. Neki predviđaju da će po težini u morima biti više plastike no ribe do 2050. godine.
S obzirom na te alarmantne izglede, potrebni su inovativni pristupi za uhvatiti se u koštac s tim problemom. Upravo na to cilja misija EU-a 'Obnovite naše oceane i vode do 2030.', čija je ambicija smanjiti plastični otpad u moru za najmanje 50 posto, smanjiti otpuštanje mikroplastike u okoliš za 30 posto te prepoloviti gubitak hranjivih tvari kao i upotrebu kemijskih pesticida.
Da bi se smanjilo zagađenje, Misija uspostavlja 'svjetionik' u Sredozemnom moru koji će djelovati kao središnjica koja će razvijati, demonstrirati i postavljati rješenja diljem svijeta uključujući u projekt sve relevantne sudionike. Njegova uloga je povezati i strukturirati aktivnosti, dijeliti i unaprjeđivati rješenja te mobilizirati relevantne čimbenike.
Prvotni fokus je na zagađenju plastikom. Projektima poput In-No-Plastic i AQUA-LIT istražuju se načini smanjenja doprinosa ljudi i pomorskih grana industrije zagađenju plastikom, dok se u sklopu projekta Maelstrom proučava distribucija morskog otpada te traže najbolji načini njegova uklanjanja s morskog dna i iz mora. Također, istražuju se ekonomski održivi načini oporabe i recikliranja plastičnog otpada iz mora poput kružnog dizajna ribolovne opreme.
U sklopu dalekosežnog projekta In-No-Plastic, koji predvodi Comerford kao koordinator projekta, razvija se niz tehnologija koje se bave ne samo lako uočljivim, velikim komadima plastike – ili makroplastikom – nego i podmuklom prijetnjom sićušnih komada mikroplastike manjih od 5 milimetara pa čak i još manjom nanoplastikom.
- Za čišćenje makroplastike bit će potrebne drugačije tehnologije čišćenja no za mikroplastiku pa razmatramo cijeli spektar - priča Comerford.
Nekoliko zasebnih tehnologija koje se trenutačno razvijaju mogu se upotrijebiti u paru kako bi se očistilo more. Nekoliko njih pomažu u čišćenju mikroplastike tako što je skupljaju u veće nakupine kojima je jednostavnije rukovati; jedna se koristi biorazgradivim kemijskim tvarima koje se nazivaju flokulanti i koje uzrokuju koaguliranje čestica, dok druga - pod nazivom SepaRaptor - upotrebljava ultrazvučne valove koji guraju čestice u nakupine.
Njih se može kombinirati s drugom tehnologijom koja upotrebljava sito za prosijavanje plastičnog otpada.
Kad je u pitanju makroplastika, tu je SEEker, robot za prikupljanje plastičnog otpada s četiri kotača kojega s pomoću umjetne inteligencije obučavaju da prepozna i sakuplja otpad s plaža te ga stavlja u koš koji nosi na leđima. Taj će robot također imati stanicu za punjenje u blizini plaže, gdje će moći odložiti otpad i napuniti se.
- Bit će u potpunosti autonoman. S obzirom na to da se radi o tolikim količinama otpada i da je on posvuda, potrebno je nešto što će biti usmjereno na njega cijelo vrijeme. Oslanjanje isključivo na ljudski utjecaj doista oduzima mnogo vremena - kaže Comerford.
Mobilna aplikacija
Još jedna tehnologija, koja uključuje osobine koje bi mogle biti ključne za borbu protiv plastičnog zagađenja gledajući dugoročno, aplikacija je za pametne telefone. Njome se potiču dragovoljci da prikupljaju otpad i bilježe podatke o svojim aktivnostima, upotrebljavajući 'društvene nagrade' u suradnji s lokalnim gospodarstvenicima - primjerice, popuste na pizzu ili teretanu.
Međutim, aplikacija će također na kraju pomoći pri praćenju količina plastičnog otpada koji je prikupljen, recikliran i upotrijebljen u proizvodima, omogućujući nam bolji uvid u to koliko učinkovito funkcionira kružno gospodarstvo.
Iako je ta funkcionalnost još u fazi razvoja, Comerford je objasnio da će se zasnivati na upotrebi fotografija i GPS podataka o prikupljenom otpadu, kao i na blockchain tehnologiji – koja može omogućiti bolje praćenje sastojaka robe pohranjujući podatke o kretanju materijala u opskrbnom lancu.
- Toliko ljudi govori da u proizvode uključuju reciklirane materijale. Ako doista želimo učiniti nešto drugačije i preokrenuti cijelu stvar, to mora postati mjerljivo - kaže Comerford.
No, osim čisto tehnološkog aspekta, ključno je da javnost prihvati rješenja problema plastičnog otpada. Partneri u In-No-Plastic, poput neprofitne organizacije Venice Lagoon Plastic Free (VLPF), također provode inicijative čišćenja uz potporu mobilne aplikacije i mjereći stavove javnosti s obzirom na zagađenje plastikom.
Izvršni direktor organizacije Davide Poletto kaže da je Venecija idealno mjesto za provođenje inicijativa za borbu protiv plastičnog zagađenja, jer je riječ o lokaciji sa zatvorenom vodenom površinom te intenzivnim pomorskim prometom, akvakulturom, ribolovnom aktivnošću i turizmom.
- Venecijanska laguna najveće je močvarno područje u mediteranskom bazenu i mjesto s UNESCO-va popisa svjetske baštine te izniman laboratorij u kojem možemo raditi jer se susrećemo s nizom različitih problema - kaže.
Također ističe da je pandemija pružila 'jedinstvenu priliku' da se analizira koliko točno pretjerani turizam doprinosi zagađenju, uključujući i zagađenje plastikom, te koliki je kapacitet oporavka lokalnog ekosustava. Poletto citira studiju koja pokazuje da 17 od 40 kemijskih zagađivala ranije pronađenih u venecijanskoj laguni više nije bilo moguće detektirati nakon zatvaranja početkom 2020., dok je prisutnost brojnih drugih bila značajno niža.
Poticanje osviještenosti
Čini se da nedavni događaji u sklopu programa In-No-Plastic daju nadu u rastuću javnu svijest i porast interesa za uključivanjem. U jednom organiziranom čišćenju održanom u Veneciji 2021. 130 ljudi skupilo je tri tone otpada, uključujući više od 1.500 kilograma plastike.
Poletto također navodi brojke iz studije o osviještenosti koju je njegov tim proveo na više od 1.500 ljudi u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Hrvatskoj, koji su većinom izvan povezanih poslovnih sektora. Više od 85 posto ispitanika iz svake zemlje reklo je da im je pridruživanje organiziranom čišćenju pomoglo da bolje razumiju ozbiljnost zagađenja mora plastikom, dok je gotovo 95 posto njih mikroplastiku prepoznalo kao još veći problem od makroplastike - što govori da je razumijevanje opasnosti od nevidljivih fragmenata sada vrlo rašireno.
Poletto ukazuje na sve veću prisutnost u vijestima i društvenim medijima, kao i na iskustvo iz prve ruke.
- Zanimljivo je vidjeti kako ljudi shvaćaju sve to. A ne govorimo o stručnjacima - rekao je.
No, osim poticanja interesa javnosti, kaže da je potrebno više znanja o izvorima zagađenja plastikom kako bi se moglo bolje savjetovati donositelje odluka kako se nositi s njime. Koristeći se drugom aplikacijom koja pomaže u identifikaciji otpada na plažama u sklopu projekta Maelstrom, VLPF je otkrio da na nekim plažama na obližnjim otocima poput Pellestrine i do 40 % plastike dolazi od ribolovne opreme – većinom mreža za dagnje.
Važno je pokazati, primjerice, da velik udio plastike u tim područjima dolazi izravno u more, a ne potječe iz rijeka, kaže Poletto.
- A tu su i dokazi za javnu upravu koji govore da je na određenim lokacijama potrebno učiniti više - kaže.
Izazov akvakulture
Oprema je veliko pitanje i u akvakulturi, u kojoj također postoji hitna potreba za rješavanjem problema zagađenja plastikom s obzirom na to da je riječ o najbrže rastućem prehrambenom sektoru svijeta. Procjenjuje se da se na akvakulturu odnosi više od pola globalne potrošnje ribe, a taj bi iznos mogao premašiti 60 posto u sljedećem desetljeću.
No, Mariana Mata Lara, voditeljica projekta u organizaciji Geonardo koja se bavi okolišnom tehnologijom, kaže da je potrebno mnogo opsežnije znanje o tome kako se boriti protiv zagađenja plastikom iz tog sektora, uzrokovanog predmetima poput kaveza, užadi, mreža i plutača.
Također je rekla da moramo razdvojiti podatke o zagađenju uzrokovanom akvakulturom, odnosno uzgojem morskih proizvoda od zagađenja uzrokovanog tradicionalnim ribarstvom koje se zasniva na ulovu divlje ribe.
- Zapravo, ne znamo točne količine plastike koja dolazi iz tog sektora - dodala je Lara.
Imajući to na umu, projektom kojem je ona bila na čelu nazvanim AQUA-LIT nastojala se stvoriti baza znanja o plastici i drugom morskom otpadu prije no što problem postane prevelik uslijed snažnog rasta tog sektora.
- Kod velikog broja stvari do rješenja dođemo već kad problem postoji. Ideja projekta AQUA-LIT bila je da radimo paralelno i počnemo rješavati ovo dok raste te da kasnije ne moramo iznalaziti rješenja za nešto što smo učinili u prošlosti - kaže Lara.
AQUA-LIT postigao je to razvojem niza mjera za praćenje i sprječavanje stvaranja otpada u moru u tom sektoru, kao i za uklanjanje i recikliranje otpada.
Tim je prikupio informacije surađujući s istraživačkim institutima, organizacijama i ljudima koji se bave akvakulturom na Sredozemnom, Sjevernom i Baltičkom moru. Aktivnosti su uključivale interaktivne radionice 'Learning Lab' u sklopu kojih se diskutiralo o pitanjima otpada u moru, razmjenjivalo znanja i ideje.
Više od 400 ideja i rješenja
Okvir alata koji je nastao kao rezultat sadrži niz mjera posloženih po temama, uključujući različite morske bazene, tipove akvakulture i stupnjeve uklanjanja i recikliranja, kao i preporuke o politikama.
- U okviru alata dali smo više od 400 ideja i rješenja - kaže Lara.
U sklopu svog rada sudionici projekta AQUA-LIT izradili su detaljan inventorij 65 izvora otpada koji stvara akvakultura, bazu podataka o tome kako se europske luke nose s otpadom te regionalne mape s postocima otpada vezanog uz akvakulturu u morskim bazenima koji su bili fokus njihova rada.
Lara dodaje da se mnoge od tih ideja mogu primijeniti ili proširiti na druga područja.
- Htjeli smo da te informacije budu korisne i za druge, a ne samo za ta tri morska bazena u kojima smo radili pa smo izradili akcijske planove za prijenos znanja u druge regije - rekla je.
Za primjer Lara je opisala kako se tim resursima koristila inicijativa Global Ghost Gear, savez kojim su bili obuhvaćeni ribarska industrija, privatni sektor, korporacije, nevladine udruge, akademske ustanove i vlade, a koji se usredotočio na rješavanje problema izgubljene i napuštene ribolovne opreme.
- U sklopu inicijative Global Ghost Gear razvijen je okvir najboljih praksi za upravljanje opremom za akvakulturu, a za njegovu izradu upotrijebili su četiri naša izvješća, naš pomorski inventorij i naš okvir alata - govori Lara.
Uz odjeljak u okviru alata namijenjen tome da ljudi daju svoje ideje, ona se nada da će okvir narasti i da će baza znanja naposljetku dovesti do praktičnijih rješenja.
- Osnovna je ideja da je on namijenjen svima i da ga svi dopunjuju - govori ona.
Lara kaže da je obećavajuće što je AQUA-LIT pozvan na prezentacije na događanjima na lokacijama poput Crnog mora i pred latinoameričkom publikom, što odražava značajnu potrebu za takvom vrstom informacija i njegovu važnost od raširenog značaja.
- Mislim da je vrijednost projekta AQUA-LIT u tome što smo napravili taj prvi korak - kaže.
S obzirom na to da se In-No-Plastic također nada uspostaviti temelje kojima će se potaknuti rješenja za morski otpad, problem plastike i drugog otpada napast će se s više strana.
To će također zahtijevati obimne društvene strategije za borbu protiv otpada. Potreban nam je holistički pristup. Morate promatrati sve što se trenutačno nalazi u okolišu, no također možemo biti barem malo pametniji u vezi s našim proizvodima po pitanju održivosti i opcija za njihovo zbrinjavanje - kaže Comerford.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
