U svijetu u kojem dominiraju brza rješenja za mršavljenje i farmaceutski pripravci, znanstvenici su otkrili jednostavniji, jeftiniji i daleko ugodniji način za poticanje zdravijih prehrambenih navika
Lifestyle
Komentari 0
U svijetu u kojem dominiraju brza rješenja za mršavljenje i farmaceutski pripravci, znanstvenici su otkrili jednostavniji, jeftiniji i daleko ugodniji način za poticanje zdravijih prehrambenih navika
Rješenje se ne krije u skupim tretmanima ili rigoroznim dijetama, već u nečemu što većina nas svakodnevno koristi - glazbenoj playlisti. Istraživanja pokazuju da prava melodija u pravo vrijeme može biti iznenađujuće moćan saveznik u borbi protiv žudnje za slatkišima i nezdravom hranom, piše Daily Mail.
POGLEDAJ VIDEO: 3D Printer
Pokretanje videa...
00:54
Nova saznanja upućuju na to da omiljena pjesma puštena tijekom obroka može značajno smanjiti želju za masnom i slatkom hranom, dok glazba koju ne volimo ima potpuno suprotan učinak, potičući nas da posegnemo za nezdravim grickalicama.
Ključ razumijevanja ove veze leži u dopaminu, neurotransmiteru koji igra središnju ulogu u sustavu nagrađivanja u mozgu. I konzumacija slatke hrane i slušanje glazbe u kojoj uživamo potiču oslobađanje dopamina, stvarajući osjećaj ugode i zadovoljstva. Zbog toga glazba može poslužiti kao zdrava alternativa za postizanje onog 'dopaminskog fiksa' koji često tražimo u čokoladi ili kolačima, ali bez unosa suvišnih kalorija. Farmakološka studija objavljena u časopisu 'PNAS' potvrdila je da dopamin uzročno posreduje u osjećaju ugode izazvanom glazbom, pokazujući da se ne radi samo o slučajnoj korelaciji.
Tu neurološku vezu u praksi je potvrdilo istraživanje Sveučilišta u Grazu u Austriji. U studiji je sudjelovalo 106 ispitanika čiji su pokreti očiju praćeni dok su promatrali stol pun slatkiša i grožđa. Rezultati su bili nedvosmisleni: oni koji su slušali svoje omiljene pjesme češće su birali zdraviju opciju, grožđe. S druge strane, ispitanici prisiljeni slušati glazbu koju ne podnose pokazivali su znatno veći interes za slatkišima. Istraživači su zaključili da glazba izravno utječe na raspoloženje, a raspoloženje, zauzvrat, snažno oblikuje naše prehrambene odluke.
Emocionalno prejedanje, odnosno posezanje za hranom kao odgovor na stres, tugu ili dosadu, dobro je poznat fenomen. Upravo tu glazba pokazuje svoju snagu kao regulator emocija. Istraživači sa sveučilišta De Montfort i Lincoln testirali su 360 žena, prvo ih potičući da se prisjete tužnih uspomena, a zatim im puštajući glazbu ili ih ostavljajući u tišini. Oni koji su jeli u tišini pojeli su više od osam grama grickalica, dok su oni koji su slušali utješnu ili pozitivnu glazbu pojeli gotovo upola manje - između četiri i pet grama. Slušanje omiljene glazbe izazivalo je osjećaje radosti i uzbuđenja, dok je neželjena glazba poticala napetost, dosadu i nezadovoljstvo, što se izravno odrazilo i na percepciju hrane. Sudionici su hranu doživljavali manje ugodnom i osjećali su se gladnijima nakon obroka pojedenog uz glazbu koju ne vole.
Osim emocionalnog utjecaja, važan je i tempo glazbe. Istraživanja, uključujući i ona sa Sveučilišta Johns Hopkins, pokazuju da glazba sporijeg tempa prirodno produljuje trajanje obroka. Slično je potvrđeno i u studiji sa Sveučilišta u Aucklandu, gdje su sudionici koji su slušali glazbu koju vole jeli značajno dulje. Sporije jedenje daje mozgu dovoljno vremena da registrira signale sitosti koje šalju hormoni poput leptina, čime se smanjuje vjerojatnost prejedanja i potreba za desertom. Glazba tako potiče 'svjesno jedenje' - praksu obraćanja pozornosti na hranu i signale tijela.
Stručnjaci poput profesora Charlesa Spencea s Oxforda istražuju i fenomen 'zvučnih začina', gdje određene frekvencije mogu promijeniti našu percepciju okusa. Dokazano je da visoki tonovi i melodična glazba mogu pojačati osjet slatkoće u hrani. To otvara mogućnost da bi se u budućnosti dodani šećer u proizvodima mogao smanjiti, a doživljaj slatkoće nadomjestiti pažljivo odabranom 'slatkom glazbom'.
Uz to, slušanje omiljenih pjesama dokazano smanjuje razinu kortizola, hormona stresa, koji je izravno povezan s pojačanom žudnjom za visokokaloričnom 'utješnom hranom'. Smanjenjem stresa, glazba djeluje preventivno, uklanjajući jedan od glavnih okidača za nezdrave prehrambene odabire. Umjesto da se borite sa željom za slatkim kad se ona pojavi, puštanje omiljene playliste može spriječiti da se ta žudnja uopće razvije.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+