Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U ranim jutarnjim satima 28. kolovoza 2026. godine, Hrvatska će svjedočiti najdubljoj djelomičnoj pomrčini Mjeseca koja će biti vidljiva s naših prostora do kraja 2028. godine
U ranim jutarnjim satima u petak, 28. kolovoza 2026. godine, zaljubljenici u astronomiju i noćno nebo imat će jedinstvenu priliku svjedočiti iznimno atraktivnom nebeskom događaju. Hrvatsku očekuje najdublja djelomična pomrčina Mjeseca vidljiva s naših prostora sve do kraja 2028. godine. Iako tehnički neće biti potpuna, Zemljina će sjena prekriti više od 96 posto Mjesečevog diska, stvarajući prizor koji će biti gotovo nemoguće razlikovati od potpune pomrčine i nudeći dramatičan pogled na takozvani "krvavi Mjesec".
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Događaj će biti vidljiv iz cijele Hrvatske, no ključni uvjet za uspješno promatranje bit će lokacija. Potrebno je pronaći mjesto s čistim i potpuno otvorenim pogledom prema zapadnom i jugozapadnom obzoru. Budući da će se Mjesec tijekom vrhunca pomrčine nalaziti vrlo nisko nad horizontom, svaka prepreka poput brda, zgrada ili čak višeg drveća mogla bi zakloniti pogled na ovaj rijetki spektakl.
Pomrčina započinje ulaskom Mjeseca u Zemljinu polusjenu (penumbru) u 3:23 ujutro, no ta je faza suptilna i teško uočljiva golim okom. Prava predstava počinje u 4:33, kada Mjesec ulazi u tamni, središnji dio Zemljine sjene (umbru). Od tog trenutka, tamni "zalogaj" na Mjesečevom disku postajat će sve veći.
Vrhunac ili maksimum pomrčine dogodit će se u 6:12, kada će čak 96,3 posto Mjeseca biti uronjeno u sjenu. Nažalost, zbog svitanja i zalaska Mjeseca, iz Hrvatske nećemo moći pratiti cijeli tijek pomrčine. Mjesec će zaći nedugo nakon maksimuma, što znači da će promatrači na zapadu zemlje, poput onih u Istri i na Kvarneru, imati nekoliko minuta duži pogled.
Približna vremena zalaska Mjeseca za veće gradove:
Za sve koji ovaj fenomen žele doživjeti kroz teleskop, Zvjezdarnica Zagreb u Popovom tornju najavila je da će biti otvorena za javnost od 03:15 do 06:30, naravno, ako to dopuste vremenski uvjeti.
Pomrčina Mjeseca događa se kada se Sunce, Zemlja i Mjesec nađu u savršenom kozmičkom poravnanju, pri čemu Zemlja prolazi točno između Sunca i Mjeseca te svojom sjenom prekriva njegovu površinu. Da bi se to dogodilo, Mjesec mora biti u fazi uštapa (punog Mjeseca). Ipak, pomrčina se ne događa svakog punog Mjeseca jer je Mjesečeva orbita nagnuta za otprilike pet stupnjeva u odnosu na ravninu Zemljine putanje oko Sunca. Zbog tog nagiba, Mjesec najčešće prolazi malo iznad ili ispod Zemljine sjene. Tek dva puta godišnje, tijekom takozvane "sezone pomrčina", putanje se poklope i omoguće ovaj nebeski ples.
Dio Mjeseca koji se nađe u potpunoj Zemljinoj sjeni neće u potpunosti nestati iz vidokruga. Umjesto toga, poprimit će zagasitu, bakrenu ili duboko crvenu boju. Ovu pojavu, poznatu kao "krvavi Mjesec", uzrokuje Zemljina atmosfera. Dok Sunčeva svjetlost prolazi kroz atmosferu našeg planeta, plave i zelene valne duljine se raspršuju, dok se crvena i narančasta svjetlost lomi i savija prema unutrašnjosti Zemljine sjene, blago osvjetljavajući Mjesec. Naš planet djeluje kao divovska leća koja na Mjesec projicira boje svih svojih izlazaka i zalazaka Sunca istovremeno. S obzirom na dubinu ove pomrčine, crvenkasti sjaj trebao bi biti izuzetno izražen. Za razliku od pomrčine Sunca, promatranje pomrčine Mjeseca potpuno je sigurno za oči i ne zahtijeva nikakvu zaštitnu opremu, iako će dalekozor ili manji teleskop svakako obogatiti doživljaj.
Pomrčine su kroz povijest bile obavijene velom misterija i često smatrane lošim predznacima. I danas se često postavlja pitanje utječu li na ljudsko zdravlje i ponašanje. Sa znanstvenog stajališta, ne postoje čvrsti dokazi da pomrčina Mjeseca ima izravan biološki učinak na ljudski organizam. Međutim, ona se događa isključivo za vrijeme punog Mjeseca, faze za koju neke studije sugeriraju da može utjecati na san. Istraživanja su pokazala da su ispitanici tijekom punog Mjeseca imali kraće faze dubokog sna i nižu razinu melatonina, hormona sna, čak i u potpuno zamračenim prostorijama.
Ipak, najveći utjecaj na poremećaj sna tijekom ove pomrčine vjerojatno će imati sama fascinacija događajem. Mnogi će ostati budni do kasno u noć ili se probuditi usred noći kako bi promatrali nebo, što prirodno remeti uobičajeni ritam spavanja. Uzbuđenje i iščekivanje također mogu održati mozak aktivnim i otežati ponovno uspavljivanje. U astrologiji i nekim kulturama, pomrčine se smatraju moćnim razdobljima koja simboliziraju završetke, nove početke i emocionalne prekretnice. Takva vjerovanja mogu psihološki utjecati na osjetljivije pojedince, potencijalno uzrokujući nemiran san ili živopisnije snove.
24sata © 2026
