Ljudi koji marljivo rade i koji su orijentirani na detalje su najboljeg zdravstvenog stanja. Smatra se da oni imaju najbolju samokontrolu i samodisciplinu
OSOBNOST I ZDRAVLJE
Što tip osobnosti može značiti za zdravlje: Ekstroverti su dobri u krevetu, ali skloni debljanju...
Zna se da su otvoreni i ekspresivni ljudi zabavni i skloni druženjima, no njihove životne navike također ih izlažu većem riziku od pretilosti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:21
Studija njemačkih istraživača iz 2019. prikupila je podatke od gotovo 20.000 ljudi o njihovom tipu osobnosti i indeksu tjelesne mase (BMI). Biti ekstrovert je jedna od 'velikih pet' osobina osobnosti - uz još susretljivost, neuroticizam, savjesnost i otvorenost.
Ekstrovertnost je, zajedno s neuroticizmom, u najvećoj korelaciji sa većim stopama pretilosti. Istraživači objašnjavaju da je to vjerojatno zbog toga što će otvorenija, ugodnija osobnost vjerojatnije jesti grickalice i sudjelovati u drugim aktivnostima koje ih s vremenom dovode do pretilosti.
- Tjelesna težina, pak, odražava naše ponašanje i stil života te doprinosi načinu na koji doživljavamo sebe i druge - napisao je 2012. istraživački tim Nacionalnog instituta za zdravlje u studiji koja je imala slične nalaze.
- Sudionici s višim neuroticizmom ili ekstraverzijom... imali su viši indeks tjelesne mase te su se asocijacije replicirale na tjelesnu masnoću, opseg struka i bokova - napisali su.
Iako se možda bore sa svojom težinom, ekstroverti mogu briljirati u spavaćoj sobi.
Druga njemačka studija velikih pet osobina ličnosti, ova objavljena ranije ove godine, otkrila je da su ekstroverti među najboljim osobama u pružanju zadovoljstva sebi i partneru.
Tim je proveo meta-analizu osam drugih studija koje su mjerile i seksualnu izvedbu i partnersku lojalnost kroz osobine. Utvrđeno je da su ekstroverti izvrsni u seksu, ali ne baš najvjernija skupina.
- Osobnost ne oblikuje samo nečije sklonosti prema seksu - objasnili su istraživači.
- Također oblikuje ponašanje osobe u seksualnom odnosu. Ovo ponašanje utječe na kvalitetu i kvantitetu seksa, a time i na seksualnu dobrobit osobe i njezina partnera - dodaju.
Sklonost natjecanju može spriječiti dijabetes, ali može i oštetiti srce ljudi. Neki ljudi se vole natjecati s drugima i traže to uzbuđenje natjecanja u svim aspektima svojeg života.
Ovi se ljudi često nazivaju osobnostima 'tipa A', a iako im njihova natjecateljska priroda može biti korisna na radnom mjestu i u drugim dijelovima života, može im naškoditi srcu.
Kardiovaskularni stručnjaci i fiziolozi već dugo upozoravaju da ljudi koji su previše natjecateljski raspoloženi u svakodnevnom životu trpe više stresa.
To je često zato što takvi ljudi često pokušavaju preuzeti više zadataka odjednom, imaju lošiju emocionalnu kontrolu i žurno će ispuniti mnoge zahtjeve koje preuzimaju kao rezultat svoje osobnosti.
Dr. Rachel Bollaert, fiziologinja sa Sveučilišta Marquette u Milwaukeeju u Wisconsinu, objasnila je da to može dovesti do višestrukih srčanih problema.
- Kod ljudi koji su tip A obično vidimo veće stope potencijalno kroničnih bolesti poput bolesti srca ili koronarne arterijske bolesti - rekla je.
Nadalje je objasnila da su isti čimbenici koji aktiviraju stres također povezani s povećanom stopom srčanih oboljenja.
American Heart Association upozorava da povećani stres uzrokuje povišeni krvni tlak što dovodi do većih kroničnih problema.
Utvrđeno je da osobe tipa A mogu izbjeći dijabetes u većem postotku nego njihovi vršnjaci drugih tipova.
Studija francuskih istraživača iz 2021. otkrila je da ljudi koji prijavljuju značajne simptome, čireve na stopalima, povezane s dijabetesom tipa 2, imaju manju vjerojatnost da će biti natjecateljski raspoložene osobnosti.
Iako istraživanje nije moglo utvrditi točan mehanizam koji objašnjava zašto postoje ove razlike u osobnosti, znanstvenici vjeruju da bi to moglo biti povezano s njihovom vjerojatnošću da će se pridržavati određene zdravstvene njege.
- Tip osobnosti B puno je zastupljeniji kod takvih pacijenata - objasnili su.
- Može biti stvar u tome da ljudi s tipom B osobnosti nisu toliko skloni rješavanju problema, kao i što nisu toliko posvećeni svojem zdravlju - objasnili su.
Biti detaljniji i savjesniji može dovesti do duljeg života - ali je također povezano s opsesivno-kompulzivnim poremećajem.
Ljudi koji marljivo rade, koji su organizirani i orijentirani na detalje općenito su najboljeg zdravstvenog stanja.
Savjesnost se smatra jednom od pet glavnih osobina ličnosti. Povezuje se s ljudima koji imaju veću samokontrolu i samodisciplinu.
Ovo su sjajne osobine za nekoga tko želi živjeti dug i zdrav život. Studije su povezale savjesne tipove osobnosti sa zdravijom prehranom i većom tjelesnom aktivnosti.
Drugi su to povezali s izbjegavanjem lošeg ponašanja poput pušenja ili prekomjerne konzumacije alkohola.
Svi ovi čimbenici značajno smanjuju rizik od većih zdravstvenih problema, poput raka, bolesti srca, dijabetesa i više.
Studija iz 2019. koju je proveo švicarski istraživački tim otkrila je da osobe savjesnog tipa imaju niže razine biomarkera IL-6 koji cirkuliraju njihovim tijelom. Istraživanje je prikupilo podatke od više od 2000 muškaraca u dobi od 40 do 82 godine, mjereći i njihovu osobnost i razinu IL-6.
Vjeruje se da to znači da je njihov ukupni rizik od smrtnosti od svih uzroka znatno smanjen u usporedbi s njihovim vršnjacima unutar ostala četiri tipa.
- Čini se da je savjesnost povezana sa zaštitom od kardiovaskularnog rizika - napisali su istraživači.
No, intenzivan perfekcionizam i temeljitost koju pokazuju neki savjesni ljudi ponekad mogu otići predaleko.
Ova crta osobnosti povezana je s opsesivno kompulzivnim poremećajem osobnosti, te potencijalno iscrpljujućim stanjem u većini ozbiljnih slučajeva.
- Glavne karakteristike opsesivno-kompulzivnog poremećaja osobnosti su savjesnost, perfekcionizam, konformizam i predanost poslu, što se može precijeniti do te mjere da nepovoljno utječe na profesionalnu produktivnost i međuljudske odnose - napisali su stručnjaci u izdanju 2001. Međunarodne enciklopedije društvenih i bihevioralnih znanosti.
- Taj tip ne voli timski rad ili delegiranje zadataka osim ako se drugi ne pridržavaju točno njihovog načina razmišljanja ili djelovanja - dodaju.
- Ove osobe pokazuju strogost i rigidnost kako prema sebi tako i prema drugim ljudima što često ometa društveno funkcioniranje. Oni su previše savjesni, nefleksibilni i skloni pravilima u pitanjima morala ili etike - objašnjavaju istraživači.
Introverti su boljeg fizičkog zdravlja, ali je vjerojatnije da će imati psihičkih problema.
Introverti su skloniji držanju za sebe. Također je vjerojatnije da će biti u boljoj fizičkoj spremi od drugih tipova osobnosti. Kod introverta je niža stopa pretilosti od vršnjaka koji su otvoreniji ekstroverti).
Ranija studija iz 2021. koja je povezivala ekstrovertnost s pretilošću također je otkrila da je manje vjerojatno da će oni koji su imali niži rezultat na ljestvici biti pretili.
Studija Sveučilišta Cornell iz 2013. pokazala je da su introvertirani studenti bili bolji u procjeni pravilne veličine porcija od svojih ekstrovertiranih vršnjaka - što je dovelo do zdravijih navika i manje prejedanja.
Studija Sveučilišta u Sjevernoj Karolini iz 2001. pokazala je da su introverti vjerojatnije neurotični - pokazuju nižu emocionalnu stabilnost i osjetljivost prema ljudima oko sebe.
To dovodi do povećanog stupnja depresije kod ovog tipa osobnosti piše Daily Mail.
Manje je vjerojatno da će introverti biti društveni i redovito okruženi drugima. To su također čimbenici koji obično smanjuju rizik da osoba oboli od depresije.
Problemi s mentalnim zdravljem također mogu imati obrnuti učinak, čineći potencijalno ekstrovertiranu osobu koja se suočava s depresijom ili anksioznošću vjerojatnijom da će postati introvertirana kao rezultat svojih borbi.
Pesimisti će izbjeći nesreće, ali njihova negativnost može negativno utjecati na njihovu psihu.
Pesimizam se obično ne smatra jako dobrom osobinom ličnosti. Negativni pogledi na svijet povezani su s većim rizicima od pojave tjeskobe, depresije i više stresa - zajedno sa svim povezanim negativnim zdravstvenim rizicima.
Negativnost također može uzrokovati gubitak kose kod muškaraca ranije u životu, pokazalo je istraživanje.
Međutim, istraživači nisu utvrdili mehanizam kako se to točno događa. Iako je stres povezan s određenom količinom gubitka kose, nije povezan s muškom ćelavošću. Istraživači su također primijetili da je gubitak kose bio češći kod ljudi koji su imali prekomjernu težinu, pušili, pili više alkohola i lošije se hranili.
Pesimističniji izgledi ipak mogu imati neke prednosti. takvi ljudi su puno oprezniji u životu jer se boje onog najgoreg kad donose odluke o sebi i svojem životu.
Kao rezultat toga, studije pokazuju da su oni često spremniji za razne katastrofe i druge negativne scenarije o kojima drugi tipovi ni ne razmišljaju. Također je manja vjerojatnost da će biti ozlijeđeni ili umrijeti u nesrećama jer u prosjeku pokazuju više opreza u svakodnevnom životu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
