Osobe s višim udjelom tjelesne masnoće, neovisno o tome je li njihov BMI u granicama normale, imaju povećan rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i prijevremene smrti
ZDRAVLJE TIJELA
Studija: Postotak tjelesne masti otkriva više o zdravlju od BMI-a
Čitanje članka:
2
min
Nedavna studija koju prenosi Healthline donosi važna saznanja o povezanosti tjelesne masnoće i rizika od bolesti srca i smrtnosti.
POGLEDAJ VIDEO:
Pokretanje videa...
00:59
Tradicionalni pokazatelj tjelesne mase, poznat kao BMI (indeks tjelesne mase), godinama se koristi kao glavni alat za procjenu rizika povezanih s težinom, no nova istraživanja sugeriraju da je postotak tjelesne masnoće daleko precizniji pokazatelj zdravlja, osobito kad je riječ o kardiovaskularnim bolestima i ukupnoj smrtnosti.
Znanstvenici su u analizi uključili podatke tisuća odraslih osoba različitih dobnih skupina, spola i etničkih pripadnosti. Otkrili su da osobe s višim udjelom tjelesne masnoće, neovisno o tome je li njihov BMI u granicama normale, imaju povećan rizik od srčanih bolesti, moždanog udara i prijevremene smrti.
Osobito zabrinjavajuća bila je prisutnost visceralne masti, koja se nakuplja duboko unutar trbušne šupljine i obavija unutarnje organe poput jetre, gušterače i srca. Ova vrsta masti poznata je po tome što potiče upalne procese u tijelu i narušava metabolizam.
Jedan od ključnih problema BMI-a jest njegova nemogućnost razlikovanja mišićne mase od masnog tkiva. Tako, primjerice, osoba s više mišićne mase može imati povišen BMI, a da je zapravo metabolički zdrava, dok osoba s normalnim BMI-em, ali visokim postotkom masnoće, može biti u opasnosti od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Ova “skrivena pretilost”, kako je nazivaju neki stručnjaci, sve je češća u suvremenom društvu koje je suočeno s niskom razinom fizičke aktivnosti i lošim prehrambenim navikama.
Autori studije pozivaju na promjene u kliničkoj praksi i javnom zdravstvu. Umjesto oslanjanja isključivo na BMI, predlažu korištenje naprednijih metoda za procjenu tjelesne kompozicije, poput DEXA skeniranja, bioimpedancijskih vaga ili preciznijih antropometrijskih mjerenja. Cilj je prepoznati rizične pojedince i intervenirati na vrijeme – kroz prilagođenu prehranu, tjelovježbu i edukaciju – kako bi se smanjio rizik od kardiovaskularnih bolesti i poboljšala dugoročna kvaliteta života.
Ova istraživanja podupiru širu paradigmu koja u središte stavlja individualizirani pristup zdravlju, u kojem se fizička aktivnost, raspodjela tjelesne mase i metaboličko stanje vrednuju više od samog broja na vagi ili izračuna BMI-a. U konačnici, postotak tjelesne masti, a ne samo ukupna težina, sve više postaje ključni pokazatelj zdravlja i dugovječnosti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
