Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ljetne vrućine i sparine ne predstavljaju samo opću nelagodu, već i ozbiljan rizik, osobito za osobe s kardiovaskularnim bolestima. Dok se naše tijelo bori da održi normalnu temperaturu, srce radi pod značajno većim opterećenjem
Čak i kod zdravih osoba, srce tijekom ljeta može pumpati dva do četiri puta više krvi u minuti nego u hladnijim mjesecima. Za one čije je srce već oslabljeno, ovaj dodatni napor može biti iznimno opasan i dovesti do pogoršanja postojećih stanja. Zbog toga je ključno razumjeti rizike i poduzeti mjere opreza.
POGLEDAJ VIDEO: Toplinski val diljem Europe
Pokretanje videa...
VIDEO
Tijekom visokih temperatura, tijelo aktivira dva glavna mehanizma hlađenja: znojenje i širenje krvnih žila (vazodilatacija). Iako su ključni za preživljavanje, ti procesi stavljaju dodatan pritisak na kardiovaskularni sustav. Širenjem krvnih žila, osobito onih na površini kože, tijelo pokušava otpustiti toplinu. Ova pojava dovodi do pada krvnog tlaka, zbog čega srce mora kucati brže i jače kako bi osiguralo dovoljan protok krvi do vitalnih organa. Kod srčanih bolesnika, ovo ubrzanje rada srca može izazvati osjećaj slabosti, vrtoglavicu, pa čak i nesvjesticu.
Istovremeno, pojačano znojenje dovodi do gubitka tekućine i ključnih elektrolita, poput natrija i kalija, koji su presudni za normalan srčani ritam. Dehidracija uzrokuje smanjenje volumena krvi, zbog čega ona postaje gušća. To povećava rizik od stvaranja krvnih ugrušaka (tromboze), što može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Poremećaj ravnoteže elektrolita može, pak, izazvati opasne srčane aritmije.
Iako vrućina utječe na sve, neke su skupine posebno osjetljive na njezine posljedice. U najvećem riziku su osobe starije od 65 godina, jer njihova tijela teže reguliraju temperaturu. Uz njih, posebno su ugroženi pacijenti s postojećim srčanim bolestima, poput zatajenja srca, koronarne bolesti ili visokog krvnog tlaka.
U rizičnu skupinu spadaju i dojenčad i mala djeca, trudnice te osobe s kroničnim bolestima kao što su dijabetes ili bubrežne bolesti. Ne smiju se zaboraviti ni osobe koje su socijalno izolirane i možda nemaju nikoga tko bi provjerio kako se osjećaju tijekom toplinskog vala.
Srećom, opasnosti se mogu značajno smanjiti pridržavanjem jednostavnih pravila. Najvažnije je prilagoditi dnevne aktivnosti i navike vremenskim uvjetima.
Hidratacija i prehrana
Unos dovoljne količine tekućine apsolutni je prioritet. Potrebno je piti vodu redovito tijekom cijelog dana, čak i prije nego što osjetite žeđ, jer je žeđ već znak početne dehidracije. Izbjegavajte alkoholna, zaslađena i kofeinska pića jer ona potiču izlučivanje tekućine i mogu pogoršati dehidraciju. Osobe koje uzimaju diuretike trebaju se posavjetovati sa svojim liječnikom o preporučenom unosu tekućine. Prehrana bi trebala biti lagana, s manjim i češćim obrocima. Uključite namirnice bogate vodom poput lubenice, krastavaca i rajčica.
Prilagodba aktivnosti i okoline
Izbjegavajte boravak na otvorenom i teže fizičke napore u najtoplijem dijelu dana, obično između 10 i 17 sati. Ako se bavite rekreacijom, planirajte je za rane jutarnje ili kasne večernje sate. Tijekom najvećih vrućina, vježbanje je najsigurnije obavljati u klimatiziranim, zatvorenim prostorima. Nosite laganu, široku odjeću svijetlih boja od prirodnih materijala poput pamuka ili lana, koja omogućuje koži da diše. Rashlađujte svoj dom klima uređajem ili ventilatorom, ali pazite da razlika između unutarnje i vanjske temperature ne bude veća od sedam stupnjeva. Nagli prijelazi iz vrućeg u hladan prostor mogu izazvati grčenje krvnih žila i dodatno opteretiti srce.
Lijekovi i vrućina: Skrivena opasnost
Toplinski valovi mogu utjecati i na djelovanje lijekova. Većina lijekova treba se čuvati na temperaturi ispod 25 °C. Izlaganje toplini, primjerice u vrućem automobilu ili na osunčanom prozoru, može razgraditi aktivne sastojke i smanjiti njihovu učinkovitost. Lijekovi koji zahtijevaju čuvanje u hladnjaku, poput inzulina, posebno su osjetljivi.
Osim toga, neki lijekovi mogu pojačati osjetljivost tijela na vrućinu. Diuretici povećavaju gubitak tekućine, dok lijekovi za visoki tlak poput beta-blokatora ili ACE inhibitora mogu ometati prirodnu sposobnost tijela da regulira temperaturu. Zbog toga je iznimno važno redovito uzimati propisanu terapiju, ali i pratiti kako se osjećate. Nikada nemojte samostalno mijenjati dozu lijekova; ako primijetite neuobičajene simptome, obavezno se posavjetujte sa svojim liječnikom ili ljekarnikom.
Ključno je znati razliku između toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara. Toplinska iscrpljenost nastaje kada se tijelo pregrije zbog gubitka tekućine. Simptomi uključuju glavobolju, vrtoglavicu, slabost, grčeve u mišićima, mučninu, hladnu, blijedu i vlažnu kožu te ubrzan, ali slab puls. Ako primijetite ove znakove, odmah se sklonite na hladnije mjesto, legnite i lagano pijuckajte vodu.
Toplinski udar je životno ugrožavajuće stanje koje nastaje kada tjelesni sustav za hlađenje potpuno zakaže. Simptomi su visoka tjelesna temperatura (iznad 40 °C), vruća, crvena i suha koža bez znojenja, jak i brz puls, jaka glavobolja, zbunjenost i mogući gubitak svijesti. U slučaju sumnje na toplinski udar, nužno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate, osobu premjestite u hlad i pokušajte joj sniziti tjelesnu temperaturu hladnim oblozima.
24sata © 2026
