Usamljeni za blagdane? Taj osjećaj se javlja i kod ljudi koji nisu sami, a teže je muškarcima

U prirodi čovjeka je da dijeli život s drugim ljudima, još od onog trenutka kad smo se rodili i kad nas je netko zagrlio, utoplio i nahranio. Prirodno smo upućeni jedni na druge pa onima koji tijekom ovih blagdana završe sami, bilo zato što su inače samci, ili je neka okolnost ili viša sila 'kriva' za to što ne mogu biti s bližnjima, sigurno nije lako. No, trebamo osvijestiti da to ne mora biti uklesano u kamen i da ne moramo ostati stisnuti u zapećku, kaže naša poznata psihologinja Ljubica Uvodić Vranić, koju smo 'ulovili' uoči predstavljanja 11 knjige u Splitu i pripremama za predavanje u dvorani Vatroslav Lisinski 'Ljubica o ljubavi', koje je zakazano za 20. veljače iduće godine. 

POGLEDAJTE VIDEO: Znanstvenici otkrili: Pametni ljudi sretniji su kad su sami

Pokretanje videa...

00:36

Usamljenost | Video: 24sata/pixsell

- Samci, odnosno ljudi koji su u ove dane iz nekog razloga usamljeni često sanjaju o tome da će ih netko nazvati ili pokucati na vrata i reći: 'Susjed, kak' ste kaj, jel' imate vremena za kavu'. No, važno je shvatiti da ne moramo biti oni koji čekamo na to da se to ostvari, jer možda i neće, ako ljudi oko nas imaju obitelj i obaveze. Zato možemo uzeti stvari u svoje ruke i pokucati susjedu na vrata, pa reći: 'ajme, meni, susida, nisam vas vidila ima vlaška godina, 'ajte k meni na kavu', savjetuje sugovornica. U šali dodaje kako namjerno ističe razliku u dijalektu, kako bi ukazala na to da taj prvi korak nikome ne mora biti težak. 

- Pa, čak i ako vam susjeda kaže da se još nije presvukla iz pidžame, ili ona u Splitu da se 'još nije splela', možete reći: nisam ni ja. To nije važno kad je u pitanju kavica uz ćakulu i ne treba na tome inzistirati da bismo poklonili malo vremena jedni drugima, podijelili probleme ili se zajedno smijali – dodaje. 

I dok će žene češće biti sklone tome da prekinu samoću i usamljenost na taj jednostavan način, muškarcima to ide puno teže, a potreba za podrškom u razbijanju samoće ponekad je i puno veća, dodaje Uvodić Vranić. 

- Kao psiholog, puno češće svjedočim tome da su žene sklone potražiti pomoć jedna druge, liječnika ili psihologa, no iskustvo s tutorijalima koje snimam za YouTube pokazalo je nešto zanimljivo. Naime, za vrijeme prvih objava statistika je ukazivala na to da je među mojim pratiteljima tek 10 posto muškaraca i 90 posto žena. S vremenom, to se malo promijenilo, pa je udio muškaraca sada oko 20 posto. No, zanimljivo je da je video prilog u kojem govorim upravo o usamljenosti, pogledalo 30 posto muškaraca. To pokazuje da su oni puno zatvoreniji i puno im je teže potražiti pomoć, ali trebaju ovakvu vrstu podrške – ističe psihologinja. Zato bismo ovih dana, kaže, posebnu pažnju ipak trebali posvetiti muškim samcima u svojoj okolini. 

OTPORNI NA RAZVOD Sezona blagdana je i sezona prekida - evo kako uspješno osigurati odnos od propasti

I neke osobine ličnosti mogu povećati sklonost da se javi osjećaj usamljenosti. Otvorenije i društvene osobe vjerojatno će se rjeđe osjećati tako, dok bi ljudi koji se teže otvaraju drugima češće mogli imati osjećaj da su sami, posebno u vrijeme blagdana, kad svuda oko njih svijetle lampice i čuje se vesela glazba, kaže Ida Juranić iz udruge StresProtekt. No, dodaje kako usamljenost često prati i osjećaj dosade, a još češće osjećaj teške, duboke praznine, koji se obično javlja kod ljudi koji su nedavno prekinuli dugogodišnju vezu ili brak, ili su izgubili partnera. 

- Ljudi u toj situaciji često kažu kako im je najveći problem to što nemaju s kime podijeliti ono što ih muči. Sukladno tome, mogli bismo reći da je jedan od važnih 'alata' za borbu protiv usamljenosti to da pronađemo nekoga s kime imamo taj osjećaj povezanosti. I da njegujemo uzajamnost u svojim prijateljstvima jer se na taj način zapravo stvara ona dublja veza slijedom koje nam netko može biti 'lijek' kada smo usamljeni – kaže psihologinja Juranić. U dane blagdana, dodaje, dobro je potražiti priliku za volontiranje koja će nas izvući iz kuće i potaknuti na druženje.

- Raspitajte se o tome traže li u nekoj pučkoj kuhinji volontere koji će pomoći ukrasiti prostor, ili dijeliti obroke u dane blagdana. Netko se možda može uključiti u aktivnosti obilaska starijih koje organizira crkva, ako znate da je vaš susjed bolestan i usamljen, možda možete ponuditi da pripremite ručak ili kolač koji ćete podijeliti i slično – savjetuje psihologinja.

- Mnogi ljudi s razvijenom empatijom jako teško podnose blagdane ako su sami. Često se osamljuju i namjerno, jer im je teško družiti se ako oko njih ima puno ljudi u paru, jer ih to još više podsjeća na ono što nemaju. Ne osjećaju se ugodno u okruženju u kojem se ljudi oko njih raduju i smiju, jer se sjete da oni nemaju s kime dijeliti takve osjećaje. No, ponekad jednostavno treba prekinuti takav način razmišljanja i gledati na tu situaciju kao na izazov: Treba se usmjeriti na sve ono što imate, a ne ono što nemate – istaknuo je u razgovoru za 24 sata na sličnu temu lani psiholog Boris Blažinić.

Dodaje kako u takvim situacijama jednostavno treba fokusirati na ono dobro što imamo i na čemu možemo biti zahvalni te zapitati što sami možemo učiniti za sebe, ali i zadruge.

ORGANIZIRAJTE SE Pripreme za blagdane u 7 dana: Za manje stresa, a više zabave

- Svatko od nas ima svoje unutarnje dijete i kad se ono osjeća loše ili samo, dio nas se tako osjeća. Ako sebi damo nešto što ga može obradovati, na taj način se manje fokusiramo na negativne osjećaje, kaže psiholog. Drugi dobar korak je razmisliti o tome što možemo učiniti za druge, posebno ljude oko nas koji bi se mogli osjećati usamljeno, jer tako zauzvrat možemo dobiti malo dobre volje i zahvalnosti, koja može ugrijati srce, zaključuje. 

I psiholog Ivan Modrušan kaže da bi se oko ovo teme ljudi možda mogli pojednostavljeno podijeliti na one dobre i one loše volje, pri čemu ne treba zanemariti da se i njihove potrebe u ove dane možda razlikuju.   

- Naime, ljudi dobre volje, koji su obično otvorena karaktera, vole druženje i atmosferu koja se oko blagdana stvara, sami će pronaći neki način da u njoj sudjeluju. To će možda biti lakše za one koji imaju više novca, jer si više mogu priuštiti. No, ako ništa drugo,  čovjek se može oplo odjenuti i otići u šetnju okićenim gradom tamo gdje se okuplja puno ljudi, kako bi uživali u toj atmosferi - kaže. Sve druge aktivnosti trebaju biti stvar osobnog izbora, kako se čovjek ne bi morao tjerati na to što radi, odnosno kako bi mu ono što je izabrao zaista pričinjavalo veselje, dodaje. 

- S druge strane, ima ljudi koji zapravo i nemaju problem s time da budu sami pa i za blagdane. Na primjer, neki će jednostavno jedva dočekati te dane da se zaključaju u svoja četiri zida i malo odmore od svakodnevnih obaveza - kaže sugovornik. Dodaje kako je to stvar karaktera i ne treba inzistirati na tome da se mijenjaju, samo zato da bi se uklopili u sliku veselih blagdana. Trebamo razumjeti njihove potrebe i pustiti da uživaju u tim danima kako žele, zaključuje Modrušan. 

Naši sugovornici podsjećaju da ne smijemo zaboraviti ni na to da se osjećaj usamljenosti ponekad može javiti i kod onih koji nisu fizički sami, odnosno kada postoji obitelj koja ih može obići. Na žalost, u moderno vrijeme mnogi i tijekom blagdana rade pa uz obaveze kod kuće možda i ne stignu posvetiti dovoljno pažnje ostarjelim roditeljima koji bi htjeli podijeliti više vremena nego što je potrebno za blagdanski ručak i kavu.

Bez obzira na to koliko smo zauzeti, ne bi trebalo zaboraviti na tu njihovu potrebu: Dogovorite s djecom da oni posvete više vremena djedu i baki. Zajedno mogu očistiti kuću, zabaviti se oko pripreme ručka i kolača, ili pogledati neki zabavan film. To su vrijedna sjećanja koja će svi zajedno čuvati u srcu cijelu iduću godinu pa i cijeli život.