Hrvati su među najdebljima u Europi, pa je pandemija dodatno pogoršala statističke pokazatelje o pretilosti kod odraslih i djece. Udio muškaraca s prekomjernom težinom se povećao, a kod žena se smanjio
GODINU DANA KORONE
Život se okrenuo naglavačke, lockdown koristimo češće nego dobar dan, deblji smo tri kile
Istraživanje Instituta Robert Koch iz 2020. godine, provedeno na 20.000 Nijemaca koji su odgovorili na online anketu između travnja i kolovoza prošle godine, pokazalo je da su u prosjeku imali 78,2 kilograma i indeks tjelesne mase od 26,4.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:51
Prema tome su imali oko 1,1 kilogram više u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, kad je anketa pokazala da se njihov indeks tjelesne mase kreće oko 25,9. Ukratko, moglo bi se reći da su se tijekom pandemije u prosjeku udebljali za nešto više od jednog kilograma. Sličnog istraživanja za Hrvatsku nema, kažu nam u HZJZ, pa nema znanstvenih parametara na temelju kojih bismo procijenili jesu li se i koliko u međuvremenu udebljali Hrvati. No, uskoro se očekuju rezultati nove Europske ankete o zdravlju, u sklopu koje se prate podaci o debljini i pretilosti, na temelju kojih smo već odavno prvaci EU, s velikom predispozicijom da dodatno pogoršamo svoju poziciju, i bez pandemije.
Naime, prema podacima objavljenima 2019. godine, sa 57,8 posto osoba starijih od 18 godina koje su imale prekomjernu težinu ili pretilost, bilo smo daleko iznad europskog prosjeka koji je bio nešto veći od 51 posto. Poseban problem bila je činjenica da se značajno povećao udio muškaraca s viškom kilograma u odnosu na 2002. godinu, dok se kod žena ipak bilježi pad težine. A jedan od većih problema bila je činjenica da smo imali više od 34 posto djece s viškom kilograma, po čemu smo također na prvom mjestu u EU.
Dodatno, ta je anketa pokazala da smo među EU-građanima kod kojih se bilježi najniža razina tjelesne aktivnosti, te da imamo izrazito loše prehrambene navike, odnosno predvodimo po udjelu ugljikohidrata u prehrani, prerađenih proizvoda i soli, posebno suhomesnatih proizvoda. Ukratko, nije nam baš trebala pandemija da se udebljamo.
Slatki grleni smijeh psihijatra i psihoterapeuta dr. Hrvoja Handla iz Dnevne bolnice za poremećaje prehrane (H)rana iz Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan, popularnog Jankomira, ukazuje na to što stručnjaci misle o pitanju jesmo li se tijekom pandemije udebljali. On osobno, kaže, nije promijenio tjelesnu težinu, a ne želi previše kalkulirati o tome kako izgleda prosjek.
- To nema veze s pandemijom, iako vjerojatno možemo reći da je veliki broj građana tijekom pandemije dobio pokoji kilogram. No, većina njih koji su inače intuitivno usklađeni sa svojim tijelom, emocijama i hranom dobila je dva, tri kilograma, koje će vjerojatno lako izgubiti sad kad krene ljepše vrijeme i kad se ipak počnemo više kretati – kaže.
Lako je to psihijatru reći, no što je s nama koji od ožujka prošle godine stalno nešto žvačemo zbog stresa, straha, usamljenosti, neizvjesnosti i depresije…?! Nisu to samo dva, tri kilograma, nego i desetak, a onda i nova doza depresije kad se čovjek pogleda u ogledalo i shvati da će to teško skinuti.
Većina je dobila dvije do tri kile
Ako govorimo o emocionalnom prejedanju, onda je stvar u tome da morate potražiti zagrljaj bližnjih ili prijatelja koji će vam pružiti podršku, kako biste riješili emocije. Tek tada možete razmišljati o skidanju viška kilograma, kaže dr. Handl.
- Pritom je važno osluškivati svoje tijelo i njegove potrebe. Jesti kad ste gladni i slušati kada vam tijelo šalje poruku da mu je dosta hrane – pojašnjava.
Dodaje kako je najgora stvar kojoj bismo se u ovoj situaciji mogli okrenuti jedna od milijun dijeta koju izguglamo na internetu, što se posebno odnosi na djecu, odnosno tinejdžere.
Ne tjerajte djecu na dijetu
- Najgora stvar koju jedan roditelj sad može napraviti svome djetetu je da ga tjera na dijetu kako bi skinuo kilograme nakupljene tijekom pandemije, ili da ga podržava u tome. Naime, statistika pokazuje da djeca koja prije 18 godine počnu provoditi neku dijetu imaju čak 18 puta veći rizik od toga da kasnije razviju neki poremećaj prehrane – upozorava stručnjak.
Zato, bez dijeta i programa: Osluškujte tijelo i prilagodite unos hrane potrošnji kalorija.
- Govorimo li, pak, o kompulzivnom prejedanju koje više ne možete kontrolirati sami, nema druge nego potražiti pomoć stručnjaka. Možete se obratiti i nama. Slijedi duži proces u okviru kojega morate osvijestiti emocije koje stoje iza toga i uskladiti svoje ponašanje s potrebama tijela – zaključuje.
I dr. Ana Puljak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja u Nastavnom zavodu 'dr. Andrija Štampar', podsjeća da problem ne treba gledati samo kroz pandemijske naočale, s obzirom na europska istraživanja o debljini.
- S obzirom na okolnosti oko pandemije možemo očekivati promjene u životnim i zdravstvenim navikama kod građana, posebno u prehrani i tjelesnim aktivnostima, pa i očekivati neke posljedice koje iz toga proizlaze, među kojima je i moguće povećanje udjela pretilih i prekomjernih teških osoba u populaciji – kaže.
Dodaje kako su HZJZ i 'Štampar' i tijekom pandemije kontinuirano savjetovali građane o mogućnostima da se tjelesna aktivnost prilagodi aktualnoj situaciji. Također, cijelo vrijeme radili su na promociji hodanja, kao aktivnosti koja se može provoditi na otvorenom, uz poštivanje epidemioloških mjera, a korisna je ne samo zbog tjelesne kondicije, nego i psihološki važnog 'izlaska' iz zatvorenih prostora, izlaganja suncu, pa i radi socijalizacije. Tako su županijske organizacije 'dr. Štampara' cijelo ovo vrijeme provodile program 'Hodanjem do zdravlja', na koji se u Zagrebu u prosjeku odazivalo 20-ak sudionika. Veće grupe vjerojatno ne bi ni bile moguće zbog mjera zaštite od zaraze. Zanimljivo je da se s prvim ljepšim vremenom počeo bilježiti i povećani interes za sudjelovanjem, što pokazuje da su ljudi željni izlaska i spremni se pokrenuti, kaže dr. Puljak.
- Istina, to nije aktivnost koja odgovara onima koji su navikli odlaziti u teretanu, no svaka vrsta tjelesne aktivnosti podiže i razinu psihičkog zdravlja i odličan je alat u borbi protiv depresivnih i anksioznih raspoloženja i bolja je od nikakve aktivnosti - dodaje.
Zavod 'dr. Andrija Štampar' uskoro kreće i s provedbom programa 'Snažna patronažna, komunikacijskog treninga u okviru kojeg će biti obuhvaćeno 150 patronažnih sestara s područja Grada Zagreba, s ciljem da nauče kako korisnicima usluge pomoći da pronađu tjelesnu aktivnost koja im odgovara i kako da održe motivaciju da se njome nastave redovito baviti.
- Dobro zdravlje treba nam biti glavni motiv – kaže doc. dr. Dario Rahelić, ravnatelj Sveučilišne klinike za dijabetes 'Vuk Vrhovec'.
Dodaje kako zabrinjava činjenica da su na Klinici u zadnje vrijeme primijetili povećani broj pacijenata koji su nakon pandemije došli s povećanom tjelesnom težinom i lošijom regulacijom šećera, a na žalost i s većim brojem dijabetičkih stopala i gangrena.
- To pokazuje da su ljudi zanemarili zdrave navike i redovite kontrole tijekom pandemije, što će nam sigurno predstavljati veliki problem u narednom razdoblju. Težina je pritom poseban problem. Naime, poznato je da je višak kilograma jedan od glavnih uzroka i simptoma dijabetesa tip 2. Oko 70 do 80 pacijenata kod kojih se dijagnosticira taj tip bolesti ima prekomjernu težinu, a naša iskustva pokazuju da skidanjem već 5 do 10 posto tjelesne težine mogu doći do toga da smanje razinu glukoze u krvi za čak 50 posto. Štoviše, pacijenti koji smanje tjelesnu težinu i održavaju ju, često godinama mogu godinama držati bolest pod kontrolom i bez lijekova. Zato je jako važno voditi računa o kilogramima – zaključuje.
Svaka aktivnost je dobra aktivnost
- Mislim da se većina ljudi sigurno udebljala u ovom razdoblju. Naravno, to ovisi od čovjeka do čovjeka, ali najgore u svemu nisu samo kilogrami viška nego činjenica da su gotovo svi izgubili snagu i kondiciju jer se nisu kretali. Aktivnosti smo smanjili na minimum, a mnogima je doseg bio otići do tržnice, vratiti se doma i nastaviti ležati - kaže osobni trener Marko Lončar ističući kako je takav način života rezultirao brojnim posljedicama.
- Ljudsko tijelo je takvo da ukoliko ne vježba dva tjedna, propada 30 posto mišića. Nakon mjesec dana taj je gubitak čak 70 posto, a da ne govorimo onda u kojoj mjeri je riječ o kondicijskom padu, osobito kod ljudi koji su se možda i razboljeli pa su bili prisiljeni ležati. Sve to utjecalo je i na psihičko zdravlje pa su zato ljudi nezadovoljni izgledom, a istovremeno se osjećaju depresivno i umorno. No taj se postupak može okrenuti i neće vam trebati puno da se vratite u formu, svega nekoliko tjedana - nastavlja Lončar.
S njim se slaže i liječnik obiteljske medicina dr. Milan Mazalin koji ističe da je većina ljudi dobila najmanje dva do tri kilograma više, a da mnogi nisu zapazili promjenu na vagi jer se zbog propadanja mišićno tkivo nadomjestilo masnim tkivom.
- To znači da neki ljudi neće primijetiti da su dobili puno na kilama i vaga pokazuje sličnu vrijednost, ali su izgubili dio mišićne mase koja se pretvorila u masno tkivo što je pogoršalo odnos pojedinih sastavnica našeg organizma - ističe dr. Mazalin.
Lončar kaže da je važno potaknuti se na promjenu, a rezultati bi trebali biti vidljivi već nakon prve tjelovježbe jer je poznato da fizička aktivnost oslobađa dopamin, hormon sreće, koji će nakon vježbanja donijeti osjećaj zadovoljstva. S obzirom na dugi period nekretanja, ne treba naglo početi s vježbanjem gdje ste stali, nego krenuti pomalo iz dana u dan vraćajući kondiciju.
- Sad dolazi lijepo vrijeme i svi koji su voljni mogu na sebi raditi u prirodi. Potičem ih da uzmu djecu i maknu se iz zatvorenih prostora, da krenu raditi na Bundeku, Jarunu, istraže šume, parkove. Trening nije samo u zatvorenom prostoru teretane nego je pogotovo vani na zraku puno učinkovitiji i bolji za cjelokupno zdravlje, a pritom možete hodati, trčati, planinariti, šetati, preskakati uže, rolati, voziti bicikl ili se baviti bilo čim drugim. Svaka aktivnost je dobra aktivnost - savjetuje Lončar.
Interes ljudi za odlaskom u teretane nije splasnuo, no kako su bile zatvorene, teško se bilo prisiliti na rad kod kuće. Usto, problemi nisu završili otvaranjem teretana ni ublažavanjem mjera.
- Ograničenje je da na 20 četvornih metara u dvorani smije biti samo jedan čovjek. Ako teretana ima 5.000 članova, a većina ljudi radi do 16 ili 17 sati, kad konačno dođu do teretane kvota je već ispunjena jer će ući prvih 15 ili 20 članova. Ostali mogu stajati pred vratima kao u pekari ili se okrenuti i vratiti neki drugi dan. Ljudi su zato dosta frustrirani i razočarani, pa iako žele trenirati, zapravo ne mogu. Zato je odlično baviti se sportom u prirodi i izbjeći uzrujavanje - zaključuje Lončar.
Top 5 savjeta Marka Lončara za vježbe na otvorenom:
1. Iskoraci (za noge) - držeći ruke na kukovima, zakoračite jednom nogom tako da koljenom drugog gotovo dotaknete pod. Ispravite se i ponovite isto s drugom nogom.
2. Marinci (za cijelo tijelo) - iz uspravnog položaja se spustite u sklek, a podižući iz skleka poskočite u vis.
3. Plankovi (za trup) - lezite potrbuške kao da ćete napraviti sklek, no savinite ruke u laktovima i oslonite se na njih te držite koliko možete.
4. Sklopke (za trbuh) - lezite na leđa, a potom istovremeno dignite ruke i noge kao kod trbušnjaka i pokušajte ih spojiti
5. Dipsevi (za ruke) - pronađite klupicu ili stolac, sjednite na rub, a zatim držeći se za rubove spustite tijelo kao da ćete sjesti na pod
Izbjegavajte grickalice
No manjak fizičke aktivnosti može se itekako odraziti na zdravlje, osobito imunitet.
- Za naš imunitet najvažnija je fizička aktivnost i izlaganje suncu i bez toga on će oslabjeti. Vitamin D koristi u razumnim količinama, pa ne treba pretjerivati ni unositi dodatne količine suplementima ako to nije odredio liječnik. Svakodnevna aktivnost i najmanje dva sata boravka na otvorenom su sasvim dovoljni, a pandemija je na nas utjecala kroz dvije važne stvari. Ljudi su manje vježbali i manje su se izlagali suncu pa je posljedično tome imunitet vjerojatno slabiji - ističe liječnik obiteljske medicine dr. Dragan Soldo, predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora.
Kaže kako bi se na otvorenom trebalo boraviti najmanje dva sata tijekom zimskih mjeseci, a tijekom ljeta taj period može biti i kraći jer nam je većina kože izložena i sunce lako dopire do nas. Ipak, smatra kako bi zdravi ljudi boravak na otvorenom trebali planirati bez obzira na vremenske uvjete.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, odrasli u dobi od 18 do 64 godine trebali bi svakog tjedna najmanje 150 minuta posvetiti umjerenoj fizičkoj aktivnosti, ili najmanje 75 minuta intenzivnoj aerobnoj aktivnosti koja ne bi smjela trajati manje od deset minuta tijekom jednog treninga. Usto, najmanje dvaput na tjedan svi bi trebali raditi vježbe za ojačavanje mišića. Savjetuju također da ljudi koji nisu fizički aktivni započnu umjerenom tjelovježbom i postepeno s vremenom produljuju trajanje i intenzitet.
- Mi smo inače bili jedna od rekordnih nacija po težini i spadamo među najdeblje nacije u Europi i svijetu. Kako ni ranije nismo bili među aktivnijima, ova godina je sasvim očekivano pogoršala tu sliku. Na taj smo način pojačali rizik od svega što donosi višak kila, a to je povišenje tlaka, povećani rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti i pojačan rizik od moždanog i srčanog udara te povećani rizik od pojave dijabetesa. Dodatno, primijetili smo u ordinacijama da se pogoršalo stanje kod pacijenata koji već imaju postojeći dijabetes i poremećaje u metabolizmu šećera kao i visoki krvni tlak. Njima je trebalo pojačavati lijekove jer doze koje su uzimali više nisu bile dostatne. Usto, kako je bila manja dostupnost zdravstvene zaštite ljudi su rjeđe išli na kontrole, pa je mnogo bolesti koje su se razvile ali ih tek treba dijagnosticirati - kaže dr. Mazalin.
Osim tjelovježbe i boravka u prirodi, on preporučuje i pažljiviji odabir namirnica za konzumaciju te njihovu energetsku vrijednost.
- Jedite namirnice koje imaju manje kalorija, a svakako izbjegavajte grickalice koje često jedemo nesvjesni da je njihova energetska vrijednost iznimno visoka. Dodatno, birajte hranu sa manjim udjelom masnoća i orijentirajte se na voće i povrće - savjetovao je dr. Mazalin.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
