Ovo je prvi put da su otkrili magnetorecepciju u životinjskom svijetu, a više od 40 godina su istraživali kako zapravo ptice navigiraju dok lete prema jugu zimi te se vraćaju u proljeće
MAGNETSKO POLJE
Znanstvenici otkrili kako ptice uspiju tako precizno navigirati
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Kako povećati izdržljivost? To je zapravo lako, kaže znanost
Znanstvenici su pretpostavljali da ptice osjećaju magnetsko polje i koriste ga za navigaciju, no donedavno nisu mogli dokučiti kako to točno rade, piše Bigthink.
Različiti timovi su uspjeli ustanoviti da ptice zapravo vizualiziraju magnetosferu. Studija njemačkog Sveučilišta Oldenburg bavila se proučavanjem europskog crvendaća, dok je švedska studija Sveučilišta u Lundu proučavala zebrastu zebu.
Dugo se mislilo da su stanice bogate željezom u ptičjim kljunovima pomogle u navigaciji, a zatim je Klaus Schulten sa Sveučilišta u Illinoisu krajem 1960-ih sugerirao da životinje koje se sele, uključujući ptice, moraju u očima ili mozgu imati molekulu koja reagira na magnetsko polje. Njegovu tezu su počeli podupirati sve brojniji dokazi.
POGLEDAJTE VIDEO (Kako ptice pronalaze svoj put kući):
Švedsku studiju je objavio časopis 'Journal of the Royal Society Interface', dok je njemačku objavio 'Current Biology'. Obje studije se baziraju na proučavanju vrste proteina kriptokroma.
Timovi su otkrili da je dio tog proteina, Cry4, osjetljiv na plavu svjetlost uključujući i onu koju isijava magnetsko polje Zemlje. Poznato je da ptice i biljke imaju fotoreceptivne stanice koja reagiraju na plavu svjetlost, neophodnu za cirkadijalni ritam. No ovo je prvi put da je magnetorecepcija otkrivena u životinjskom svijetu.
Stanice vidnog magnetskog polja ptica oslanjaju se na kvantnu koherenciju. To je interakcija s kvantnim poljem koje pticama selicama omogućuje navigiranje, tvrdi biolog Atticus Pinzon-Rodriguez sa Sveučilišta Lund. Nedavno istraživanje pokazalo je da mogu biti uključena tri moguća kriptokroma, Cry1, Cry2 i Cry 4. Znanstvenici u oba tima su istražili ekspresiju gena povezanu sa svakim proteinom.
Otkrili su da ekspresije Cry1 i Cry2 fluktuiraju tijekom dana, budući da su obojica vezani za cirkadijanski ritam, doj je Cry 4 ostao konstantan. Kako se protein ovog gena kontinuirano proizvodi, istraživači vjeruju da je povezan s otkrivanjem magnetskog polja. Smatrajte da pomoću njega ptice navigiraju. Postoje i druga otkrića. Na primjer, pokazalo se da su europski crvendaći pojačali Cry4 ekspresiju tijekom migracijske sezone, što nije bio slučaj kod kokošiju.
Oba tima su osim pregleda genske ekspresije, otkrila da područje u mrežnicama ptica gdje se nalazi Cry4 prima puno svjetla. Iako su dokazi uvjerljivi, potrebna su dodatna istraživanja, posebno na vrstama ptica s latentnim Cry4, kako bi se potvrdili ovi rezultati, prenosi Big Think.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Znanost konačno dala odgovor - jesu li pametniji psi ili mačke
POGLEDAJTE VIDEO Željko Bebek: #ZAJEDNO24SATA
Pokretanje videa...
00:39
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
