Znojenje je ključni mehanizam kojim se naše tijelo hladi, no svatko tko je odradio trening primijetio je da taj proces nije ravnomjeran. Dok su čelo, leđa i prsa mokri, drugi dijelovi tijela su suhi
VIŠE JE FAKTORA
Znojite se najčešće na istim dijelovima tijela? Evo zašto...
Čitanje članka:
3
min
Ova pojava nije slučajna, već je rezultat složene interakcije fiziologije, evolucije i vanjskih čimbenika koji diktiraju gdje će i koliko znoja tijelo proizvesti.
POGLEDAJ VIDEO: Tajna zavidne linije: Evo kako Jennifer Lopez održava zdravlje i formu s 56 godina
Pokretanje videa...
01:06
Neravnomjerna karta znojnih žlijezda
Ljudsko tijelo posjeduje između dva i četiri milijuna znojnih žlijezda, no one nisu jednako raspoređene po koži. Glavnu ulogu u termoregulaciji imaju ekrine žlijezde, koje luče vodenasti znoj zadužen za hlađenje isparavanjem. Njihova gustoća najviša je na dlanovima, tabanima i čelu, dok je na trupu i udovima znatno manja, ponekad i do pet puta. Ipak, sama gustoća nije presudna; ključna je brzina izlučivanja po pojedinoj žlijezdi, koja određuje ukupnu količinu znoja.
Osim ekrinih, postoje i apokrine žlijezde, smještene uglavnom u područjima s folikulima dlake poput pazuha i prepona. One postaju aktivne u pubertetu i proizvode gušći znoj koji u kontaktu s bakterijama na koži stvara karakterističan miris. U pazusima se nalazi i treća vrsta, apokrine žlijezde, koje se razvijaju iz ekrinih i sposobne su proizvesti značajno veće količine tekućine, što objašnjava zašto je to područje često jedno od najznojnijih.
Termoregulacija ima svoj redoslijed
Tijelo ne aktivira sve znojne žlijezde odjednom. Proces hlađenja slijedi određeni obrazac. Znojenje u pravilu započinje na čelu i vlasištu, a zatim se širi prema trupu i ostatku tijela. Ovaj redoslijed nije slučajan. Evolucijski je razvijen kako bi se prioritetno hladili najvažniji organi, prije svega mozak, koji je iznimno osjetljiv na povišenu temperaturu. Mozak i srce, smješteni u gornjem dijelu tijela, generiraju značajnu količinu topline čak i u mirovanju, stoga je pojačano znojenje na glavi, prsima i leđima prva linija obrane od pregrijavanja. Istraživanja su potvrdila da je čelo jedno od područja s najvišom osjetljivošću na toplinske podražaje.
Trup i leđa kao glavni 'hladnjaci'
Tijekom vježbanja, najveći dio metaboličke topline stvaraju mišići. Stoga ne čudi što se najviše znoje područja s velikom mišićnom masom ili ona koja ih prekrivaju. Trup, a osobito leđa, dominantna su područja znojenja tijekom fizičkog napora. Jedna od teorija objašnjava to našom evolucijskom prošlošću. Prije nego što su ljudi počeli hodati uspravno, leđa su bila najizloženija okolini i suncu, čime su postala idealna površina za učinkovito isparavanje.
S druge strane, udovi poput ruku i nogu imaju veći omjer površine u odnosu na volumen, što im omogućuje lakše hlađenje putem strujanja zraka (konvekcijom). Zbog toga se tijelo manje oslanja na znojenje na tim dijelovima, a više na trupu, gdje je hlađenje zrakom manje učinkovito. Studije su pokazale da su ruke i noge regije s dosljedno najnižom stopom znojenja tijekom vježbanja.
Individualne razlike su ključne
Količina i raspodjela znoja uvelike ovise o pojedincu. Osobe u boljoj tjelesnoj kondiciji počinju se znojiti ranije i učinkovitije. Njihovo je tijelo istrenirano da brže prepozna porast temperature i odmah aktivira sustav hlađenja. Veća tjelesna masa, bilo da se radi o mišićima ili masnom tkivu, također znači i veću proizvodnju topline, što zahtijeva intenzivnije znojenje na velikim površinama poput leđa.
Spol također igra ulogu. Muškarci se u pravilu znoje više od žena, čak i kada se uzme u obzir jednaka razina napora. Ta je razlika posebno izražena na trupu, što se pripisuje većoj osjetljivosti njihovih znojnih žlijezda na tjelesnu temperaturu. Naravno, genetika postavlja temelje - broj aktivnih znojnih žlijezda i njihova reaktivnost nasljedni su.
Na kraju, ne smijemo zanemariti ni utjecaj okoline. Uska ili sintetička odjeća zadržava toplinu i vlagu uz kožu, sprječavajući isparavanje. To stvara dojam da se određeni dio tijela, primjerice leđa ispod ruksaka ili majice, znoji više, iako znoj samo ne može ispariti. Visoka vlažnost zraka ima sličan učinak, smanjujući učinkovitost hlađenja i potičući tijelo na proizvodnju još više znoja koji se na kraju samo cijedi s kože, bez rashladnog efekta.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
