Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Njemački kancelar Friedrich Merz uvjerava da Crna Gora može postati članica Europske unije do 2028. godine, ističući kako su otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske rješiva te da neće ometati europski put.
Njemački kancelar Friedrich Merz ocijenio je u četvrtak da je realno da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Europske unije te izrazio uvjerenje da se otvorena pitanja između Podgorice i Zagreba mogu riješiti i da neće biti prepreka crnogorskim europskim integracijama. Merz je na konferenciji za novinare nakon samita čelnika Berlinskog procesa u Miločeru, pokraj Budve, istaknuo da Crna Gora ima konkretnu europsku perspektivu te da smatra ostvarivim cilj crnogorskih vlasti da zemlja postane punopravna članica EU-a do 2028. godine.
„Zemlja poput Crne Gore je zemlja kojoj možemo pružiti konkretnu europsku perspektivu, odnosno da će postati 28. članica Europske unije 2028. godine. Vjerujem da je to realno“, kazao je Merz.
Njemački kancelar rekao je da je o bilateralnim pitanjima intenzivno razgovarao s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.
„Razgovarao sam s hrvatskim premijerom i imali smo intenzivne razgovore o Crnoj Gori i Hrvatskoj. Siguran sam da se preostala pitanja mogu riješiti i da neće biti prepreka ulasku Crne Gore u Europsku uniju“, poručio je Merz.
Crnogorski premijer Milojko Spajić rekao je da su razgovori s Hrvatskom vrlo važni te da su izazovi u odnosima dviju država premostivi. Istaknuo je da je Crna Gora predala sve pregovaračke pozicije za poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i temeljna prava te pravdu, slobodu i sigurnost, izrazivši nadu da će ta poglavlja biti zatvorena u prosincu.
Hrvatski premijer Andrej Plenković ranije je pozdravio odluke crnogorske vlade o promjeni imena bazena u Kotoru i naknadnom odobravanju spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinj, ocijenivši ih korakom u dobrom smjeru.
Riječ je o dvama od ukupno osam otvorenih pitanja za koja Hrvatska očekuje rješenje u odnosima s Crnom Gorom. Među preostalim pitanjima su vlasništvo nad školskim brodom „Jadran“, razgraničenje na Prevlaci, obeštećenje bivših zatočenika logora Morinj, rasvjetljavanje sudbine nestalih tijekom rata u Hrvatskoj te imovinskopravna pitanja hrvatskih obitelji u Crnoj Gori.
Govoreći o europskoj perspektivi ostalih država zapadnog Balkana, Merz je ukazao na potrebu postupnog približavanja Europskoj uniji, ocijenivši da se pojedine zemlje regije suočavaju s političkim napetostima i otvorenim pitanjima koja otežavaju njihov napredak.
Austrijski kancelar Christian Stocker osvrnuo se na situaciju u Srbiji, ocijenivši da odbacivanje austrijskog prijedloga nije dobar signal Europskoj uniji. Istaknuo je da želi slobodne i neovisne izbore u Srbiji te naglasio važnost uključivanja mladih u procese koji će oblikovati budućnost regije.
Crna Gora ovogodišnje je predsjedanje Berlinskim procesom zaključila samitom čelnika u Miločeru, na kojem su sudjelovali predstavnici šest država zapadnog Balkana i europskih partnera. Berlinski proces pokrenut je 2014. godine na inicijativu Njemačke radi jačanja regionalne suradnje i približavanja zapadnog Balkana Europskoj uniji.
Crna Gora smatra se najnaprednijom državom kandidatkinjom u procesu pristupanja Europskoj uniji. Na međuvladinoj konferenciji 12. listopada privremeno je zatvorila još tri pregovaračka poglavlja, čime je njihov ukupan broj povećan na 21 od ukupno 33.
Crnogorske vlasti planiraju završiti pristupne pregovore do kraja 2026. godine, s ciljem da zemlja 2028. postane 28. članica Europske unije. Za njezino pristupanje potrebna je suglasnost svih država članica EU-a.
24sata © 2026
