Nafta pada, a benzin raste. Štern: Povratan na normalno je nemoguć i u naftnom svijetu

Cijene naftnih derivata u Hrvatskoj opet rastu, i to za 8-10 kuna po spremniku, a naftni stručnjak i bivši predsjednik uprave Ine, Davor Štern, pojašnjava zbog čega se to događa.

- Danas, u ovom svijetu, ništa nije normalno i povratak na normalno je nemoguć, pa tako i u naftnom svijetu. Parametri koji određuju cijenu nafte su se poremetili jer je američka vlada bacala milijarde zbog korone, pa je dio toga novca našao put do burzi, gdje se nalaze novi pokušaji za stjecanje profita kroz ulaganja u proizvode na burzi – kaže nam Štern.

SMANJUJU PROIZVODNJU Cijene nafte dosegnule najviše razine od siječnja 2020.

Dodaje kako se mnogo toga promijenilo u odnosu na početak pandemije.

- Druga strana ove priče jest da je na početku korona krize barel nafte pao na 40 dolara, što je zaista preniska cijena za samu proizvodnju. Danas je barel nafte 67 dolara, što je po meni realna cijena, odnosno realna je između 50 do 70 dolara po barelu - rekao je. Usporedbe radi, najskuplje gorivo Hrvatska je imala 2012., kad je cijena barela nafte iznosila 123 dolara.

Litru smo plaćali i 11 kuna

Tad smo litru goriva prosječno plaćali 11 kuna, pa i više. U godini prije krize cijena barela nafte iznosila je oko 73 dolara, a prosječna cijena litre goriva u Hrvatskoj bila je oko 10,65 kuna. Danas, kad je barel nafte 67 dolara, litru dizela plaćamo prosječno 9,85 kuna a eurosupera 10,37 kuna.

Pumpanje na burzama

'MORAMO UBRZATI PRELAZAK' Oštra poruka devet zemalja: 'EU mora odrediti rok za zabranu automobila na benzin i dizel'

- Uglavnom, krajnja cijena naftnih derivata u Hrvatskoj ovisi o nizu faktora, a zapravo se cijena nafte umjetno pumpa na burzama. Višak kapitala slijeva se u određene proizvode pa, kad je nafta ‘seksi’, onda u nju pumpaju, a kad nije, ulažu u druge proizvode, kako su to radili kad su zbog korone zaustavljena putovanja, pa se ulagalo u kriptovalute i slično. Dok neki veliki igrač na nafti ne izgubi na burzi, cijene će rasti, a ono što će naftu staviti u drugi plan su obnovljivi izvori energije. Tad će se cijene nafte stabilizirati – kaže Štern te zaključuje:

- Cijena nafte minorna je u odnosu na ono što plaćamo na benzinskim crpkama, no ne vjerujem da će cijene više padati.

Prema najnovijoj objavi portala cijenegoriva.info, prosječni spremnik od 50 litara benzina mogao bi biti skuplji za 10 kuna. Prosječni spremnik dizela mogao bi poskupjeti 8 kuna, a prosječni spremnik plina trebao bi koštati isto kao i do sada.