Pitali smo kozmetičarku i ugostitelja hoće li cijene usluga rasti: Evo što su nam rekli
Česte izmjene propisa, administrativne prepreke i ostali faktori na koje ne mogu utjecati izazovi su s kojima se poduzetnici redovito nose, a ovu će jesen obilježiti još jedan - prilagodba na novu valutu
Suvremeni način obavljanja posla postao je izazovan i prije pojave koronakrize, a danas je teško razmatrati poduzetništvo bez osvrtanja na promjene koje je prouzročio lockdown, snažno mijenjajući gospodarsku sliku svijeta i Hrvatske. Tako je CEPOR (Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva) nedavno objavio Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj – 2021., koje govori o utjecaju pandemije na mikro, mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj, kojih je u 2020. godini bilo gotovo 140.000 te su zapošljavala čak 609.000 ljudi.
Prema spomenutom izvješću, usprkos značajnim promjenama uvjeta poslovanja kao posljedici pandemije, trend rasta ukupnog broja poduzeća nije zaustavljen niti u 2021. godini. U 2021. godini je i broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima porastao je na 653.000, a ta su poduzeća imala 48,7 milijardi kuna više imovine te su isplatila 3,2 milijardi kuna više za neto plaće svojih zaposlenika.
Kada govorimo o navikama potrošača, one su se isto izmijenile pa ih više sada preferira kupovinu proizvoda online, čak 51 posto ispitanika koriste platne kartice češće nego prije pandemije, a osobito kartice za beskontaktno plaćanje, njih čak 53 posto što je pokazalo istraživanje Masterindex. Isto istraživanje istaknulo je da 81 posto sudionika prilikom kupnje najradije plaća karticama, a koriste ih minimalno tri do pet puta tjedno. Za usporedbu, samo 19 posto ispitanika je kazalo da im je gotovina omiljena metoda plaćanja.
U kontekstu ovih rezultata i sve skorijeg uvođenja nove valute u Hrvatsku, možda nije loše da su se navike potrošača već prilagodile nastaloj situaciji i da im je draže kartično plaćanje. Bez obzira na to što su poduzetnici već od rujna uveli izmjene u svoje poslovanje, kako bi pripremili sustave za obavezno dvojno iskazivanje cijena, građane baratanje s obje valute tek očekuje. Poduzetnici s kojima smo razgovarali, smatraju da će najizazovnije biti onih nekoliko tjedana u kojima će se valute ispreplitati - odnosno građani će moći platiti uslugu i proizvod u kunama i eurima, ali će im ostatak biti vraćen isključivo u eurima. Pitali smo jednog zagrebačkog ugostitelja i vlasnicu kozmetičkog salona o tome kako su se pripremili za uvođenje eura i kolika su ulaganja do sada imali.
Ususret novoj valuti
Goran Joo vlasnik je zagrebačkog restorana Maksimir, u ugostiteljstvu je već godinama, a tijekom karijere vodio je restoran Klub književnika na zagrebačkom Trgu bana Jelačića i radio u mnogim drugim domaćim restoranima. Prilagodbom poslovanja na uvođenje nove valute bavi se još od ljeta.
- Pripremama za dvojno iskazivanje cijena bavim se još od srpnja, tad sam počeo zvati programere da možemo imati sve pravno zadovoljeno na vrijeme – rekao nam je ovaj ugostitelj.
Ističe da je najzahtjevnije bilo prilagoditi softver i kompletnu blagajnu, ne samo za običan račun nego i za virmane i ostalo.
- Sve smo morali pripremiti preko vođenja knjigovodstva, to je bio prvi korak da bismo uopće mogli početi. Cijene sad moraju biti iskazane dvojno i na svim ponudama i računima. Tako je od početka rujna, a već od siječnja moramo biti spremni na novu promjenu, da se cijene iskažu samo u eurima. Sljedeći korak bio je printanje ili izrada novih menija, jer i na njima cijene moraju biti iskazane dvojno, a onda smo to mijenjali u digitalnom obliku. I u blagajnama smo morali mnogo toga prepraviti da bi bilo sve u skladu s aktualnim propisima, jer su najavljene kazne ako nemate sve ispravno iskazano – objašnjava naš sugovornik.
Izvjesna financijska ulaganja
Svaka promjena propisa nosi dodatna ulaganja, vremena, ali i novca. Osim što je važno da se, one zahtjevnije tranzicije, poput prelaska na drugu valutu, očekuju i pripreme, kako kod građana tako i kod poduzetnika, važno je da se njihovo stupanje na snagu i primjena jasno komuniciraju.
- Dosta komuniciram s kolegama u Nacionalnoj udruzi ugostitelja, tako da s njima izmjenjujem informacije, a inače se najviše pripremamo sami. Raspitujemo se, gledamo portale, pitamo knjigovođe. Nemamo mi previše insajderskih informacija. Neki se propis obično objavi u Narodnim novinama, onda je na vama da pratite i sumirate sve – rekao nam je Goran Joo, a s njim se složila i vlasnica kozmetičkog salona De Luxe u Zagrebu, Antonija Tretinjak.
Antonija je obrtnica već 14 godina, vodi vlastiti kozmetički salon i autorica je "Beauty vodiča za poslovnu ženu". Smatra da je svaka promjena ujedno prilika i prilagodba na euro za nju prolazi relativno glatko.
- Istina je da informacije nisu uvijek jednoznačne i da se informiramo na raznim mjestima. Kako sam već mnogo godina u biznisu, otprilike znam gdje što treba, ali pomaže mi i to što sam članica Udruženja obrtnika grada Zagreba, pa i tamo dobivam informacije. Inače su pripreme za dvojno iskazivanje cijena, koje prethodi uvođenju eura, prošle dobro, svi moramo imati više razumijevanja u ovom trenutku jedni za druge jer nas sve čeka prilagodba, i kao građane i kao poduzetnike – rekla je Tretinjak.
Rast ili stabilnost cijena?
Građani se pribojavaju rasta cijena zbog uvođenja nove valute, ali naši poduzetnici misle da to neće biti tako. Cijene nekih usluga moraju ostati pristupačne i hrvatskim građanima, a smatraju da je ionako dosegnut europski standard.
- Postoje inspekcije koje će kontrolirati jesu li vam trenutno cijene iskazane dvojno i koje će pratiti da u siječnju ne bude prevelikih odstupanja od cijena koje su navedene u jesen. Primjerice, ako neko jelo sad košta 26,40 eura, bilo bi poželjno da zadrži tu ili približnu cijenu i nakon 1. siječnja 2023. godine – pojasnio je zagrebački ugostitelj.
A što će biti s cijenama proizvoda, pitali smo Antoniju, koja u svom kozmetičkom salonu prodaje i vrhunske kreme, serume i ostale preparate za njegu kože, uglavnom stranih proizvođača.
- Meni će biti jednostavnije jer te proizvode uvozim, pa neće biti gubitaka kod preračunavanja valute. Otvaraju se vrata europskom tržištu, pa razmišljam da otvorim i web shop s proizvodima koje sam isprobala, s kojima su klijentice i klijenti zadovoljni i koje kao stručnjakinja preporučujem – optimistična je naša sugovornica Antonija, koja u ovoj promjeni vidi priliku za razvoj poslovanja.
Koliko sve to košta
Već smo spomenuli da je u svaku izmjenu poslovanja potrebno uložiti i novac. Koliko je naše sugovornike konkretno koštala ova prilagodba?
- Mnogo je to novca. Izmjena menija, izmjena programa, uključivanje informatičara, izmjene na webu... Mene kao poduzetnika to je koštalo između 2000 i 3000 eura. To je samo za prelazak na dvojno iskazivanje cijena, a čeka nas još prelazak na iskazivanje cijena u eurima. To možda neće koštati u toj mjeri, ali nešto hoće. Prilagodba formata, izmjene, printanje, izrada, izvjesna sredstva morat ćemo uložiti - kaže nam Goran Joo.
No izdaci koje su poduzetnici imali ovise o branši u kojoj rade. Kod Antonije troškovi nisu bili toliko visoki, ali su prisutni. Morala je nabaviti novi program, što je jednokratni trošak, a porasli su joj mjesečni troškovi vođenja knjigovodstva i fiskalne blagajne. Rekla nam je što misli kako će to izgledati nakon 1. siječnja.
- Mislim da će najkonfuznije biti baratanje dvjema valutama u samom startu, nakon toga očekujem da bude lakše, pogotovo strancima. Do sada su često htjeli platiti u eurima, a nama nije bilo moguće primiti novac, tako da će ipak taj aspekt postati prohodniji - misli vlasnica kozmetičkog salona De Luxe.
Kako bi ostali konkurentni u odnosu na zemlje u okruženju i ostale mediteranske zemlje, ugostitelji neće puno dizati cijene, rekao nam je Goran Joo, a u visokim porezima vidi ključni problem u svojoj branši.
- Najviše mi smeta što imamo jedan od najvećih poreza u Europi. U Španjolskoj je porez u ugostiteljstvu 8%, a u Italiji 10%, kod nas je 25%. Guše nas veliki porezi i zato su cijene više. Kava, prirodni sokovi, pivo i vino trebaju biti tretirani kao prehrambeni proizvodi i na njih treba biti manji porez, kao u ostalim zemljama s kojima se uspoređujemo. Jedino što vidim kao pozitivno u prelasku na euro je što neće biti promjene valute, a svi turisti imaju eure, u kojima ne smijemo naplatiti. Provizije na bankomatima su visoke, pa će turistima biti lakše i povoljnije plaćati - zaključio je Joo s dozom optimizma.
Kako god bilo, dolazak eura u Hrvatsku neminovan je i zato je važno da se što bolje pripremimo praćenjem informacija i usvajanjem znanja o budućoj hrvatskoj valuti. A hoće li euro olakšati mnoge poslovne procese i u konačnici povoljno utjecati na gospodarstvo naše zemlje, saznat ćemo uskoro.
