"Dobar sustav uči iz vlastitih pogrešaka i slabosti", ispalio je jučer premijer Andrej Plenković, amnestirajući sebe i svoju vladu od kreiranja sustava koji se sada trebao popraviti. Ali što su zapravo bile pogreške u Gospiću?
News
Komentari 47
"Dobar sustav uči iz vlastitih pogrešaka i slabosti", ispalio je jučer premijer Andrej Plenković, amnestirajući sebe i svoju vladu od kreiranja sustava koji se sada trebao popraviti. Ali što su zapravo bile pogreške u Gospiću?
"Dobar sustav uči iz vlastitih pogrešaka i slabosti", ispalio je jučer premijer Andrej Plenković nakon objave novih zabrinjavajućih nalaza o kvaliteti vode u Gospiću i Lici.
Ovo je vjerojatno prvi slučaj da je premijer Plenković priznao pogrešku, barem javno. Zar misli da se onome tko priznaje pola oprašta?
Plenković je vidljivo promijenio ton u odnosu na prvu svoju reakciju na objavu ekocida u Gospiću, kad je cijelu priču proglašavao "oporbenom histerijom" i optuživao oporbene stranke da "iz vlastitih političkih motiva dižu paniku i uzbunjuju ljude".
Sad govori o tome da "dobar sustav uči iz vlastitih pogrešaka i slabosti".
Ali, tko kaže da je sustav dobar?
Jer sustav ne može biti dobar ako je otkrio tolike pogreške i slabosti.
Odnosno, što ako su te "pogreške i slabosti" naprosto bile kodirane u sustav?
Postoji i još jedno pitanje: što Plenković podrazumijeva pod pogreškom?
Je li pogreška da su otvorili prostor mafiji? Je li pogreška što nisu predvidjeli što bi se s otpadom moglo dogoditi, ne samo u Gospiću nego i u ostatku Hrvatske? Ili je pogreška bila to što su ih otkrili?
Možda su te famozne pogreške ugrađene u sustav kako bi se pogodovalo svim sudionicima u tom koruptivnom i kriminalnom lancu? Je li Andrija Mikulić bio "pogreška i slabost" ili pak vječita politička uzdanica predsjednika Vlade?
Što Mikulić govori o Plenkoviću? Što govori Tomislav Ćorić?
Nazivati sve ovo što se godinama organizirano događa i tek nedavno se počelo otkrivati tek "pogreškama i slabostima" znači amnestirati Vladu, premijera, vladajuću koaliciju, HDZ-ovu državu, institucije od bilo kakve odgovornosti.
Spasimo sustav tako što ćemo žrtvovbati "pogreške i slabosti".
"Oni koji su odgovorni trebaju biti kažnjeni, a Vlada će u najkraćem roku sanirati štetu kako se to što se dogodilo u Gospiću više ne bi ponovilo", kazao je Plenković.
On je mislio na kažnjavanje onih koji su kršili zakon, ali što je sa sustavom koji je putem svojih "pogrešaka i slabosti" otvorio prostor trovanju Hrvatske?
Taj sustav, taj "dobar sustav", bit će pošteđen. Kreatori tog sustava bit će pošteđeni. Sustav navodno uči na greškama, kao da greške nisu integralni dio tog sustava.
Nitko još dosad nije snosio političku odgovornost zbog svega što se dogodilo i još uvijek se događa. Upiralo se prstom u ministricu Mariju Vučković, pa u Tomislava Ćorića, pa sad i u Ivana Turudića koji je objavio zadnji nalaz Uskoka s mjesec dana zakašnjenja. Mnogi prosvjednici na Trgu bana Jelačića nosili su plakate sa slikom Andreja Plenkovića, premda njegovo ime nije bilo spomenuto s pozornice.
I prosvjednici se, eto, moraju uzdati u sustav koji bi trebao popraviti svoje "pogreške i slabosti".
Mogli bismo otići i korak dalje te postaviti pitanje odgovornosti sustava za druge "pogreške i slabosti". Za nabujalu korupciju za koju su cijenu plaćali tek pojedini ministri, za kriminal pod pokroviteljstvom države, za pljačku unutar sustava, bez obzira bio on energetski, sportski, ekološki...
Plenković traži da se tom njegovom sustavu, tom dobrom sustavu", pruži povjerenje da se može sam popraviti, kao što se pećnica može sama očistiti od masnoće ili računalo samo očistiti od virusa.
Ali taj proces traje godinama: proces formiranja sustava, proces korumpiranja sustava, proces očekivanja da će se taj sustav pun pogrešaka i slabosti promijeniti.
Takav sustav trebao bi nas spasiti od korupcije, kriminala, otrovnog otpada, pljačkaša bolnica i zdravstvenog sustava, organiziranog kriminala... Kao da sustav u svemu tome ne sudjeluje.
Je li Tomislav Ćorić u prethodnom mandatu u hrvatskoj Vladi, koju je napustio pod pritiskom afere Vjetroelektrane, na svoju ruku donio propis kojim se inspekciji oduzima mogućnost kontrole uvoza otpada na granici? Je li to bila "pogreška i slabost" ili promišljena, tendenciozna odluka s dugoročnim pogubnim posljedicama?
Plenković danas priznaje pogrešku i najavljuje da će iz ovog slučaja s otpadom "izvući pouku".
Pa ipak, nakon deset godina na vlasti, nakon tri mandata, nakon postojanog oblikovanja ovakvog sustava, nakon okupiranja institucija, ovom sustavu ne može se tepati kao da je zaigrano dijete koje uči na svojim greškama, koje treba pomilovati po glavici, poljubiti u čelo, sve mu oprostiti i omogućiti da se nastavi igrati sa svojim igračkama.
Odnosno, s našim životima i s budućnošću Hrvatske.
Sad se ispravljaju greške, nakon što su se one otkrile i pretvorile u katastrofu, ekološku, zdravstvenu i naročito političku. A što bi bilo da se to nije otkrilo?
I da je premijer Plenković, osoba na čelu ovakvog sustava, nastavio ignorirati upozorenja iz Gospića?
Bi li se sustav i tada sam od sebe popravio?
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+