Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Upozorila je da novca u državi ima, ali da završava "kod foteljaša u sportskim savezima, u tuđim džepovima i kod ministara koji, kako sami kažu, inflaciju nisu ni osjetili"
SDP-ova Mirela Ahmetović ocijenila je u utorak da je jedanaesti antiinflacijski paket mjera" još jedan dokaz vladinog zamagljivanja stvarnosti" te ustvrdila da će kroz novi paket mjera "bogati postati još bogatiji, krupni kapital će trljati ruke, a siromašniji će potonuti na dno". "To je jedina istina o Plenkovićevoj inflaciji i ekonomskoj manipulaciji kojoj napokon moramo stati na kraj", rekla je Ahmetović tijekom slobodnih saborskih govora uime Kluba SDP-a.
Upozorila je da novca u državi ima, ali da završava "kod foteljaša u sportskim savezima, u tuđim džepovima i kod ministara koji, kako sami kažu, inflaciju nisu ni osjetili".
Navela je i da se slušaju bajke o „pregrijavanju ekonomije“ pri čemu su za inflaciju odjednom krive plaće medicinskih sestara, učitelja i čistačica. Premijer im poručuje da će im "ohladiti plaće“ jer javni sektor previše troši, kazala je upitavši se gdje je ta briga bila uoči izbora 2024..
Smatra da je tada nekritičko podizanje plaća i koeficijenata bio čisti predizborni inženjering i propagandni trik na koji je, nažalost, nasjeo znatan broj građana vjerujući u bajke o dostojanstvenom životu. "To predizborno povećanje bila je klasična Plenkovićeva medvjeđa usluga. Građanima je napravio privid bogatstva, a zapravo ih je gurnuo u još dublje siromaštvo", rekla je Ahmetović.
Josip Dabro (Klub Domovinskog pokreta) založio se za vraćanje izbornih prava Hrvatima izvan Hrvatske te ustvrdio da je danas izvan Hrvatske oko milijun hrvatskih državljana, od kojih je oko 700 tisuća s ustavnim pravom glasa. Naveo je da izborne jedinice u Hrvatskoj imaju prosječno 350 tisuća birača, a za razliku od državljana izvan Hrvatske, u Hrvatskoj su svi punoljetni državljani upisani u registar birača.
Smatra da to nameće obvezu državi da na isti način riješi pitanje registra birača, čime bi broj registriranih birača izvan Republike Hrvatske bio dva puta veći od prosječnog broja birača izbornih jedinica u Hrvatskoj.
"To mora biti osnova njihovog zastupanja u Hrvatskom saboru, a ne dnevno-političko pogađanje s pozicija interesa u borbi za vlast. Hrvati izvan Hrvatske prema načelu jednakog političkog prava i prava na zastupanje, moraju imati isti broj zastupnika kao u ostalim izbornim jedinicama, izuzev XII. izborne jedinice", rekao je Dabro.
Rješenje vidi u državnom ustavotvornom referendumu koji bi raspisao Hrvatski sabor na prijedlog Vlade.
Draženka Polović (Klub Možemo!) upozorila je da je po podacima Eurostata Hrvatska među najgorim državama u EU po broju poginulih u prometu jer europski prosjek iznosi 46 poginulih na milijun stanovnika, a Hrvatska je prošle godine imala čak 67 poginulih. Pri tome tragičniju prometnu bilancu imaju samo Bugarska i Rumunjska.
Polović je kazala da nakon devet poginulih u 48 sati više se ne može govoriti o izoliranim incidentima ocijenivši kako odgovornost ne snose samo nesavjesni vozači već i državne institucije koje godinama nisu uspjele osigurati dosljednu provedbu zakona.
No, Hrvoje Zekanović (Klub HDZ-a) smatra da je većem broju poginulih u našoj zemlji razlog i to što motociklisti čine veliki broj poginulih te turisti jer smo turistička destinacija. Također, poručio je Polović da građani ginu i u Zagrebu zbog loše prometne infrastrukture, a za koji je odgovoran Grad Zagreb.
Dragana Jeckov (Klub SDSS-a) problematizirala je uvoz hrane upozorivši da je naš vanjski trgovački deficit u razmjeni poljoprivrednih proizvoda prošle godine dosegnuo tri milijarde eura što je više od 3 posto BDP-a. Navela je da je u odnosu na 2013. godinu, kada smo ušli u EU, taj deficit gotovo utrostručio. Posebice zabrinjavajućim smatra rast deficita u sektoru voća i povrća koji je povećan sa 205 milijuna na više od 500 milijuna eura godišnje.
Jeckov (SDSS) pita što je sa zakonom o raspolaganju državnim zemljištem?, Dabro (DP) odgovorio: U načelu je izrađen i gotov
Ističući kako značajan dio poljoprivrednog zemljišta nije u funkciji proizvodnje, Jeckov je kazala i da je u očekivanju donošenje zakona o raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem iako je DP-ov ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić njegovo donošenje obećao u prvoj polovici ove godine.
To je izazvalo više reakcija zastupnika DP-a, a Josip Dabro je kazao da je zakon o načelu izrađen i gotov.
"S novim zakonom će poljoprivrednim zemljištem upravljati država i onda ćemo imati jedan jedinstveni smjer a ne kao zadnjih 10 godina kada smo u poljoprivrednoj politici imali preo 500 politika poljoprivredne proizvodnje", kazao je.
24sata © 2026
