'Covid19 kao restoragedon, pad prometa za više od 90%'

Dva tjedna od zatvaranja objekata promet u ugostiteljstvu pao je za više od 90 posto, a s obzirom na mjere socijalne distanciranosti i neizvjesnost oko ponovnog rada, za tu je djelatnost pandemija covid-a 19 "restoragedon", kaže predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak.

"Ugostitelji će lokalno i globalno zbog ove pandemije najviše nastradati, što se već pokazuje u zadnja dva mjeseca. No, sada manje boli što je bilo, a više ono što će biti, jer donedavne prognoze da bi početkom srpnja moglo biti otvoreno bar 30 posto objekata sada više nisu ni toliko optimistične. Za restorane pogotovo, kao i sve druge vrste objekata u kojima se priprema i uslužuje hrana gostima", kaže Medak za Hinu.

GLASANJE U UTORAK Mjere za spas gospodarstva u petak i ponedjeljak u Saboru

Loša perspektiva i za dalje

Komentirajući podatke fiskalizacije koji pokazuju da je u djelatnosti smještaja te usluživanja i pripreme hrane promet u zadnjem tjednu ožujka pao za više od 90 posto, Medak ističe da je to očekivano zbog pandemije i svih mjera, ali i šokantno, jer je perspektiva za iduća dva-tri tjedna, a moguće i duže, vrlo loša.

Stoga utjecaj covid-a19 na rad restorana, konoba, kafića, barova, cateringa i ukupno ugostiteljstva naziva "restoragedonom", jer ih dovodi do "kraja", s vrlo malim mogućnostima održanja ili eventualne prenamjene poslovanja s obzirom na prostorne, financijske, kadrovske i druge (ne)mogućnosti ugostitelja.

"Apsolutno sve ili gotovo sve je stalo, nešto restorana još radi s dostavom hrane ili putem drive-ina, no time se ostvari tek mali postotak prometa, oko 3 do 6 posto, što je u kombinaciji sa zahtjevnim mjerama za zaštitu dostavljača i ukupno dostave za mnoge neodrživo, pa i skupo", ocjenjuje Medak.

SIGURNO POSLOVANJE IZ VLASTITOG DOMA Njuškalo i mjere za održavanje malog i srednjeg poduzetništva

Kaže da se ugostitelji pridržavaju mjera zaštite i zaustavljanja pandemije, te da će za radnike i ukupno poslovanje koristiti mjere vlade.

Po podacima iz te udruge, samo u ugostiteljstvu izravno je zaposleno oko 110 tisuća ljudi, što je gotovo polovica od ukupno zaposlenih (stalno i sezonski) u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti.

Ne želimo se predati, predlažemo ukidanje cestarina ljeti

Neki ugostitelji su odlučili zadržati i sačuvati radnike, ali većina ih, pogotovo mali, to jednostavno ne može kada im je promet nula kuna, a što je sada gotovo kod svih.

IVAN KOPRIĆ 'Krizne okolnosti traže i mjere racionalizacije javne uprave'

Stoga, a i s obzirom da je za sada teško očekivati neki promet u ugostiteljstvu do ljeta, Medak kaže da njihova udruga, kao i Inicijativa Glas poduzetnika, smatra da su potrebne mjere za otpis plaćanja, a ne odgoda.

Sve da ugostitelji i uhvate nešto prometa u srpnju, kolovozu i dalje do kraja ove godine, teško da će to biti više od pet, šest, možda sedam milijardi kuna, a godišnji pad prometa mogao bi biti i oko 70 posto, procjenjuje Medak.

"Unatoč svemu ne želimo se predati, pokušavamo, neki od nas, u restoranima proizvoditi hranu, tjesteninu, pakirati i konzervirati nešto, pripremati namirnice za dostavu s našim receptima i slično", iznosi Medak, dodajući da na žalost to mnogi ne mogu raditi, jer nemaju prostorne, proizvodne i druge uvjete.

DALI SVOJ PRIJEDLOG Udruga poljoprivrednika traži mjere za očuvanje OPG-ova

I kada se ukine zabrane kretanja i objekti otvore, smatra da će restoranima, konobama i sličnim objektima s hranom za stolovima biti teško, jer je pitanje koliko će si gosti moći toga priuštiti, ali vjeruje da bi kafićima moglo biti malo lakše, pogotovo onima s terasama i na otvorenom.

"Ako do ljeta zabrane prođu, predlažemo ukidanje cestarine po autocestama, da se ljudi po Hrvatskoj više mogu voziti i obilaziti razna odredišta, a time si i lakše priuštiti ugostiteljsku ponudu. Ugostitelji će ih toplo dočekati", poručuje Medak.

HTZ Staničić: Pad turističkih noćenja u ožujku 53 posto izravna posljedica covida19

U Hrvatskoj je u ožujku boravilo 118,2 tisuće turista ili 75 posto manje nego u istom mjesecu 2019., dok je noćenja ostvareno 53 posto manje, prvi su podaci iz sustava eVisitor koji potvrđuju iznimno negativan utjecaj pandemije covid19 na turistička kretanja, ističe direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

"Utjecaj pandemije koronavirusa na globalna turistička kretanja iznimno je negativan i očekivano je vidljiv i na turističkim rezultatima ostvarenim tijekom ožujka u Hrvatskoj. Turističkog prometa gotovo nema", iznosi Staničić uz podatke iz sustava eVistor za ožujak i prva tri mjeseca.

Pad noćenja od 53 posto u ožujku ove godine znači da ih je ostvareno 518,2 tisuće, dok je statistika za prva tri mjeseca nešto povoljnija, zahvaljujući boljem prometu u prva dva mjeseca.

Turista je, naime, po eVisitoru, u prva tri mjeseca ukupno došlo 635 tisuća, koji su ostvarili gotovo 1,9 milijuna noćenja, što su u odnosu na isto razdoblje 2019. minusi od 33 i 20 posto.

Ožujak prvi mjesec velikog utjecaja pandemije covid-a 19

Od ukupnih 118,2 tisuće prijavljenih dolazaka turista u ožujku, oko 65 tisuća su bili stranci, što je i 80,3 posto manje nego u ožujku 2019., a ostvarili su 64,5 posto manje noćenja ili gotovo 280 tisuća.

Pritom su najviše noćenja ostvarili domaći turisti odnosno gosti iz BiH, Njemačke, Slovenije i Austrije.

Domaćih je turista bilo 53,3 tisuće, a njihovih noćenja 238,8 tisuća, što je 60,7 odnosno 24,2 posto manje nego u ožujku 2019.

Primjetno je, kako izdvajaju iz HTZ-a, da je većina turističkog prometa u ožujku registrirana u komercijalnim smještajnim objektima, 72 posto, dok je preostalih 28 posto udjela u nekomercijalnom smještaju ujedno i porast od onoga u istom mjesecu prošle godine.

Naime, u komercijalnom smještaju je sa oko 110 tisuća noćenja zabilježen minus u ovom ožujku iznad 60 posto, dok je u nekomercijalnom smještaju sa blizu osam tisuća noćenja zabilježen porast od 110 posto.

Prerano za ljetne prognoze

S obzirom da turističkog prometa gotovo nema, te da je i neizvjesno kada će se 'pokrenuti', jer i u Hrvatskoj, kao i globalno, ovisi o ishodima borbe s pandemijom, Staničić napominje da se sada HTZ bavi izmjenama godišnjeg programa rada i financijskog plana za 2020., te uz dnevnu komunikaciju s predstavništvima u svijetu, domaćim i stranim strateškim i drugim partnerima te međunarodnim turističkim udruženjima nastoje održati prisutnost Hrvatske na tržištima.

"Održavamo prisutnost na tržištima kroz aktivnosti na društvenim mrežama s objavama virtualnih putovanja po Hrvatskoj uz izražavanje podrške i empatije obzirom na trenutno stanje u drugim zemljama", kaže Staničić.

Naglašava i da je za konkretne prognoze za glavni ljetni dio turističke godine (srpanj, kolovoz i rujan) u ovom trenutku još uvijek prerano govoriti, ali ističe da će se u idućem razdoblju, kad se za to steknu adekvatni uvjeti, intenzivno raditi na promociji i pozicioniranju Hrvatske kao sigurne zemlje.

"Fokus će biti na domaće tržište te na onima kojima su hrvatske destinacije lako dostupne cestovnim pravcima", otkriva Staničić.