Premijer Andrej plenković rekao je da se Hrvatska suočava sa promijenjenim sigurnosnim okruženjem te da mladi moraju steći vojne vještine koje su generacije od 2008. bile lišene
Detalji vojnog roka: Bit će u tri vojarne, a plaća je 1100 eura
Nakon gotovo dva desetljeća mira od uniformi i strojevog koraka, Hrvatska ponovno vraća obvezni vojni rok! Na današnjoj sjednici Vlade, održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, donesene su ključne odluke koje označavaju povratak masovne vojne obuke mladih građana. U Sabor su upućene izmjene Zakona o obrani te Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, koje uključuju i uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja – u praksi, povratak služenja vojnog roka.
Premijer Andrej Plenković nije ostavljao mjesta sumnji, Hrvatska se suočava s promijenjenim sigurnosnim okruženjem, a mladi moraju steći vještine koje su generacije rođene nakon 2008. bile lišene.
- Ovim potezom stvaramo preduvjete da mlade generacije steknu znanja i obrambene sposobnosti koje njihovi vršnjaci godinama nisu imali. Jačamo obrambenu snagu države, pripremamo se za neizvjesna vremena- poručio je Plenković, jasno istaknuvši stratešku ozbiljnost ovog koraka.
Prema prvim informacijama, vojna obuka odvijat će se na tri lokacije. Požega, Slunj i Knin postat će nova središta gdje će tisuće mladih prolaziti osnovnu vojnu obuku. Iako još nije precizirano koliko će točno trajati obuka, iz Vlade poručuju da će se raditi o „kraćem, ali intenzivnom“ obliku služenja, prilagođenom suvremenim potrebama i standardima.
Odluka o ponovnom uvođenju vojnog roka dolazi u trenutku kada je Vlada usvojila nacrt Strategije obrane Republike Hrvatske te dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH za razdoblje 2025. – 2036. Ovi dokumenti, kako je rečeno na sjednici, ključni su za sigurnosnu transformaciju države i stvaranje nove generacije osposobljenih građana.
No to nije bila jedina tema koja je uzburkala duhove – Vlada je osnovala i Povjerenstvo za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a na čelo tog tijela postavljen je potpredsjednik Sabora i predsjednik Domovinskog pokreta, Ivan Penava. Time Vlada ulazi i u osjetljivo povijesno pitanje koje već desetljećima izaziva burne rasprave u javnosti.
Na početku sjednice premijer Plenković osvrnuo se i na snažno nevrijeme koje je pogodilo Split.
- Srećom nema ljudskih žrtava, ali šteta je velika. Grad i županija rade na popisu šteta, a mi ćemo osigurati sredstva kako bi se što prije saniralo- rekao je.
Dok su društvene mreže već preplavljene reakcijama, od potpune podrške do oštrih kritika, jedno je sigurno: povratak vojnog roka izazvat će snažan odjek u društvu. Tisuće mladih, koji su do sada vojne vještine viđali samo u filmovima ili igrama, već od 2025. godine mogli bi ih učiti na vlastitoj koži.
Ministar obrane Ivan Anušić komentirao je Zakon o obrani.
- Vojna obveza dužnost je svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske. Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin navršava Republike Hrvatske 18 godina života (upis u vojnu evidenciju). Vojna obveza sastoji se od: novačke obveze, temeljnog vojnog osposobljavanja, odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu. Žene vojni obveznici ne podliježu novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja, ali mogu pohađati dragovoljno temeljno vojno osposobljavanje koje je jedan od uvjeta za prijam u djelatnu vojnu službu, te služiti u pričuvnom sastavu - kazao je Anušić te dodao da brojka ročnika iznosi do pet naraštaja godišnje, do 800 ročnika po naraštaju, odnosno do 4000 ročnika godišnje. Vojni rok trajat će dva mjeseca, a služit će se na tri lokacije, u Kninu, Požegi i Slunju.