DETALJNI PODACI Lani najviše pobačaja od 2012., rodilo je i 7 djevojaka mlađih od 15 godina

U Hrvatskoj je lani rođeno 32.936 djece - 361 dijete više nego 2024. godine, dok je istodobno porastao i broj legalno induciranih, namjernih pobačaja. Raste i broj carskih rezova na porođajima, kao i broj djece koju roditelji ne cijepe protiv zaraznih bolesti. Sve to otkrivaju novi zdravstveno-statistički ljetopisi Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Namjernih je pobačaja bilo 3170, najviše od 2012. godine. Najveći je broj izveden u KBC-u Zagreb, Rijeka i u karlovačkoj bolnici, a u KBC-u Split, primjerice, bilo ih je manje nego u bolnici u Čakovcu. Niti jedan pobačaj nije obavljen u bolnicama u Požegi i Našicama, u Novoj Gradiški samo jedan, u Kninu i Vinkovcima po dva.

Carskih rezova je 2018., primjerice, bilo malo manje od 9000, odnosno 24 posto, a lani je njihov udio u porođajima skočio na gotovo 30 posto - obavljena su 9662 carska reza. To znači da je svaki treći porođaj završio carskim rezom.

IAKO JE BESPLATNO U Hrvatskoj 300.000 mladih nije cijepljeno protiv HPV-a: 'On je uzročnik čak šest vrsta raka'

Kako pojašnjavaju stručnjaci, većina se izvodi zbog medicinskih indikacija - jedan od razloga sve češće primjene jest sve viša dob rodilja, zbog koje je onda i više trudnoća s komplikacijama, drugi razlog je veći broj kroničnih bolesti u trudnoći, poput dijabetesa, hipertenzije i pretilosti, no jedan od razloga je i oprez liječnika zbog mogućih sudskih tužbi u slučaju komplikacija tijekom vaginalnog porođaja.

- Tendencija struke je, kad god je to moguće, osigurati normalan, vaginalni porođaj, no ako postoji bilo kakva mogućnost da pri porođaju dođe do problema koji bi mogli nauditi plodu ili rodilji, bira se, naravno, carski rez. Mnogo je indikacija za njegovu primjenu - napominje ginekologinja dr. Jasenka Grujić.

Rodilo i sedam djevojaka mlađih od 15 godina

Trećina rodilja stara je između 30 i 34 godine, a najviše žena na pobačaju imalo je između 30 i 39 godina. Dvije trećine žena koje su išle na pobačaj već imaju jedno ili više djece.

- Bez detaljnije analize podataka teško je reći je li doista riječ o porastu neželjenih trudnoća ili se žene više odlučuju na prekid trudnoće u Hrvatskoj, umjesto da odlaze u Sloveniju ili druge države - napominju u udruzi Hrabre sestre za podršku ženama.

Prošle je godine dijete rodilo i sedam djevojaka mlađih od 15 godina, kažu podaci HZJZ-a. Tri su djevojke ispod te dobi bile pak na legalno induciranom pobačaju. Ukupno je u skupini djevojaka mlađih od 19 bilo 206 legalno induciranih pobačaja, više nego 2024.

- Ako je menstruacija i dalje tabu tema, nije iznenađujuće da su neželjene trudnoće i pobačaji još okruženi šutnjom i nedostatkom informacija - kaže Romana Jakaša u ime koordinacije Ženske mreže Hrabre sestre. Zalažu se za uvođenje besplatne kontracepcije i sveobuhvatnog građanskog, zdravstvenog i seksualnog odgoja u školama.

DIO VELIKE MREŽE VOLONTERA 'Hrabre sestre' pomažu ženama s pobačajem: 'Preplašene su zbog straha od osude u bolnici'

- Prevencija je najučinkovitiji način smanjenja broja neželjenih trudnoća, ali je mnogima financijski teško dostupna. Istodobno, mladi kroz školovanje ne dobivaju dovoljno informacija o uporabi kontracepcije - napominju Hrabre sestre. Godinama pružaju podršku ženama koje traže informacije o ostvarivanju prava na prekid trudnoće. 

Ljetopis HZJZ-a kaže i to da roditelji sve manje cijepe djecu protiv zaraznih bolesti. Samo je u slučaju cjepiva protiv tuberkuloze, koje se daje odmah u rodilištu, postignut zakonom propisan minimum od 95 posto cijepljene djece, kod svih ostalih cjepiva taj je postotak manji. Osim toga, vrlo su velike razlike po županijama, što je također problem. Djeca su najlošije procijepljena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u kojoj je, primjerice, 2024. protiv difterije, tetanusa i hripavca primovakcinirano samo 58 posto djece, za razliku od najbolje, Krapinsko-zagorske županije, u kojoj je tu, početnu dozu, primilo gotovo 98 posto djece. Za kolektivni imunitet, zahvaljujući kojem se neće razboljeti ni djeca na koju cjepivo zbog nekih bolesti i stanja ne djeluje, potrebno je najmanje 95 posto cijepljene ostale djece. Cijepljenjem roditelji, dakle, štite svoju djecu od bolesti, ali i djecu koja su iz nekih zdravstvenih razloga na cjepivo imuna ili još nisu cijepljena.

OBJAVILI podatke Alarmantni podaci HZJZ-a: Bolesti srca i dalje odnose najviše života u Hrvatskoj

Svjedočimo takozvanom paradoksu cijepljenja, kaže imunolog prof. dr. Zlatko Trobonjača, pojašnjavajući kako danas, kad su mnoge bolesti iskorijenjene zahvaljujući cijepljenju, ljudi sve manje o njima razmišljaju i počinju "baviti se" cjepivima.

- Sve veći otpor roditelja cijepljenju posljedica je malignog utjecaja antivakserskih krugova u vrijeme pandemije. Nepovjerenje prema novom cjepivu proširilo se na sve - kaže prof. Trobonjača.

- I tako u valovima, dok se bolest opet ne pojavi, i ne proširi. Imali smo epidemiju ospica u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u BiH također. Potreban je kolektivni imunitet od najmanje 95 posto imunih da zaraze ne bude. Ospice mogu biti vrlo opasne, posebno za djecu mlađu od godinu dana, koja još nisu cijepljena i koja nemaju imunitet. Jedno od 620 te djece u epidemiji ospica će umrijeti - upozorava prof. Trobonjača.

Opasne bolesti šire se bez imunizacije

Ili dječja paraliza, dodaje, koje i dalje ima u Indiji, Pakistanu, Afganistanu, odakle nam lako može doći s migracijama stanovništva. To je teška bolest koja može rezultirati teškim invaliditetom, pa i smrću, upozorava stručnjak.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), na docjepljivanju protiv difterije, tetanusa i hripavca u cijeloj Hrvatskoj je u 2024. godini bilo manje od 87 posto djece, pritom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji samo 46 posto, a najviše u Virovitičko-podravskoj, gotovo 98 posto. HZJZ upozorava kako je važno da postoci na razini županija budu ujednačeni i dovoljno visoki jer se inače stvaraju tzv. džepovi niske procijepljenosti, koji su podloga za nastanak manjih ili većih ponovnih epidemija sad potisnutih bolesti.

ZDRAVLJE HRVATA Nacija na tabletama: Izdali su 3,5 milijuna više recepata, od raka obolijevaju sve mlađi ljudi

Većinom cjepiva iz redovnog programa cijepljeno je manje djece nego u 2019., godini prije pandemije. Docjepljivanjem protiv ospica, zaušnjaka i rubele u prvom razredu osnovne škole u 2024. godini postignut je obuhvat od samo 89,4 posto, manje nego između 2021. i 2023. godine. U 2024. godini bilježe se niski cijepni obuhvati kod primarnog cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubele u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj, Požeško-slavonskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji, svuda niži od 90 posto, i premali u odnosu na potreban minimum od 95 posto.