Dina je odustala od kandidature za gradonačelnicu Zagreba: 'Za promjene se treba ujediniti'

Nezavisna je zastupnica u Gradskoj skupštini Zagreba, a poznata je po svojim oštrim kritikama aktualne gradske vlasti, posebno vezano uz netransparentno trošenje javnog novca i upravljanje gradskom imovinom. Dina Dogan danas je dio platforme Zagreb United te je odustala od svoje gradonačelničke kandidature. O tome i problemima u Zagrebu govori u intervjuu za 24sata. 

Zašto ste odustali od kandidature za gradonačelnicu i podršku dali Davoru Bernardiću i platformi Servus, a kasnije i Zagreb Unitedu?

Ponekad je odgovornost važnija od ambicije. Kad sam vidjela koliko se oporba raspršila, četiri slične liste, slične vrijednosti, s premalo šanse za proboj, shvatila sam da nećemo ništa promijeniti ako se ne ujedinimo. Moj cilj nikad nije bio "biti gradonačelnica pod svaku cijenu", već provesti ono što sam četiri godine pripremala kroz konkretne prijedloge, amandmane i kritike. Sjetimo se mojeg projekta Riznice, Kataloga imovine...
Davor Bernardić i ja nismo morali puno debatirati,  vrlo brzo smo se složili oko ključnih vrijednosti: financijska odgovornost, socijalna osjetljivost i transparentnost. Servus je bila prirodna točka okupljanja, a Zagreb United platforma koja je tu snagu pretočila u ozbiljnu kampanjsku strukturu. Ja sam ostala profesorica koja zna financije i sustave, samo sada s jačim timom i jačim alatom. Posebno mi je drago da nam je kandidat za predsjednika skupštine Davor Štern, čovjek s rijetkom kombinacijom iskustva: od vodećih pozicija u globalnim naftnim kompanijama do vođenja ministarstva i upravljanja javnim sustavima – zna kako se spajaju strateška vizija, operativna učinkovitost i politička odgovornost.

Više puta ste kritizirali aktualnu gradsku vlast, posebno u pogledu upravljanja otpadom i prometne infrastrukture. Možete li detaljnije objasniti svoje stavove o tim pitanjima?

Zato što govorimo o temama koje utječu na svakodnevni život – doslovno na zrak koji udišemo i vrijeme koje gubimo u prometu. Jakuševec je trebalo početi sanirati još 2022. Mi u programu Zagreb Uniteda nudimo trofaznu sanaciju s jasnim rokovima i proračunom, uz zatvaranje odlagališta i prenamjenu u javne površine. Paralelno se mora graditi Centar za gospodarenje otpadom (CCGO), ali s tehnologijama koje ne isključuju reciklažu, dakle MBO, digestija, SRF, ne spalionica od 300.000 tona.
Što se tiče prometa, ljudi mi na terenu govore da im gužve uzimaju po sat vremena dnevno, to je 250 sati godišnje izgubljenog života. Nudimo konkretan plan: denivelaciju ključnih raskrižja (npr. Držićeva–Slavonska), "green wave" semafore, šinsku liniju “Cug u krug”, 250 km biciklističkih staza i nove P+R sustave. Više planiranja – manje krpanja.

Naveli ste da je gradska vlast netransparentna u trošenju javnog novca, posebno u financiranju udruga. Možete li pružiti konkretne primjere, koje udruge su problem?

Problem nije u udrugama, nego u tome tko i kako dodjeljuje novac – i na temelju čega. Imali smo slučajeve u kojima udruga s 5 tisuća eura donacije u jednoj godini, sljedeće godine dobije 150 tisuća eura, bez ikakvog kriterija, evaluacije ili javnog obrazloženja. I dok se to događa, udruge koje skrbe o djeci s teškoćama, osobama s invaliditetom i oboljelima od raka dobivaju sve manje. Najopasnije je da udruge koje dobivaju dotacije su blisko povezane s Možemo, to je jedna ogromna mreža i jasno je kako se međusobno sada financiraju, a sve na trošak Zagrepčana.
Predlažemo kompletnu, pravu digitalnu gradsku riznicu u stvarnom vremenu – svaka isplata, svakom korisniku, vidljiva online u roku 48 sati. Uz to, obavezna godišnja revizija potrošnje i novi kriteriji financiranja: efekt, društvena korist, korisnički doseg. Vrijeme je da novac građana ide onima koji stvarno pomažu – a ne onima koji su ideološki "bliski".

Kako ocjenjujete dosadašnje napore u rješavanju problema Jakuševca i planove za novi centar za gospodarenje otpadom u Resniku?

Nažalost – kao produženo izbjegavanje odgovornosti. Obećanja o zatvaranju Jakuševca pretvorila su se u praznu retoriku. Ljudi iz Novog Zagreba su ti koji to svaki dan osjete, udišu, gledaju. A odgovor aktualne vlasti je – šutnja i povremeni nastupi za medije.
Mi predlažemo sanaciju Jakuševca u tri faze, uz financijsku kompenzaciju stanovnicima pogođenih četvrti do završetka procesa. Paralelno, tražimo izgradnju CCGO-a u skladu s Nacionalnim planom, ali uz poštivanje najviših ekoloških standarda. Nema projekta bez javne rasprave, bez jasnog troškovnika i bez uključenih građana – to je moj minimum kao ekonomistice i odgovorne političarke.

AKO PROĐE, PROĐE Hrvatska nakon izbora, vjerojatno, ostaje u statusu quo, regionalno i nacionalno

Upozoravali ste na probleme u prometnom sustavu Zagreba, uključujući zastarjeli javni prijevoz i prometne gužve. Koje konkretne mjere biste poduzeli za poboljšanje prometne situacije?

Promet je tema broj jedan u svakom razgovoru s građanima. Ne zbog ideologije, nego zato što im život doslovno curi u kolonama. Gužve, nesigurne ceste, nepovezan javni prijevoz – sve je to rezultat neplaniranja.
Naš plan uključuje „Cug u krug“ – kružnu šinsku liniju koja bi povezala ključne točke (Glavni kolodvor, Trnje, Novi Zagreb, zapad). Radimo i na denivelacijama, modernim semaforima, P+R parkiralištima, integraciji karata za ZET, HŽ i prigradske linije. Pritom ne zaboravljamo pješake i bicikliste – do 2030. mora biti 250 km pravih biciklističkih staza, a ne crta na pločniku.

Spomenuli ste sumnjivu nabavku tramvaja iz Augsburga. Što biste Vi učinili drugačije u procesu modernizacije javnog prijevoza?

Nabavka tramvaja iz Augsburga nije bila strateška odluka, nego očajnički pokušaj da se zakrpa rupa. Ti tramvaji su već bili povučeni iz prometa u Njemačkoj  i ne zato što su savršeni. Time se šalje poruka građanima da za njih vrijedi manje, da zaslužuju polovno, reciklirano, polifunkcionalno. Ne može se tako upravljati glavnim gradom.
Zato sam još lani zagovarala model „50+10“ , svake godine 50 autobusa na električni ili vodikov pogon i 10 novih niskopodnih tramvaja. Financiranje kroz leasing uz pomoć Europske investicijske banke i zelenih obveznica, umjesto skupih jednokratnih nabava koje opterećuju proračun. Pritom svaki natječaj mora imati najmanje 30% domaće komponente. Ne zato što sam populist, već zato što imamo Končar, Đuru Đakovića i druge koji mogu isporučiti kvalitetu. Time ne samo da moderniziramo vozni park, već jačamo i hrvatsku industriju.

Zagovarate razvoj greenfield i brownfield investicija. Kako planirate privući investitore i koje sektore smatrate prioritetnima za gospodarski rast Zagreba?

Investitori dolaze tamo gdje ima stabilnosti, brzine i jasnih procedura. A danas je situacija takva da vam treba mjesecima da dobijete suvislu informaciju o gradskom zemljištu, još više da riješite papirologiju. To mora prestati. Zato u programu Zagreb Uniteda imamo tri ključne stvari: digitalizaciju svih procedura, izradu interaktivne mape slobodnih gradskih lokacija i centralizirani servis, One Stop Shop za investitore i poduzetnike. Svaki ulagač mora točno znati što se gdje može, po kojoj cijeni, u kojem roku.
Greenfield ulaganja usmjeravamo prema sektorima visokih tehnologija , umjetna inteligencija, obrada podataka, fintech. Brownfield je golemi neiskorišteni potencijal, Gredelj, Velesajam, Sljeme, sve to mogu postati inovacijski hubovi, edukacijski centri, tehnološki inkubatori. Usto, imamo Fond novih prilika, gradski fond za potporu obrtnicima i startupima, s povoljnim zajmovima, subvencioniranim najmom i fokusom na održive i kreativne projekte. Zagreb mora biti grad koji investicije privlači, a ne tjera.

Kako biste revitalizirali napuštene gradske prostore, poput dijelova Ilice i Vlaške, i potaknuli razvoj malih obrta i poduzetništva?

Ilica, Vlaška i slične ulice danas su simbol jednog tišeg propadanja,  zatvoreni lokali, prljavi izlozi, nedostatak sadržaja. A to bi trebale biti žile kucavice grada. Zato smo u program ugradili konkretne mjere: gradski poslovni prostori za obrtnike i poduzetnike prve dvije godine po znatno sniženim cijenama – ispod tržišnih, da im se da šansa za rast.
Pokrećemo i projekt „ulica obrta“ – konkretno, dio Vlaške prepoznajemo kao prostor za zanatlije, obrtnike, umjetnike. Vraćamo šeširdžije, urare, kožare, krojače – ali ne kao folklor, već kao funkcionalne biznise. Tu su i „pop-up“ prostori do 60 dana bez ikakvih naknada – za sajmove, radionice, izložbe. Osim što potiče gospodarstvo, to vraća život u kvartove i budi osjećaj identiteta.

Zalažete se za uvođenje gradske riznice i digitalizaciju upravljanja gradskom imovinom. Kako bi ti sustavi funkcionirali u praksi i kako bi građani imali uvid u trošenje javnih sredstava?

Transparentnost se ne mjeri izjavama, nego klikovima. Građani trebaju moći na portalu u dva klika vidjeti: tko je dobio novac, zašto, koliko i kada. Gradska riznica po našem modelu prikazuje sve isplate – od subvencija i dotacija do plaćanja izvođačima – u roku od 48 sati. Imovinu stavljamo na digitalnu kartu – svatko može provjeriti koji prostor Grad posjeduje, tko ga koristi, koliko plaća i do kada. Svaki gradski projekt mora imati jasan "dashboard" – što je planirano, koliko je do sada potrošeno i u kojoj je fazi. Takva otvorenost nije luksuz – ona je minimum pristojnog upravljanja.

'IDEMO NA POBJEDU' Herman: HDZ ima znanje, program i iskustvo kojim može opet pokrenuti Zagreb...

Kako planirate osigurati odgovornost i učinkovitost gradske uprave, posebno u kontekstu prošlih problema s korupcijom i netransparentnošću?

Prvo, sve počinje s definiranjem ciljeva. U mojem modelu, svaki pročelnik ima KPI-jeve – točne, mjerljive ciljeve koje mora ispuniti. Ako ih ne ispuni, ne ostaje na funkciji. Nema više uhljebničke logike "tu sam jer sam tu".
Drugo, osnivamo Sektor za integritet unutar Ureda za unutarnju reviziju. Taj sektor ima pravo veta na svaki sumnjivi ugovor. Uvodi se pravilo da svaki kontakt s ponuditeljem – pa makar i kava – mora biti prijavljen i objavljen u roku od 24 sata. To su europski standardi koji su kod nas tabu. Vrijeme je da prestanemo s figama u džepu i napokon uvedemo ozbiljan sustav odgovornosti.

Istaknuli ste važnost očuvanja zagrebačkog identiteta i tradicije. Koje konkretne inicijative planirate za revitalizaciju kulturne baštine i podršku tradicijskim obrtima?

Zagreb je više od administrativnog centra – on je grad s karakterom. I taj karakter se gubi. Fasade pucaju, stari obrtnici zatvaraju radnje, kulturni sadržaji nestaju u sjeni političkog marketinga. Zato pokrećemo program “Fondašica” – do 50 posto subvencije na najamninu gradskih prostora za tradicijske obrte, uz dodatne poticaje onima koji rade s mladima ili otvaraju svoje radionice za javnost.
Osim toga, vraćamo ulaganje u obnovu pročelja u središtu grada, i to uz sufinanciranje. Svaka gradska četvrt dobiva mikrograntove do 10 tisuća eura kroz inicijativu „365 dana kulture“ – od fašnika do jazz večeri, od adventskih radionica do lokalnih izložbi. I, naravno, projekt „Zagreb na Savi“ – oživljavanje prostora Save za manifestacije, sajmove, tradicijske obrte i rekreaciju. Jer grad ne živi samo kroz institucije – grad živi na ulici, u radionici, na manifestaciji. I takav Zagreb želimo ponovno.