DORH će istražiti 'huškače' s društvenih mreža i portala koji su širili lažne vijesti o napadu

Hoće li se, i kako, policija ili Državno odvjetništvo pozabaviti "huškačima" s društvenih mreža i opskurnih portala koji su objavljivali neprovjerene i, ispostavilo se, lažne informacije o tome da je časnu sestru u Zagrebu nožem napao stranac koji je uzvikivao islamističke poruke, tek ostaje za vidjeti. Širenje lažnih vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana prekršaj je za koji je predviđena kazna od 700 do 4000 eura ili do 30 dana zatvora. No pravo je pitanje ima li u takvom postupanju i elemenata kaznene odgovornosti, s obzirom na to da se takvim objavama širi netrpeljivost prema ljudima druge vjere, boje kože ili etničkog podrijetla. Neki i dalje šire lažne vijesti unatoč službenom demantiju policije.

Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić neodređeno je kazao da će DORH reagirati vezano za lažne napise o slučaju tj. utvrdit će postoji li osnova za postupanje.

BIVŠI ČLAN ŽIVOG ZIDA Vjeroučitelj koji je širio lažne vijesti o napadu na časnu radi s djecom: 'On je sad na dopustu'

Odvjetnik i bivši iskusni tužitelj Neven Antić smatra da objava lažnih informacija sigurno može potaknuti reakciju kod nekoga tko ima radikalne stavove. Pita se kome je u interesu nanijeti zlo ljudima koji su legalno došli ovdje raditi.

Vanja Jurić, odvjetnica specijalizirana za medijsko pravo, podsjetila je da je dužnost medija uvijek, a posebno u ovakvim situacijama, javnosti pružiti točne i provjerene informacije.

- Riječ je o temeljima novinarske etike, koja je utvrđena i važećim zakonima i novinarskim etičkim kodeksom. Mislim da je važno naglasiti da je značajna većina medija upravo tako i postupila. Ozbiljne redakcije, kojima javnost vjeruje, vrlo su pažljivo izvještavale, čekale su informacije nadležnih tijela i nisu objavljivale neodgovorna nagađanja koja su se širila raznim komunikacijskim kanalima, primarno od pojedinaca i organizacija koje su se već pokazale kao sklone raznim oblicima diskriminatornoga govora - smatra Jurić.

Ipak, mnogo je teže odgovoriti na pitanje ima li u takvim objavama prekršajne ili kaznene odgovornosti.

APEL NA GRAĐANE Udruge za mentalno zdravlje o slučaju časne sestre: 'Riječ je o privatnoj tragediji osobe u krizi'

- I prekršajna i kaznena odgovornost mogu se utvrđivati samo u odnosu na neki konkretan postupak i konkretan sadržaj, pa utvrđivanje eventualne odgovornosti ovisi o okolnostima svakog pojedinačnog slučaja. Načelno, postoji osnova za analiziranje tih objava i u kontekstu prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji se odnosi na širenje lažnih vijesti, i u kontekstu kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju. Upravo to i jest posao Državnog odvjetništva i policije, koji, nakon utvrđivanja svih činjenica i analize objavljenih sadržaja, trebaju odlučiti o tome ima li dostatne osnove za pokretanje prekršajnog odnosno kaznenog postupka. Ako želimo biti mudri, ovaj slučaj trebamo tretirati kao važnu školu, a u tom će procesu biti vrlo važni postupci nadležnih tijela i ozbiljnost kojom će pristupiti ispitivanju i odlučivanju o konkretnim slučajevima - rekla je odvjetnica.

Istaknula je i da je dezinformiranje općenito izuzetno opasno te da teži destabiliziranju društava, zbog čega je vrlo važno da vladajuće strukture, nadležna tijela i svi drugi faktori koji imaju moć utjecati na društvo, kontinuirano i predano rade na suzbijanju dezinformiranja i educiranju građana.

KOMENTIRAO SITUACIJU Božinović o slučaju časne: Većina medija pokazala je vjeru u rad policije i profesionalnost

O slučaju se oglasio i Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ), nacionalna mreža organizacija koje pružaju podršku osobama s iskustvom psihičkih poteškoća i zagovaraju zaštitu njihovih prava. Pozivaju javnost i medije da se s najvećom pažnjom i odgovornošću izvještava o slučaju žene koja je, prema navodima policije, sama sebi nanijela ozljede te ih prijavila kao napad.

- Riječ je o privatnoj tragediji osobe u ozbiljnoj psihičkoj krizi, a ne o događaju koji smije biti iskorišten za senzacionalizam, politička prepucavanja ili širenje straha i predrasuda prema bilo kojoj skupini: stranim radnicima, migrantima, vjerskim zajednicama ili časnim sestrama - napominju.

Takve dezinformacije, ističu, povećavaju stigmu, raspiruju netrpeljivost i dodatno opterećuju osobu koja treba stručnu pomoć i zaštitu privatnosti. 

Izmislili mu dob i da je iz Afganistana

U objavi dezinformacija najdalje je otišla slovenska televizija koju povezuju sa slovenskim političarem Janezom Janšom. Oni su objavili da je riječ o migrantu (26) iz Afganistana kojem je zasmetao križ koji je nosila časna sestra. Tvrdili su i da je uzvikivao “Allahu Akbar”, u prijevodu “Alah (Bog) je najveći”.