Istra je zbog reljefa i položaja pogodna za jake oluje. Preko nje prelazi Genovska ciklona pa kiše ima tijekom cijele godine. Zbog promjene klime geofizičari su primijetili da oluje stižu kalendarski ranije no obično
NA UDARU CIKLONA
Fenomen kišne Istre: 'Jake oluje u Istru će stizati već od ožujka'
Čitanje članka:
2
min
Za ovakva nevremena u Istri zaslužni su oblik njezine obale, blizina Alpa i putanje ciklona iz Genovskog zaljeva. Dakle, ako suša pohara Dalmaciju, Istra uvijek može biti sigurna da će dobiti svoju porciju kiše.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:42
Pojasnila je tako profesorica geofizike s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Maja Telišman Prtenjak klimatološko-topografske uvjete Istre zbog kojih je često na udaru žestokih oluja.
- Klimatološki uvjeti tog dijela Hrvatske takvi su da su pod čestim prolascima ciklona tijekom ljeta. Nakon što zahvate Istru, krenu dalje u Gorski kotar pa prema središnjoj Hrvatskoj. Ne spuštaju se južnije od Kvarnera, pa Dalmacija i Slavonija ostaju suhe - kaže prof. Telišman Prtenjak.
I oblik i reljef Istre, pojašnjava, pogodni su za nastanak olujnih oblaka.
- Istra je omeđena morem te je u obliku poluotoka koji je omeđen planinskim preprekama Ćićarijom i Učkom, što pridonosi razvoju konvektivnih sustava - kaže profesorica te spominje kako na tom području ti sustavi mogu imati i izdužen oblik, duž osi poluotoka, pa često prelaze Pazin. Moguća je tad pojava munja, nekad i tuče, sve ovisi o tome koliko je vlage u zraku i drugih dodatnih dinamičkih faktora, pojašnjava profesorica.
Potvrdila je kako Istra i inače spada u područje s najvećim brojem zabilježenih munja u Hrvatskoj. Na sve to, kaže, utječu i klimatske promjene te su već sad počeli primjećivati nove trendove.
- Klima nije jednoznačna i sad je vidljivo da bi oluje na tom području mogle biti učestalije i intenzivnije. Primijetili smo da one počinju malo ranije u kalendarskoj godini nego obično. Nekad je početak bio travanj za tučonosne oluje, no to se sad pomiče prema ožujku. Trendovi pokazuju da bi u tom dijelu godine bilo jačih, intenzivnijih oluja nego tijekom ljeta - kaže profesorica.
Kako je potvrdio i Državni hidrometeorološki zavod, Genovski zaljev za taj dio Hrvatske i dalje predstavlja najznačajnije područje razvoja ciklona. Formiraju se kad prizemni frontalni sustav naiđe na planinsku prepreku zbog koje hladan zrak biva prisiljen zaobići planinu. Odgovorili su i na pitanje predstavlja li klimatološki Trščanski zaljev novi Genovski zaljev.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:06
- Oba zaljeva (Tršćanski i Genovski) nalaze se na zavjetrinskoj (južnoj) strani Alpa, koje spada u jedno od najznačajnijih područja ciklogeneze u Sredozemlju. Mjesto nastanka ciklone na toj strani planinskog lanca ( Genovski zaljev, Tršćanski ili dolina rijeke Po), ali i sami intenzitet ciklone, rezultat je složene interakcije visinskih i prizemnih atmosferskih strujanja s orografskom barijerom. Ciklona se formira kada prizemni frontalni sustav naiđe na planinsku prepreku zbog koje hladan zrak biva prisiljen zaobići planinu. Istovremeno se u zavjetrini planine stvara polje sniženog tlaka zraka, odnosno plitka ciklona (tzv. sekundarna ciklona). Ciklona se potom s frontalnim sustavom premješta na istok, najčešće preko Jadrana. Takvi poremećaji tijekom ljetne sezone potiču izdizanje vlažnog i nestabilnog zraka iznad mora, čime se stvaraju povoljni uvjeti za razvoj konvektivnih sustava s vrlo intenzivnim i obilnim pljuskovima - pišu iz DHMZ-a.
No, Genovski zaljev i dalje predstavlja najznačajnije područje ciklogeneze, osobito tijekom hladnijeg dijela godine, kada su prodori hladnog zraka s kopna učestaliji i intenzivniji, te kada je temperaturna razlika između hladnog zraka nad kopnom i toplijeg zraka nad morem još veća.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
